SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 23. listopada (Hina) NEW YORK - Hrvatska vlada nije udovoljila nekim zahtjevima tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu još od 1996. godine, stoji uz ostalo u šestom Godišnjem izvješću ICTY-ja koje je u petak proslijeđeno Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a. Predsjednica Suda Gabrielle Kirk McDonnald u izvješću koje se tiče razdoblja od 28. srpnja prošle do 31. srpnja ove godine prigovara Hrvatskoj što nije udovoljila zahtjevu za izručenje Mladena Naletilića Tute i Vinka Martinovića Štele. Za odgovor da Naletilić i Martinović mogu biti izručeni nakon što se protiv njih završi sudski postupak u Hrvatskoj McDonnald kaže da je "u nedvosmislenoj suprotnosti s načelom po kojem Sud ima prednost pred nacionalnim sudovima". U izvješću se govori i o odbijanju hrvatske vlade da surađuje s istražiteljima ICTY-ja glede zločina koji su se dogodili u vrijeme operacije Oluja. Gabrielle Kirk McDonnald nadalje zamjera zbog izjava nekih hrvatskih dužnosnika, "uključujući premijera i ministra vanjskih poslova, koje su, čini se, smjerale namjerno širiti dezinformacije o radu i ciljevima Suda". Na prigovore Hrvatske o tome da pred Sud nisu izvedeni počinitelji zločina nad Hrvatima, u Izvješću se odgovara kako je "neiskreno i stoga neprihvatljivo da ma koja vlada poziva na istragu i suđenje zbog zločina počinjenih protiv njezinih građana, dok istodobno odbija pomoći tužiteljstvu pripremiti predmete drugih žrtava". Općenito McDonnald drži da je u proteklih godinu dana u Hrvatskoj jačala promidžba protiv Suda, a potvrdu te ocjene nalazi i u saborskim zaključcima o suradnji s ICTY-jem iz veljače ove godine. McDonnald piše kako je "žalosno što (saborskim) zaključcima nije prethodila razboritija i ozbiljnija rasprava o postignućima Suda". "Zbog upornog propuštanja hrvatske vlade da ispuni zahtjeve tužiteljstva, tužiteljica je 28. srpnja 1999. tražila od predsjednice (ICTY-ja) da Vijeće sigurnosti upozna s ocjenom da Hrvatska propušta ispuniti svoje obveze prema Sudu", stoji u Izvješću. McDonnald je nakon izvještajnog razdoblja pismom upoznala Vijeće sigurnosti UN-a s prigovorima protiv Hrvatske koje je uglavnom ponovila i u ovom Izvješću. Najavljeno je da će predsjednica ICTY-ja 8. studenoga govoriti na Općoj skupštini UN-a. NEW YORK - Izvješće predsjednice Međunarodnog suda u Den Haagu Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a nije aktualno niti je uravnoteženo, ocijenio je u petak stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović. Očito je, upozorava Šimonović, da nije zabilježen dolazak Vinka Martinovića u Den Haag ni odluka hrvatskog pravosuđa o izručenju Mladena Naletilića. "Umjesto toga u Izvješću se govori samo o teškoćama u suradnji s Hrvatskom te pritom proziva hrvatske dužnosnike i Sabor na način koji nije sukladan dobrim običajima i koji prelazi mandat ICTY-ja", kazao je Šimonović. Hrvatski veleposlanik ocjenjuje da je tijekom izvještajnog razdoblja bilo pozitivnih pomaka u radu Suda. Pod tim misli na podizanje optužnica i uhićenje pojedinih optuženika zbog zločina nad bosanskim Hrvatima, a osobito na optužnicu protiv Slobodana Miloševića. "Mogućnost proširivanja (Miloševićeve) optužnice na zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH ukazuje na spremnost Tribunala da utvrdi pravnu, ali i političku i povijesnu odgovornost za slijed tragičnih događaja na