OBILJEŽEN 80. ROĐENDAN AKADEMIKA DRAGE GRDENIĆA

ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Svečana sjednica u povodu 80. rođendana akademika Drage Grdenića, istaknutoga hrvatskog kemičara i professora emeritusa Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta te rektora najveće hrvatske sveučilišne ustanove u razdoblju od 1976. do 1979., održana je danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. Akademik Grdenić posvetio je pedeset godina kemijskoj znanosti i Zagreb učinio znanstvenim domom kristalografa cijeloga svijeta, rekao je akademik Boris Kamenar na čiji su poticaj današnju svečanu sjednicu zajednički i priredili Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU i Kemijski odsjek PMF-a.#L# Drago Grdenić rođen je u u Križevcima 31. kolovoza 1919. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu je 1937. diplomirao kemiju i fiziku. Od 1942. do 1945. bio je borac antifašističkoga pokreta. Od 1946. do 1948. u Moskvi je na poslijediplomskome studiju iz kristalne strukturne analize organoživinih spojeva. Iz toga područja je i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu 1951., a na poslijedoktorskome studiju boravi u Oxfordu 1955./56. kod profesorice Dorothy C. Hodgin, dobitnice Nobelove nagrade za kemiju 1964. Godine 1952. osnovao je Zavod za opću i anorgansku kemiju PMF-a, čiji je predstojnik do 1982. U Zavodu je Grdenić uveo moderne metode istraživanja, što se osobito odnosi na strukturalnu analizu Roentgenovih zraka na kristalu. Od 1950. do 1952. član je Odbora za izgradnju Instituta "Ruđer Bošković", a od 1952. do 1961. je i pročelnik Odjela strukture i anorganske kemije te ustanove. Osnovao je 1966. Jugoslavenski centar za kristalografiji pri ondašnjoj JAZU čiji je i predsjednik do 1991. Za redovitoga člana HAZU (tada JAZU) izabran je 1973. Glavni tajnik Akademije bio je od 1973. do 1975. Od izvornih prinosa kemiji akademika Grdenića, objavljenih u 80 priopćenja, ističe se kvadratna antiprizma kao koordinacijski poliedar četverovalentnoga torija, merkurirani oksonij i sulfonij, pravila o koordinaciji živina atoma, permerkurirani metan, acetaldehid i octena kiselina. Pred velikim brojem uzvanika, među kojima je bio i predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan, slavljenik Grdenić primio je brojne čestitke i riječi zahvale članova hrvatske znanstvene i akademske zajednice, među kojima je bilo i više nekadašnjih učenika profesora Grdenića. Akademiku Grdeniću 80. rođendan čestitali su tako kolege Željko Kućan, izaslanik rektora zagrebačkoga Sveučilišta, Ivan Gušić, dekan PMF-a i Velimir Pravdić, predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Grdeniću su riječi zahvale i čestitke uputili i ravnatelj Instituta "Ruđer Bošković" dr. Nikola Zovko te predsjednica Hrvatskoga kemijskog društva dr. Mirjana Eckert- Maksić. O glavnim rezultatima više od polustoljetnoga znanstvenog rada akademika Grdenića govorio je Boris Kamenar. Ukupnost Grdenićeva rada kao učitelja brojih hrvatskih kemičara, autora, povjesničara i znanstvenika, potvrda je stajališta da su obrazovanje i znanost za Hrvatsku najbolji "put u Europu", ustvrdio je dr. Milan Sikirica, predstojnik Zavoda za opću i anorgansku kemiju PMF-a. Dr. Snježana Paušek-Baždar govorila je o prinosu Drage Grdenića povijesti hrvatske znanosti, istaknuvši da je akademik Grdenić autor "Povijesti kemije", jedinstvene knjige na našoj znanstvenoj "sceni", koju međutim, zbog nedostatka novčanih sredstava, izdavač "Školska knjiga" još ne može objaviti. Da akademik Drago Grdenić nema prijatelje i štovatelje samo unutar granica Hrvatske posvjedočio je dr. Alan I. Mackay s koleđa Birkbeck Sveučilišta u Londonu. Sam slavljenik je istaknuo da je njegov rad uvijek bio vođen željom da se anorganska kemija u Hrvatskoj "podigne" na europsku razinu. (Hina) ip mc