POSLOVNI PREGLED, BROJ 127

POSLOVNI PREGLED broj 127 16. - 22. listopada 1999. SADRŽAJ: ? JAMSTVA I SUGLASNOSTI HRVATSKE VLADE 2 ? PRIHVAĆENE MJERE ZA STABILIZIRANJE POSLOVANJA NEKOLIKO DIONIČKIH DRUŠTAVA 3 ? PROMJENE POREZNOG SUSTAVA TEK NAKON POTPUNE OBNOVE 3 ? SAVJET AZTN-A: TDR ZLOUPORABILA SVOJ MONOPOLISTIČKI POLOŽAJ 3 ? OBJAVLJEN POZIV ZA KUPNJU DIONICA 20 HRVATSKIH HOTELA 4 ? HTZ PRIHVATIO PRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 2000. 4 ? DRŽAVA PREUZIMA 25 POSTO DIONICA VELETRŽNICE RIJEKA-MATULJI 4 ? POČELA S RADOM PRVA BURZA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA 5 ? NEĆE BITI POVEĆANJA CIJENA NAFTE I DERIVATA 5 ? PRODAJA INE 12 POSTO VEĆA NEGO LANI 5 ? OMV ŽELI ZAPOČETI RAZGOVORE O SURADNJI S INOM 5 ? STRUČNJAK SVJETSKE BANKE ZA ŽELJEZNICE POSJETIO VINKOVCE 6 ? NOVI NADZORNI ODBOR JADROLINIJE 6 ? VIP-NET DOBIO KREDIT OD 120 MILIJUNA EURA ZA RAZVITAK MREŽE 6 ? U PRVIH ŠEST MJESECI "ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA" OSTVARILA DOBIT OD 86.800 KUNA 6 ? LUKŠIĆ ŽELI KUPITI PREOSTALE DIONICE HOTELA "ARGENTINA" 7 ? VLASNIK 74,95 POSTO ATLASOVIH DIONICA POSTAO ANDRONIK LUKŠIĆ 7 ? HOTEL DUBROVNIK SLAVI 70. OBLJETNICU 7 ? HOTELU GOLDEN TULIP HOLIDAY POTREBNA POMOĆ ZA IZLAZ IZ KRIZE 7 ? "VARAŽDINKA" POSTALA VEĆINSKI VLASNIK HTP-A "MATIJE GUBAC" 8 ? MINISTAR PORGES I FABRIZIO BARBAS O GOSPODARSKOJ SURADNJI HRVATSKE I EU 8 ? HRVATSKO-MAĐARSKA PROMETNA SURADNJA 9 ? OSNOVANO GIU "HRVATSKA UDRUGA BANAKA" 9 ? HRVATSKI ZADRUŽNI SAVEZ O PRIJEDLOZIMA IZMJENA ZAKONA O ZADRUGAMA 9 ? O PROBLEMIMA TRGOVINE FARMACEUTSKIM PROIZVODIMA 10 ? PREDSJEDNIŠTVO SSSH SUSPENDIRALO IVEKOVIĆA I POKRENULO POSTUPAK RAZRJEŠENJA 10 ? MEĐUNARODNA POSLOVNA KONFERENCIJA NA BLEDU 10 ? REDOVAN SASTANAK HRVATSKE SWIFT GRUPE 10 ? U RIJECI POČEO SJEVERNOJADRANSKI SAJAM '99 11 ? NAGRAĐENI IZLAGAČI NA "AMBIENTI '99" 11 ? HRVATSKI INFORMATIČARI NA MUENCHENSKOM SAJMU "SYSTEMS '99" 11 ? STABILNOSTI DOVODI ULAGAČE 11 ? SKUP O PROMETU U TRANZICIJSKIM UVJETIMA 12 ? NOVI CD "TKO ŠTO NUDI ?" NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 12 ? IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKU 2,5 MILIJARDI USD 12 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U RUJNU MANJA 2,8 POSTO 12 ? FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA 13 ? IZNOS NEPODMIRENIH OBVEZA SMANJEN DRUGI PUT OVE GODINE 13 ? U KOLOVOZU 1.345.214 ZAPOSLENIH 13 ? CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U RUJNU NIŽE 1,1 POSTO 14 ? U PRVIH OSAM MJESECI 3,9 MILIJUNA TURISTIČKIH DOLAZAKA 14 ? DVIJE AUSTRIJSKE BANKE KUPUJU 94 POSTO UDJELA TRGOVAČKE BANKE 14 ? U MEĐIMURSKOJ BANCI NEMA VIŠE STARE DEVIZNE ŠTEDNJE 14 ? STIMULATIVNA KAMATA SLAVONSKE BANKE ZA SVJETSKI DAN ŠTEDNJE 14 ? ZAGREBAČKA BANKA DEMANTIRALA GLASINE O PRODAJI TALIJANSKOJ BANCI 14 ? OD UVOĐENJA VALUTNE KLAUZULE VEĆI INTERES ZA STAMBENU ŠTEDNJU 14 ? ZAP SPREMAN ZA 2000. GODINU 15 ? PBZ AMERICAN EXPRESS DOBIO PRESTIŽNU NAGRADU 15 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 15 ? VIJESTI IZ SVIJETA 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA JAMSTVA I SUGLASNOSTI HRVATSKE VLADE Hrvatska je Vlada u