jugoistoku Europe", kazao je Šimonović. Šteta je, misli on, što u Izvješću nije objektivnije opisano stvarno stanje u odnosima Hrvatske i ICTY-ja. Šimonović dodaje da će govor predsjednice Suda Gabrielle Kirk McDonnald u Općoj skupštini UN-a biti prigoda da Hrvatska "sustavno iznese svoje primjedbe na Izvješće te u svezi s radom Tribunala i suradnje s ICTY-jem općenito". WASHINGTON - Zajednički je interes SAD i Hrvatske za što bržim pristupom Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), zaključili su u petak tijekom razgovora u Washingtonu hrvatski veleposlanik u SAD Miomir Žužul i pomoćnica američke trgovinske predstavnice Catherine Novelli. Tijekom sastanka posebno je razgovarano o problemu koji se ispriječio hrvatskom pristupu WTO-u zbog stajališta Francuske u vezi s audiovizualnim uslugama. Novelli je Žužula izvijestila da Washington traži kompromisno rješenje tog problema koje bi bilo prihvatljivo i za EU, odnosno za Francusku. "U interesu je SAD i WTO-a da se za navedeni problem što prije pronađe rješenje" kazala je Novelli i dodala da će SAD Hrvatskoj i dalje pružati maksimalnu pomoć. Izrazila je nadu da će se sporno pitanje ubrzo riješiti i da će Hrvatska kao punopravna članica sudjelovati na predstojećoj ministarskoj konferenciji WTO-a u Seattleu potkraj studenoga. WASHINGTON - Najava da će se izbori u Hrvatskoj održati neposredno pred Božić "otvoreni je pokušaj da se manipulira s raspoloženjem građana te utječe na odziv glasača", smatra republikanski zastupnik u američkom Kongresu Christopher Smith koji predsjedava kongresnim Povjerenstvom za OESS. U posebnoj izjavi koju je dao na sjednici Predstavničkog doma, a koja je objavljena u petak, Smith napominje da "još uvijek nema izbornog zakona koji bi zajamčio da oni budu slobodni i pošteni". On upućuje poznate zamjerke broju zastupnika koje biraju Hrvati u inozemstvu te utjecaju vladajuće stranke na medije. U izjavi kongresmena Smitha naslovljenoj "Kada će Hrvatska postati demokratska zemlja?" kaže se da su otpor preobrazbi pružali oni "koji su se ukopali i obogatili na vlasti koju drže." Smith ne izbjegava podsjetiti da je Hrvatska prije samo četiri godine izašla iz rata, kaže da ne treba umanjiti osjećaj hrvatskog naroda da je iz ratnih događanja izašao kao žrtva, te da je u Hrvatskoj nazočan veliki broj hrvatskih izbjeglica iz BiH koji se ne mogu vratiti u svoje domove, na području Republike Srpske. Smith je kritizirao nedovoljnu suradnju Hrvatske s Međunarodnim sudom u Den Haagu, a s tim u vezi posebno nedavnu izjavu predsjednika Franje Tuđmana da hrvatski generali ne mogu biti odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. On zaključuje da se u Hrvatskoj moraju održati izbori koji će "od kampanje do prebrojavanja glasova, biti slobodni i pošteni". Nadalje upozorava da Srbi u Hrvatskoj trebaju "prestati biti građani drugog reda". Smith dodaje kako Hrvatska mora izručiti u Haag Mladena Naletilića Tutu i dati sve informacije koje Sud zatraži. LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Milan Kučan ocijenio je u petak da će se odnosi njegove zemlje sa Hrvatskom i dalje dobro razvijati i kao primjer pozitivnih koraka naveo nedavni uspješni posjet hrvatskoga premijera Zlatka Mateše Ljubljani. "Dobri odnosi su u našem obostranom životnom interesu, a to je potvrdio i potpis imovinsko-pravnog ugovora", izjavio je u razgovoru za slovenski radio Milan Kučan. Zamoljen da komentira