NJ 23. X.SZ: TUĐMAN BLOKIRA ZEMLJU

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 23. X. 1999. Djed nacije "To je po volji Predsjedniku: prostrani perivoj visoko na brežuljcima nad Zagrebom, usred njega bungalov od stakla i betona, naslijeđen od Tita, i pred ulaznim portalom njegove rezidencije garda u crveno-zlatnim odorama. Momci stoje s bajunetama nataknutim na puške - kao utjelovljenje suprotnosti. Mlada, nezrela lica nikako ne pristaju uz smišljeno dostojanstveni nastup a 'tradicionalne' odore potječu iz najnovije hrvatske povijesti. No, to je po volji Predsjedniku koji kao vrhovni povjesničar svoje zemlje želi vladati i njezinom poviješću. Franjo Tuđman oblikovao je Hrvatsku na svoju sliku i priliku. G. 1991. poveo je zemlju u neovisnost, držao je na okupu u vrijeme rata, zauzvrat odredio da ga slave kao 'oca nacije' - ne primijetivši da je u međuvremenu već odavno postao djedom. Oprezno, kao da je svaki korak prava vratolomija, kreće prema otmjenom drvenom stolu u konferencijskoj dvorani svoje predsjedničke palače. Sijeda se kosa prorijedila te je vrh tjemena prebačen daleko straga. Sedamdesetsedam mu je godina i njegova je bolest - rak - javna tajna. No, Franjo Tuđman, koji je nekoć služio maršalu Titu kao najmlađi general da bi kasnije tavorio u zatvoru kao kritičar režima, nije osoba sklona odustajanju ili skromnosti. 'Pobijedili smo na osam izbora i pobijedit ćemo i na sljedećima', govori Tuđman. Po ovoga tjedna očitovanoj volji hrvatskoga Predsjednika Hrvati će dva dana prije Božića izabrati novu skupštinu i u Hrvatskoj gotovo nikome nije čudno što vladar, čiji mandat traje do 2002. g., već sada najavljuje rezultat. Napokon, on 'ne vidi razloga za uspjeh oporbe'. Pobjeda njegove stranke, Hrvatske demokratske zajednice, 'u nacionalnom je interesu'. napominje Tuđman. Doduše, pitanje je, je li pobjeda HDZ-a istodobno i u interesu stanovništva. U svakom slučaju, ankete pokazuju da će njegova stranka dobiti još samo oko 20 posto glasova. Čini se da oporba, koja se usprkos svim razlikama udružila u šesteročlanu koaliciju, kreće u susret izvjesnoj pobjedi. No, oporba djeluje tako dobro u prvom redu zato što vlada djeluje tako loše. S ostarjelim Tuđmanom na čelu države i stranke priziva se prošlost dok Hrvati osam godina nakon osnivanja države sve očajnije teže boljoj budućnosti. Čini se da je HDZ izgubio svoju temu zato što su stare slike neprijatelja izblijedile, a mržnja izgubila svoju ujedinjujuću snagu. Privreda pokreće narod, a ona je prošle godine pretrpjela katastrofalan pad. Stopa rasta, koja je u prvim godinama poslijeratnog uzleta bila stabilna i iznosila više od šest posto, srozala se na 2,3 posto. Stopa inflacije porasla je na 6,5 posto dok stopa nezaposlenosti tendira prema 20 posto. No, najviše boli osjećaj međunarodne izolacije. Hrvatsku privlači Zapad i smatra da je pozvana na članstvo u EU. No, Hrvatska nije uvrštena u popis 12 kandidata, s kojima EU namjerava pregovarati o mogućem prijamu. Činjenica da su se na tom popisu našle daleko zaostalije države, poput Rumunjske i Bugarske, vrijeđa Zagreb baš kao i činjenica da je Hrvatska jedina takozvana zemlja u tranziciji na istoku Europe, koja ne dobiva financijsku pomoć iz Phare programa EU. Hrvatska mora još pričekati i na sudjelovanje u NATO-ovu projektu 'Partnerstvo za mir', među čijih se više od dvadesetak povlaštenih sudionica našla, primjerice, čak i kronično nestabilna Albanija. Tuđman i njegovi drže da znaju uzrok takva položaja. Kriv je pogrešan image. 