četvrtak, između ostaloga: - dala državno jamstvo za zaduženje zdravstveno-rekreacijskog centra Lipik kod Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW) i to za dva kredita, u ukupnom iznosu od 17,895 milijuna eura, koje će koristiti za projekt rekonstrukcije i obnove centra. Prvi kredit, u iznosu 15,21 milijuna eura, odobren je s kamatom od 5,65 posto godišnje, dok je visina drugog kredita 2,68 milijuna eura sa kamatnom stopom EURIBOR plus 1,15 posto godišnje. Rok otplate obaju kredita je deset godina, s počekom otplate do 30. lipnja 2002. godine; - odobrila državno jamstvo za zaduživanje brodogradilišta Brodosplit kod Splitske banke u iznosu od 1,5 milijuna USD. Kredit će brodogradilište upotrijebiti za nabavu energenata jer bi, prema mišljenju Vlade, u slučaju blokade rada i isporuke energenata nastala velika materijalna šteta. Rok povrata tog kredita je 360 dana, uz kamatnu stopu od 14 posto; - dala suglasnost Hrvatskim željeznicama (HŽ) za kreditno zaduženje u inozemstvu. HŽ će se namjenski zadužiti u inozemstvu za rekonstrukciju i održavanje vučnih voznih sredstava. Kreditor je švicarska Eurofima, a kredit, u iznosu od 6,88 milijuna eura, koristit će se deset godina, pri čemu je dogovoreno da se kredit otplati u zadnjoj godini. Predviđena kamatna stopa je približno četiri posto godišnje, s plaćanjem u svakoj godini trajanja kredita. Kako je zatražio predsjednik Vlade RH Zlatko Mateša, HŽ bi u spomenutim poslovima trebao koristiti opremu i repromaterijal domaćih proizvođača; - prihvatila Informaciju o stanju radova u poljoprivredi i izvršenju obveza Državnoga proračuna te izvješće o stanju pregovora sa seljačkim udrugama. Jesenska je sjetva do 18. listopada obavljena na 60,6 posto zasijanih površina odnosno 171.190 hektara. Pravovremeno donošenje Operativnog plana sjetve i dobri vremenski uvjeti omogućili su da se sjetva odvija prema planu, a njezin završetak se procjenjuje do 10. studenoga. Najveći dio površina zasijan je pšenicom, 123.200 hektara ili 56 posto planiranih površina. Sukladno zaključcima Vlade, iz sredstava poticaja osiguran je osnovni repromaterijal (sjeme i gnojivo), za provođenje sjetve. Zaključno sa 20. listopadom od predviđenih 136,05 milijuna kuna za prvi dio (50 posto) poticaja izdan je nalog za isporuku mineralnog gnojiva u vrijednosti 100,19 milijuna kuna, sjemena - 3,52 milijuna kuna, te sredstava za zaštitu bilja od 20,72 milijuna kuna tj. sveukupno 103,73 milijuna kuna. Druga značajna aktivnost u ovom razdoblju godine za poljoprivredu je berba kasnih usjeva; - prihvatila Odluku kojom se sezonski ukida carina za uvoz goveđeg mesa bez kostiju, svježe ili rashlađene rajčice, paprika i sjemenske pšenice. Odluka stupa na snagu četvrtog dana od dana objave odluke u "Narodnim novinama". Zbog smanjenja proizvodnje goveđeg mesa, tijekom proteklih godina na domaćem je tržištu toga mesa godišnje nedostajalo između 11.400 do 17.000 tona. Stoga je domaća prerađivačka industrija bila prisiljena uvoziti potrebne količine uz plaćanje razmjerno visoke carine. Visoku carinu, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, bilo je nužno zadržati zbog pregovora koji su vođeni o