izjavu hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o Piranskom zaljevu, Kučan je rekao da su se dvije države međusobno priznale prilikom osamostaljenja 1991. godine u okviru ondašnjih republičkih granica, ali da granica na moru u Jugoslaviji nije postojala, pa je tek treba utvrditi. U vezi izjave hrvatskog predsjednika da se hrvatsko vodstvo unatoč dobroj suradnji s demokratskim snagama u Sloveniji moralo zamisliti nakon sastanka slovenskog i srbijanskog rukovodstva i poruka da Srbi imaju pravo živjeti u zajedničkoj državi, Kučan je rekao da je taj sastanak bio 23. siječnja 1991. godine, točno mjesec dana nakon slovenskog referenduma, ali da je Tanjugova vijest - emitirana dok se Kučan s izaslanstvom nalazio u zrakoplovu - ispustila dio zajedničke izjave u kojoj se kaže da samostalnost ili ostanak u zajedničkoj državi treba ostvariti bez nasilja i ugrožavanja istog prava drugih naroda. Kučan je ponovio kako je to objasnio i Tuđmanu istog dana, sletjevši zbog tog objašnjenja u Zagrebu. BLED - Pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva Neven Mimica pozitivno je u petak u izjavi za Slovensku tiskovnu agenciju (STA) ocijenio razvoj gospodarskih odnosa između Hrvatske i Slovenije i izglede da se riješe preostala otvorena pitanja s tog područja. Mimica je tijekom regionalne poslovne konferencije, koja se u četvrtak i petak održavala na Bledu, za STA izjavio da Slovenija za Hrvatsku ostaje među tri najvažnija trgovinska partnera i da će se ubrzo sastati mješoviti odbor za izradu sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi mogao dodatno proširiti koncesije za poljoprivredne proizvode. Govoreći o prijedlogu slovenskog premijera Janeza Drnovšeka da se u CEFTA-u uključe neke države jugoistočne Europe, Mimica je kazao da je prijedlog sličan razmišljanju i hrvatske vlade, te da bi takvo učlanjenje moglo pridonijeti ostvarenju gospodarskih ciljeva Pakta o stabilnosti više nego trenutačne zamisli koje dolaze iz Bruxellesa. "Te ideje još nisu formalizirane, ali su na tragu formiranja nekakve regionalne organizacije za slobodnu trgovinu ili čak carinske unije na području jugoistočne Europe", rekao je Mimica, dodavši kako bi takvo međusobno povezivanje isključivo jugoistočne Europe dovelo do ekonomske izolacije tog područja umjesto povezivanja cijele Europe u čemu CEFTA može pomoći. Mimica je pozdravio odluku Europske unije da odgodi uvođenje embarga za meso i mesne prerađevine iz Slovenije. Kazao je da će Hrvatska odluku Bruxellesa poštovati jer primjenjuje europske veterinarske propise. Iznio je da je Hrvatska zainteresirana da se problemi hrvatskih deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb i nuklearke Krško što prije riješe te napomenuo da su za to otvorena još uvijek dva puta - dogovor i arbitraža. MOSKVA/MADRID - Ruski ministar obrane Igor Sergejev izjavio je u petak da "ne posjeduje podatke" o specijalnoj akciji ruskih snaga u središtu Groznog. "Ne posjedujem nikakve podatke o tome. Znam samo da se od 18.00 do 18.30 sati čula pucnjava i da je odjeknula jedna eksplozija", rekao je Sergejev na upit novinara o ekplozijama u središtu Groznom u četvrtak navečer. Prema čečenskim izvorima, u tom navodnom ruskom bombardiranju središta Groznog i tamošnje tržnice poginulo je 137 civila, a ozlijeđeno ih je gotovo 260. "Te noći, savezne snage nisu djelovale u Groznom. Nije bilo bombardiranja tog grada", naglasio je Sergejev. Ruski premijer