'Hrvatska nikada nije bila dio Balkana niti će ikada više dopustiti da je prisile u nekakvu okvirnu balkansku zajednicu', određuje Predsjednik - uklapajući se time u dugi niz balkanskih političara, po čijem mišljenju ta ozloglašena regija uvijek počinje na granici s južnim susjedom. No, Tuđmanova potonja ljutnja zbog 'interesa velikih država', koje po njemu ispaštaju male države, otkriva zašto, primjerice, hrvatska oporba smatra da sam Predsjednik predstavlja problem. Činjenica da je Vijeće Europe 1996. odbilo primiti Hrvatsku među svoje članice povezana je s nedostatnim poštivanjem ljudskih prava. Ovog ljeta OESS je ocijenio da Hrvatska bilježi stagnaciju na putu prema demokraciji te nedostatke na području medija, pravosuđa i zaštite manjina. Tuđmanov je svijet svijet rata, koji je u ovom desetljeću razderao i opustošio Jugoslaviju. No, nakon pitanja o haaškom sudu Predsjednikove usne postaju još tanje nego obično. 'Rat je rat', tvrdi on, i dok drugi govore o zločinima, on govori o junačkim djelima. Hrvatski generali, koji su 1995. prilikom prodora u krajinu, regiju tada pod srpskim nadzorom, tjerali pred sobom do 200 tisuća izbjeglica, nikada neće biti izručeni u Den Haag, naglasio je hrvatski Predsjednik. 'Hrvati ne mogu biti kažnjeni zato što su oslobodili zemlju od zla', smatra Tuđman. Pritom valja napomenuti da bi se omča mogla stegnuti i oko njega samog. Kada se nakon podizanja optužnice protiv jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića počelo žestoko špekulirati o sličnom postupku protiv njegova ratnog protivnika Tuđmana, iz Den Haaga je stigao poučan demanti. 'Trenutačno' ne postoji namjera o podizanju takve optužnice, istaknuto je. Činjenica da je i Predsjednikovo zdravlje postalo političkim pitanjem otkriva u kojoj mjeri Predsjednik danas blokira svoju zemlju. Kada oporim glasom i podignutim desnim kutom usana tumači da je sasvim sposoban 'duhovno i fizički obavljati svoje dužnosti', zagrebački listovi objavljuju sljedećeg dana tu informaciju na svojim naslovnim stranicama. No, kada ljutito naglašava da o njegovom zdravlju 'špekuliraju samo oni koji žele drugačiju - dakle, ne demokratsku - Hrvatsku', tada mu nitko ne vjeruje jer oči opovrgavaju njegove riječi. Čak i u njegovoj vlastitoj stranci pozornost je usredotočena na posttuđmanovsko razdoblje. Borbe dijadoha za njegovo naslijeđe dodatno slabe rad vlade. U takvoj situaciji HDZ prije izbora poseže za provjerenim sredstvima. U kolovozu su plaće 250 tisuća državnih službenika povećane za pet posto. U prosincu je najavljeno još jedno veliko povećanje plaća od 12 posto. Glasovi birača nalaze se i u središtu sukoba vlade i oporbe oko novog izbornog zakona. HDZ ustraje na što većoj zastupljenosti oko 500 tisuća Hrvata koji žive u inozemstvu. Napokon, prošli su izbori pokazali da ponajprije oko 300 tisuća Hrvata iz 'dijaspore' u Bosni i Hercegovini, koji imaju pravo glasovanja u Hrvatskoj, vjerno glasa za HDZ. Vlada je u nevolji - treba pomoć gdje god je može naći. U Hrvatskoj se pak očito još uvijek mogu uzdati u Nijemce. Ulazak Deutsche Telekom u vlasničku strukturu hrvatskoga telefonskog poduzeća HT početkom listopada donio je državnoj blagajni 850 milijuna dolara. Kupovna cijena nadmašila je za 200 milijuna dolara ponudu konkurentskog skandinavskog konzorcija. Po volji Predsjednika", napominje na kraju članka Peter Muench.