pristupu Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Kako su pregovori iz područja poljoprivrede završeni, opravdano je ukidanje dosadašnje carinske zaštite za goveđe meso bez kostiju, koja je iznosila 3,60 kuna za kilogram. Uz ukidanje carine za goveđe meso bez kostiju, hrvatska je Vlada privremeno ukinula i carine pri uvozu svježe i rashlađene rajčice koja je dosada iznosila dvije kune za kilogram, paprike (dosada 2,9 kn/kg), te sjemenske pšenice (dosada 0,40 kn/kg); - podržala i izmjene i dopune Uredbe o graničnim prijelazima, temeljem kojih se otvara stalni međunarodni pomorski prijelaz I kategorije u luci Plomin, prekategoriziraju sezonski prijelazi Ubli (Lastovo ) i Vela Luka u stalne, otvara sezonski pomorski prijelaz u Cavtatu te ukida sezonski pomorski prijelaz Ravni Žakanj, te - prihvatila Odluku o objavljivanju javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije za luku posebne namjene - luku nautičkog turizma Lastovo, uz zaduženje premijera Mateše resornim ministrima da marine na Visu i Lastovu moraju biti gotove prije početka iduće turističke sezone. Koncesija se daje na vremensko razdoblje od 32 godine. Područje koje se daje u koncesiju iznosi oko 23.000 četvornih metara kopnenog i morskog dijela, a točna će se površina odrediti donošenjem odluke o koncesiji sukladno izvodu iz Detaljnog plana uređenja Svetog Jurja. Uz svoju ponudu, koncesionari moraju priložiti i Studiju o zaštiti okoliša zbog udovoljavanja zakonskim odredbama po kojim je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš prije donošenja odluke o koncesiji. PRIHVAĆENE MJERE ZA STABILIZIRANJE POSLOVANJA NEKOLIKO DIONIČKIH DRUŠTAVA Vlada RH na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici, među ostalim, prihvatila program mjera za stabiliziranje poslovanja dioničkih društava Međimurje-visokogradnje iz Čakovca, riječkog Torpeda, "Pazinke" iz Pazina i Bednje iz Ludbrega. Svrha je financijskih mjera omogućiti nastavak poslovanja i proizvodnje u tim tvrtkama, a napose velikom broju zaposlenih sačuvati radna mjesta. Vlada je prihvatila i zaključke o provedbi preostalog dijela programa skrbi za višak zaposlenih u riječkom "Croatia Lineu". Isto tako, Vlada je zamjenicom glavnog inspektora Državnog inspektorata imenovala Boženu Vrbanić. Privremenim ravnateljem Središnjega registra osiguranika imenovan je Saša Madžarević, a ravnateljem Hrvatskoga državnog arhiva dr. Josip Kolanović. PROMJENE POREZNOG SUSTAVA TEK NAKON POTPUNE OBNOVE Porezni će sustav moći biti drugačiji kada više ne bude potrebe za obnovom, kada se saniraju ratne štete i kada prestanu potrebe za skrb o stradalnicima iz Domovinskog rata, na što se sada troši gotovo četvrtina državnog proračuna, istaknuo je u srijedu tijekom "Aktualnog sata" u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog Sabora premijer Zlatko Mateša. Odgovorio je time Marinu Jurjeviću (SDP) kojeg je zanimalo je li Vladi poznato koliko na porezni sustav utječu cijene, s obzirom da su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu. Premijer je odgovorio da ponekad izvozne kompanije imaju različite cijene za domaće i inozemno tržište, te da su izvozne