Putin je u petak u Helsinkiju, nakon sastanka s visokim dužnosnicima EU-e, opovrgnuo da je ruska "specijalna akcija" u okolici Groznog odgovorna za eksploziju na, kako je rekao "tržnici oružja" ili "skladišta", u tom gradu. NEW YORK/WASHINGTON - Reagirajući na raketni napad na Grozni, glavni grad Čečenije, u kojem su, prema izvješćima, poginuli deseci ljudi, glavni tajnik UN-a Kofi Annan je izdao u petak priopćenje u kojem je izrazio veliku zabrinutost zbog "događaja na sjevernom Kavkazu". Annanovo priopćenje, u kojemu se pazilo da bude izbjegnuta bilo kakva izjava koja bi mogla izgledati kao miješanje u ono što Moskva smatra svojim unutarnjim problemom, navodi da je "glavni tajnik pročitao izvješća o događajima na sjevernom Kavkazu sa velikom zabrinutošću". "On je izrazio nadu da su poduzete posebne mjere kako bi se izbjegle civilne žrtve i ...da se poštuju odredbe humanitarnog prava u oružanom sukobu", kazao je glasnogovornik UN-a Fred Eckhard. Glasnogovornik Bijele kuće Joe Lockhart također je u petak izrazio zabrinutost zbog raketnog napada na Grozni rekavši da je u Čečeniji situacija tragična jer je došlo do velikih žrtava. PRIŠTINA - Novi glavni tajnik NATO-a George Robertson u petak je uputio oštro upozorenje kosovskim Albancima, kazavši im kako vojni savez neće mirno promatrati kako oni protjeruju Srbe s Kosova. Koristeći isti oštri stav koji je karakterizirao njegovu čvrstu obranu NATO-ove zračne kampanje protiv Jugoslavije, bivši britanski ministar obrane George Robertson rekao je da kosovski Albanci ne smiju usvojiti taktiku svojih bivših ugnjetavača. Robertson, u svom prvom posjetu Kosovu otkako je prošlog tjedna preuzeo novi položaj, rekao je da će NATO spriječiti Albance da prisiljavaju Srbe da odu s Kosova. "NATO je u ožujku intervenirao kako bi spriječio Miloševića da stvori etnički čisto Kosovo"; rekao je Robertson te dodao: "NATO neće mirno gledati stvaranje drugog etnički čistog Kosova". BELFAST - Američki posrednik George Mithell i predstavnici suprotstavljenih strana u Sjevernoj Irskoj sastali su se u petak u Belfastu kako bi pokušali pokrenuti mirovni proces u toj britanskoj regiji koji je trenutačno u zastoju. Mitchell već sedam tjedana pokušava postići kompromis između Sinn Feina, političkog krila Irske republikanske armije (IRA), i Ulsterskih unionista (UUP) o razoružanju IRA-e i o novim političkim institucijama u Sjevernoj Irskoj. Gerry Adams, vođa Sinn Feina, izjavio je prije dolaska na sastanak da postoji "mala mogućnost napretka" i to ako obje strane učine napor u tom smjeru. Politički analitičari drže da bi sastanak mogao biti posljednja faza Mitchellovih napora. Njega su kao vještog pregovarača pozvali i Britanija i Irska da pokuša pronaći diplomatsko rješenje, kao što mu je to uspjelo prilikom postizanja mirovnog sporazuma na Veliki petak prošle godine. Jedan dio toga sporazuma se poštuje - prekid vatre - ali nema napretka u izgradnji povjerenja između dviju strana. BERN/PARIZ - Nacistički kolaborator Maurice Papon, osuđen na 10 godina zatvora zbog sudjelovanja u zločinu protiv čovječnosti, izgnan je u petak poslijepodne iz Švicarske i predan francuskim vlastima, javljaju svjetske agencije. Papon je helikopterom iz Švicarske prebačen u istočni francuski grad Pontarlier gdje je nešto prije 18.00 sati predan francuskim vlastima i od kuda je ponovno helikopterom nastavio put prema zatvoru Fresnes, južno od Pariza, izjavila je u