ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Zadnjih godina povećala se stopa negativnoga prirodnog prirasta stanovništva na hrvatskim otocima. Ivo Nejašmić, dr. prof. na zagrebačkoj Učiteljskoj akademiji, upozorio je u početku mjeseca na Kongresu
hrvatskih geografa u Lovranu i nedavno u prigodi zagrebačkoga predstavljanja studije "Stanovništvo hrvatskih otoka" da je na djelu "snažna biološka depopulacija otoka". Po njegovu istraživanju od 1991. do 1997. broj otočana na temelju prirodne promjene smanjen je za 2,73 posto.
ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Zadnjih godina povećala se stopa
negativnoga prirodnog prirasta stanovništva na hrvatskim otocima.
Ivo Nejašmić, dr. prof. na zagrebačkoj Učiteljskoj akademiji,
upozorio je u početku mjeseca na Kongresu hrvatskih geografa u
Lovranu i nedavno u prigodi zagrebačkoga predstavljanja studije
"Stanovništvo hrvatskih otoka" da je na djelu "snažna biološka
depopulacija otoka". Po njegovu istraživanju od 1991. do 1997. broj
otočana na temelju prirodne promjene smanjen je za 2,73 posto.#L#
U tome razdoblju bilo je 8159 živorođenih i 11.280 smrtnih
slučajeva, što znači da je više umrla čak 3121 osoba. Godišnje stope
pokazuju lagano smanjene rodnosti i povećanje smrtnosti - rodnost
je vrlo niska - 10,34 promila, a smrtnost visoka - 14,30 promila.
Nejašmić upozorava kako stanovništvo svih otočnih skupina -
kvarnerske, sjevernodalmatinske, srednjodalmatinske i
južnodalmatinske - ima vrlo nisku rodnost i visoku smrtnost, što je
rezultat "ubrzana demografskog starenja otočnog pučanstva". U
uspordbi s prijašnjim razdobljem, u kojem je denatalitet imao
glavnu ulogu, sada na hrvatskim otocima smrtnost postaje glavnom
odrednicom negativnoga prirodnog kretanja otočnog stanovništva.
Smanjenje broja živorođenih i povećanje broja umrlih, po
Nejašmićevu istraživanju, obilježje je gotovo svih otoka, osim
Lošinja i Krapnja. Mali Lošinj najveće je hrvatsko otočno naselje i
u njemu živi 80 posto stanovnika otoka, a Krapanj je zbog dobre
povezanosti praktički predgrađe Šibenika.
Na trinaest otoka od 1991. do 1997. nije bilo nijednoga rođenja
(Premuda, Sestrunj, Žirje i td.). Najnepovoljnija su prirodna
kretanja u skupini otoka s jednim naseljem i na malim otocima. Na
tim otocima rodnost je jako niska, prosječna stopa 5,5 promila, a
smrtnost vrlo visoka, čak 29,3 promila.
Po istraživanju u sedam godina Žirje, Sestrunj, Rivanj, Kaprije,
Molat, Premuda, Veliki i Mali Drvenik, Prvić, Rava i Iž izgubili su
više od petine pučanstva. Tim otocima, po Nejašmićevoj ocjeni,
prijeti "crna demografska budućnost". "To će biti najvjerojatnije
prvi hrvatski otoci, koji će ostati bez stalnih stanovnika. Veliki
otoci imaju izgleda, ali male otoke s jednim naseljem bit će vrlo
teško spasiti", tvrdi Nejašmić, napominjući da kad se govori o
"oživljavanju otoka" navlastito valja misliti na male otoke.
"Demografski obrat se ne može postići preko noći. Ako se nešto sada
radi u demografskoj politici, rezultati se mogu osjetiti za
dvadeset godina", izjavio je Nejašmić.
Glede Nacionalnoga programa razvoja otoka smatra da je dobro što je
donesen, ali napominje da ga treba pratiti provedba - mjere, akcije
i populacijska politika. "Bez konkretnih programa Nacionalni će
program ostati mrtvo slovo na papiru. Otocima u fiskalnoj
gospodarskoj politici treba pristupiti kao područjima posebne
državne skrbi. Pri tomu svi otoci ne mogu imati jednak pristup,
potrebne su različite mjere, jer nije jednak položaj Brača i Visa",
rekao je, dodavši kako drži da ni hrvatska država ne ulaže dostatno
u hrvatske otoke. Austrija je po otocima gradila luke, bivša država
kakvu-takvu infrastrukturu i sve je to bilo malo. Mi moramo činiti
puno više ne bismo li preokrenuli negativne pojave i ostvarili
Nacionalni program razvoja otoka, ističe Ivo Nejašmić, koji se više
godina bavi demogeografijom te je objavio više knjiga i studija o
stanovništvu, posebno o kretanju stanovništva na otocima.
(Hina) mc