cijene pitanje poslovne politike. Dinu Debeljuhu koji je ustvrdio da je Vlada samo u posljednjem valu iz proračuna izdvojila oko tri milijarde kuna za sanaciju banaka, što je otprilike 3.000 po umirovljeniku, te da se zna da je dio novca nestalog iz banaka dobio HDZ, dok se za dio novca ne zna gde je, odgovorio je ministar financija Borislav Škegro ističući da ti navodi nisu točni. Objasnio je da je temeljni razlog zbog kojih je Sabor usvajajući rebalans proračuna predevidio i stavke za sanaciju banaka, bila upravo briga za male štediše, dakle umirovljenike. Ne radi se o oduzimanju, nego o vraćanju novca umirovljenicima, poručio je ministar financija. Naveo je da se iz proračuna Agenciji za osiguranje štednih depozita i sanaciju banaka dnevno doznačuje deset milijuna kuna i da je već više od 80 posto svih štediša (propalih) banaka dobilo svoje novce. Odgovarajući na više pitanja vezanih za gospodarstvo, premijer Mateša osvrnuo se i na riječki "Torpedo", kazavši da je glavni problem te tvrtke što nema proizvoda koji netko želi kupiti. Ministar Škegro je istaknuo da je "Torpedo" pod stalnom skrbi hrvatske države, no da bi se riješio problem bit će potrebna suradnja brojih čimbenika, uključivo i jedinice lokalne samouprave. Ministar poljoprivrede Ivan Đurkić izvijestio je da jesenska sjetva ide dobro, da je dosad pšenicom zasijano više površina nego u cijeloj lanjskoj sjetvenoj sezoni. Repromaterijala ima dovoljno, pa i sjemenske pšenice, no problem je nepravilna raspodjela. SAVJET AZTN-A: TDR ZLOUPORABILA SVOJ MONOPOLISTIČKI POLOŽAJ Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja, nakon sveobuhvatne i temeljite rasprave, ocijenio je da je Tvornica duhana Rovinj (TDR), "zlouporabila svoj monopolistički položaj različitim oblicima sprječavanja pristupa tržištu izravnom takmacu British American Tobaccou (BAT)". Ta se zlouporaba, priopćeno je u srijedu, očitovala u djelovanju TDR-a u odnosu na stjecanje dionica Tvornice duhana Zadar (TDZD) te kroz otkup potraživanja koja je Zagrebačka banka d.d. imala prema Duhanu d.d. iz Slatine, jedinom nezavisnom primarnom prerađivaču duhana u Hrvatskoj. Savjet je ravnateljici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja predložio da TDR-u rješenjem o utvrđivanju monopolističkog položaja naloži raspisivanje javne ponude o prodaji prava potraživanja u Duhanu d.d. bez odgode, a najkasnije do 1. ožujka 2000. godine. Savjet je razmatrao i prijavu koncentracije koju je podnio BAT. Riječ je o koncentraciji nastaloj stjecanjem BAT-ova udjela u TDZD-u, koja je ocijenjena dopuštenom u smislu odredaba Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) te su predložene mjere praćenja. Nakon dostavljenih aneksa, kojima su izmijenjene ograničavajuće odredbe Ugovora o licenci, sklopljenog 1994. između poduzetnika TDR i Phillip Morris Holland BV, Savjet drži da isti nije u suprotnosti odredbama ZZTN-a. Sukladnim ZZTN-u ocijenjen je, nakon izmijenjene ograničavajuće odredbe, i Ugovor o licenci, sklopljen 1998. između Tvornice duhana Zagreb d.d. i R.J. Reynolds International BV-a. Raspravljajući u predmetu "Mark 2" d.o.o. Split protiv Hrvatskih telekomunikacija