US-HR-DEMOKRACIJE VOA 22.X. CAPITOL HILL O HRV.DEMOKRACIJI GLAS AMERIKE - VOA22. X. 1999.Capitol Hill: Kada će Hrvatska postati demokratska zemlja? Republikanski kongresmen Christopher Smith, predsjedatelj kongresnog Odbora za
sigurnost i suradnju u Europi, jučer je u Zastupničkom domu izdao priopćenje pod naslovom 'Kada će Hrvatska postati demokratska zemlja?'. Prenosimo sažetak iz priopćenja kongresmena Smitha. Ustvrdivši da je Hrvatska u tranziciji prema demokratskom društvu trebala postići dobre rezultate, ali nije, kongresmen Smith se upitao: zašto se to dogodilo? Gospodin Smith smatra da je do zastoja došlo zbog 'otpora onih koji su se okoristili - i obogatili - vlašću koju već devet godina obnašaju'. Otpor demokratskim promjenama se iskazuje na dva načina: čestim manipulacijama političkog sustava koje idu u korist vladajuće stranke i nastavkom zlouporabe nacionalističkih strasti. Priopćenje kongresmena Smitha protkano je razumijevanjem za hrvatsku situaciju: Zemlja je tek prije četiri godine izišla iz krvavog rata u kojem je dobar dio teritorija bio okupiran. Ne treba niti umanjivati osjećaj hrvatskog naroda da je iz ratnih zbivanja izišao kao žrtva. 'Osobno sam posjetio Vukovar 1991. godine, i
GLAS AMERIKE - VOA
22. X. 1999.
Capitol Hill: Kada će Hrvatska postati demokratska zemlja?
Republikanski kongresmen Christopher Smith, predsjedatelj
kongresnog Odbora za sigurnost i suradnju u Europi, jučer je u
Zastupničkom domu izdao priopćenje pod naslovom 'Kada će Hrvatska
postati demokratska zemlja?'. Prenosimo sažetak iz priopćenja
kongresmena Smitha.
Ustvrdivši da je Hrvatska u tranziciji prema demokratskom društvu
trebala postići dobre rezultate, ali nije, kongresmen Smith se
upitao: zašto se to dogodilo? Gospodin Smith smatra da je do zastoja
došlo zbog 'otpora onih koji su se okoristili - i obogatili - vlašću
koju već devet godina obnašaju'. Otpor demokratskim promjenama se
iskazuje na dva načina: čestim manipulacijama političkog sustava
koje idu u korist vladajuće stranke i nastavkom zlouporabe
nacionalističkih strasti.
Priopćenje kongresmena Smitha protkano je razumijevanjem za
hrvatsku situaciju: Zemlja je tek prije četiri godine izišla iz
krvavog rata u kojem je dobar dio teritorija bio okupiran. Ne treba
niti umanjivati osjećaj hrvatskog naroda da je iz ratnih zbivanja
izišao kao žrtva. 'Osobno sam posjetio Vukovar 1991. godine, i
uvjerio se u strašne stvari koje su se tamo Hrvatima događale',
rekao je kongresmen Smith. On je također napomenuo da se situacija u
Hrvatskoj mora analizirati i u svijetlu nazočnosti velikog broja
hrvatskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, koji se niti danas ne
mogu vratiti u svoje domove, na teritoriju republike srpske.
U vezi s manipulacijama političkog sustava, kongresmen Smith je
izjavio: 'Iako će se izbori održati krajem godine, još nema
izbornog zakona koji bi zajamčio da oni budu slobodni i pošteni.
Kontrola nad medijima nije popustila. Davanje dijaspori deset
posto mjesta u Zastupničkom domu predstavlja otvoren poklon
vladajućoj stranci'. Najavu da će se izbori za Zastupnički dom
održati neposredno pred božićne blagdane, ovaj kongresmen iz New
Jerseya naziva 'otvorenim pokušajem da se manipulira s
raspoloženjem građana i utiče na odaziv glasača na izbore'.
O kontroli vladajuće stranke nad medijima, kongresmen Smith je
spomenuo stotine sudskih postupaka, i u kaznenom i u građanskom
postupku, protiv novinara i izdavača koji su navodno uvrijedili
državne dužnosnike. 'Kada novinari u Hrvatskoj objave navode o
kriminalnoj djelatnosti državnih dužnosnika, vlasti se brane
pozivanjem na državnu tajnu', primjećuje kongresmen Smith. Glede
prava Srba, kongresmen Smith napominje da se oni i dalje
sučeljavaju s diskriminacijom. 'Zbog izjava vladinih dužnosnika
stvorila se atmosfera u kojoj neki pojedinci smatraju da mogu
nekažnjeno maltretirati ljude srpske nacionalnosti', smatra ovaj
američki kongresmen. On se protivi najavljenom smanjenju saborskih
mjesta za članove srpske manjine, dok se zadržava prekomjeran
utjecaj hrvatske dijaspore na zakonodavni proces.
Kongresmen Smith, predsjedatelj Helsinške komisije američkog
Kongresa, osvrnuo se i na ovotjednu izjavu predsjednika Franje
Tuđmana da hrvatski generali ne mogu biti odgovorni za ratne
zločine i zločine protiv čovječnosti. 'Njegov otpor suradnji s
haaškim sudom za svaku je osudu. Ako se to nastavi, Kongres bi
trebao snažno odgovoriti', rekao je kongresmen Christopher Smith.
On je u zaključku svog govora izrazio nadu da će se hrvatski čelnici
urazumiti i da će poštovati volju svojeg naroda koji želi živjeti u
punoj slobodi, istinskoj pravdi i većem blagostanju. Ako hrvatski
čelnici žele tome udovoljiti trebali bi učiniti sljedeće: 'Prvo,
održati izbore koji će, od kampanje pa do prebrojavanja glasova,
biti slobodni i pošteni - što će potvrditi međunarodni i domaći
promatrači. Drugo, Srbi bi trebali prestati biti građani drugog
reda, čija se nazočnost u zemlji - u najboljem slučaju - tek
tolerira. Treće, izručenje haaškom sudu svih optuženih osoba,
uključujući i Mladena Naletilića i svih informacija koje haaški sud
eventualno zatraži. Hrvatska će svoje mjesto u Europi i svijetu
zauzeti tek ako učini napredak u ovim područjima. Hrvatski narod
želi postati dio Europe, želi jače veze s Europskom unijom i NATO
savezom. Pitam hrvatske čelnike kada će Hrvatska zauzeti u Europi
mjesto koje zaslužuje, rekao je na kraju svog priopćenja kongresmen
Christopher Smith.
(VOA)