petak u Bernu švicarska ministrica pravosuđa Ruth Metzler. Odlukom o izgonu Mauricea Papona Francuskoj, "švicarska vlada želi pokazati da Švicarska ne želi i ne može biti utočište osobama osuđenim za zločine protiv čovječnosti", rekla je ministrica Metzler. Papon je uhićen u četvrtak navečer u jednom hotelu u elitnom švicarskom skijalištu Gstaadt, nekoliko sati nakon što je Francuska za njim izdala međunarodni uhidbeni nalog. Iz Francuske je pobjegao prije deset dana, uoči saslušanja Vrhovnog suda koji je, zbog njegova odsustva, u četvrtak odbacio žalbu na njegovu presudu. Prošle je godine Papon osuđen na deset godina zatvora zbog sudjelovanja u deportaciji 1.590 židova iz jugozapadne Francuske u nacističke koncentracijske logore. LYON - Kineski predsjednik Jiang Zemin stigao je u petak poslije podne iz Velike Britanije u Lyon, gdje će otpočeti svoj petodnevni posjet Francuskoj. Kineskog predsjednika i njegovu suprugu navečer će primiti gradonačelnik Lyona, bivši francuski premijer Raymond Barre, koji će za goste prirediti svečanu večeru. Jiang Zemin će u subotu nastaviti privatni posjet Lyonu. U subotu navečer primit će ga francuski predsjednik Jacques Chirac u svojoj privatnoj rezidenciji u Correzeu. LONDON - Odvjetnici bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta uložili su u petak žalbu na odluku britanskog suda kojom se odobrava izručenje Pinocheta Španjolskoj zbog optužbi za mučenja. Pinochetov odvjetnik Michael Caplan rekao je da je na londonskom Visokom sudu podnio habeas corpus - zahtjev za oslobađanje osobe koja se nezakonito nalazi u pritvoru. Riječ je o redovnoj prizivnoj proceduri u svim slučajevima izručenja u Velikoj Britaniji. Caplan je odbio razložiti pravne razloge na kojima se temelji žalba Visokom sudu. Pravni stručnjaci međutim očekuju da će Pinochetovi odvjetnici tvrditi da su optužbe protiv Pinocheta politički motivirane, te da Španjolska nema jurisdikciju nad njegovim slučajem. WASHINGTON - Skupina američkih kongresmena u petak je pred prizivnim sudom dokazivala utemeljenost tužbe protiv predsjednika Billa Clintona tvrdeći da je zapovijedi da se izvrše zračni napadi na SR Jugoslaviju prekršio zakon iz 1973. godine. Prema tom zakonu, predsjednik SAD mora dobiti suglasnost Kongresa za američko sudjelovanje u borbenim operacijama dužima od 60 dana. Prvostupanjski sud je u lipnju odbacio tužbu kao neutemeljenu uz obrazloženje da tužitelji "nisu dokazali postojanje nesuglasja" između Kongresa i predsjednika u vezi s bombardiranjem ciljeva u SRJ. Predstavnički dom Kongresa je 28. travnja bio podijeljen - 213 prema 213 glasova, u vezi traženja vlade da se odobri sudjelovanje američkih vojnika u akciji NATO-a. Istodobno, međutim, nije prošao ni prijedlog republikanaca po kojem bi se američki vojnici morali odmah povući iz operacija protiv Jugoslavije. Prvostupanjski sud je to ocijenio "očito smušenim porukama" zakonodavaca izvršnoj vlasti. Budući da je u osnovi riječ o odmjeravanju snaga između Bijele kuće i Kongresa, trojica sudaca prizivnoga suda nisu pokazala previše volje da u to umješaju sudbenu vlast. Prizivni sud će svoju odluku priopćiti za nekoliko dana. UJEDINJENI NARODI - Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima i glavni pregovarač pri sklapanju mirovnoga sporazuma o BiH Richard Holbrooke u petak je osudio napad na novinara Željka Kopanju u Banjoj Luci te najavio potragu za počiniteljima. Holbrooke je rekao da je pokušaj ubojstva "za svaku osudu", te da dolazi "od istih onih mračnih rasističkih snaga koje su i izazvale rat". Željko Kopanja urednik je novina koje su pisale o zločinima što su ih tijekom rata nad Muslimanima počinili Srbi. U eksploziji automobila-bombe izgubio je obje noge i još je u kritičnom stanju. Richard Holbrooke je rekao da štetu koju je Kopanja osobno pretprio nitko ne može nadoknaditi, ali "oni koji su to učinili neće pobijediti". "Bit će uhvaćeni i izvedeni pred lice pravde... zajedno s onima koji bi ponovno počeli rat završen prije gotovo četiri godine", najavio je Holbrooke. BEOGRAD - Skupštine dvadesetak srbijanskih gradova u kojima većinu ima oporba, zatražile su u petak održavanje izvanrednih izbora na svim razinama do kraja ove godine. U donošenju skupštinskih odluka nisu sudjelovali odbornici iz Socijalističke partije, Jugoslavenske ljevice i Srpske radikalne stranke. BEOGRAD - Sporazum kojim je srbijanska oporbena skupina Savez za promjene (SZP) postala izborna koalicija stranaka potpisan je u petak navečer u Beogradu. Sporazum su potpisali predsjednici Demokratske stranke Zoran Đinđić, Građanskog saveza Gorab Svilanović, Nove Srbije Velimir Ilić, Srpskog demokratskog kluba "Obrana" Milan Protić, Demokršćanske stranke Vladan Batić i Asocijacije neovisnih i slobodnih sindikata Dragan Milovanović, te Dragoslav Avramović. Očekuje se da će ga idućih dana potpisati i predsjednik Demokratske partije vojvođanskih Mađara Andraš Agošton. Najavljeno je da će koaliciji pristupiti i Savez Bugara te Srpski rojalistički blok kao i još neke stranke. Socijaldemokracija (SD) je u petak priopćila da istupa iz Saveza za promjene i da će dalje nastupati samostalno. BEOGRAD - Gotovo 6.000 građana i u petak navečer je na prosvjedima Saveza za promjene (SZP) i Saveza demokratskih partija u desetak gradova u Srbiji tražilo odlazak jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića s vlasti i raspisivanje izvanrednih izbora na svim razinama do kraja godine. Najavljeno je da će se svakodnevni prosvjedi ubuduće održavati samo u deset gradova. U Beogradu će se nastaviti sa svakodnevnim okupljanjima, a povremeno će se održavati i veliki mitinzi na koje će doći građani iz drugih srbijanskih gradova. Prvi takav miting zakazan je za 28. listopada. IGALO - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izjavio je u petak da će njegova vlada uskoro predstaviti mjere koje će značiti "monetarnu suverenost" te jugoslavenske republike. "Moramo poduzeti konkretne mjere na monetarnom planu kako bi spriječili Beograd da proizvodi inflaciju u Crnoj Gori svakodnevnim tiskanjem novca", kazao je Đukanović, ali nije precizirao što bi te mjere podrazumijevale. "Siguran sam da će crnogorska vlada u narednim danima predstaviti mjere za postizanje monetarnog suvereniteta republike", istaknuo je Đukanović govoreći na seminaru farmaceutske tvrtke ICN u Igalu. TAIPEI - Snažan potres pogodio je južni Tajvan u petak ujutro i izazvao rušenje nekoliko zgrada i požar na sveučilištu, a presječen je također i dovod električne energije, javili su mjesni mediji. Za sada nema podataka o poginulima, a ozlijeđeno je najmanje 38 ljudi. Središte potresa bilo je u Chiayi, južno od Taipeia, a njegova je početna jačina bila 6.4 stupnja po Richterovoj ljestvici. Nakon prvog udara slijedilo je još oko 80 podrhtavanja tla, od kojih su se osjetila samo četiri, izjavili su seizmolozi. (Hina) zt zt