d.d. (HT) i Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Savjet je ocijenio da je HT zlouporabio vladajući položaj koji ima kao jedini ovlašteni poduzetnik za atestiranje telekomunikacijske opreme te kao istovremeni takmac na tržištu u prodaji te opreme. Savjet je predložio da se HT obveže na objavljivanje uvjeta za atestiranje u dnevnim novinama (Večernji list, Jutarnji list, Vjesnik, Slobodna Dalmacija i Novi List) te u oglasnom dijelu "Narodnih novina". U predmetu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja protiv Gradske plinare Zagreb o formiranju cijena plina, Savjet je odlučio da Agencija pribavi dodatne podatke te obavi daljnje ekonomske analize cijena plina. U postupku istraživanja tržišta televizija u RH, određena su tržišta televizijskog oglašavanja na državnoj razini s HRT-Hrvatskom televizijom u monopolističkom položaju te na lokalnim razinama. Savjet je zaključio da Agencija pribavi dodatne podatke od HTV-a o razlozima povećanja cijena emitiranja promidžbenih poruka od 1. rujna 1999. Razmatrajući Ugovor o suradnji na području kartičnog poslovanja između Zagrebačke banke d.d. i Diners Club Adriatica d.d. sklopljenog 17. 2.1999., Savjet je ocijenio da spomenuti ugovor nije u suprotnosti sa ZZTN-om. Savjet je ocijenio da Ugovor o franšizi, kojeg su sklopili Atlas d.d., Privredna banka Zagreb d.d. i American Express Limited (USA), nije u suprotnosti sa ZZTN-om. Prije donošenja konačnog rješenja zatražena su dodatna objašnjenja. I ugovor o ovlaštenoj distribuciji, sklopljen između Peugeot Hrvatska d.o.o. i 17 ovlaštenih distributera iz RH, ocjenjuje Savjet, nije u suprotnosti sa ZZTN-om, ali samo pod uvjetom da i dodatna dokumentacija - žurnu dostavu koje je Agencija zatražila od Peugeota Hrvatska - ne sadrži ograničavajuće odredbe koje nisu u suglasnosti sa ZZTN-om. Savjet je dopuštenom ocijenio koncentraciju Wiener Stadtische i Niva osiguranja, uz mjeru praćenja - obvezu prijave namjere stjecanja udjela u financijskim ustanovama, stoji u priopćenju sa sjednice Savjeta, održane 5. i 19. listopada. OBJAVLJEN POZIV ZA KUPNJU DIONICA 20 HRVATSKIH HOTELA Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počeli su s objavljivanjem poziva za prikupljanje ponuda za kupnju dionica, poslovnih udjela i potraživanja u 20 turističkih tvrtki. Nakon domaćih dnevnih novina, isti će se poziv uskoro objaviti i u "Financial Timesu". Prodaju se udjeli od 2,13 do 81,03 posto po pojedinim turističkim tvrtkama i hotelima, i to u pulskom Arenaturistu, Kaštelanskoj rivijeri, dubrovačkim hotelima Belvedere, Lero, HTP-a Sumratin Zagreb, Bellevue, Neptun, Kompas, Lapad, Lopud, Maestral, Mlini, HTP Orebiću, Hotelu Osmine iz Slanog, cavtatskim hotelima Croatia i Cavtat, dubrovačkom Hotelu Excelsior, Hotelu Koločep, Apro Hotelu Sunce Neum iz BiH te Hotelu Libertas. Poziv je otvoren do opoziva, a pozivaju se zainteresirane domaće i strane pravne i fizičke osobe da podnesu ponude, a također mogu dostaviti ponudu i za kupnju pojedinih nekretnina u vlasništvu navedenih turističkih tvrtki. Nominalne vrijednosti dionica pojedinih hotelskih društava, kao i iznosi potraživanja koji su navedeni u pozivu na kupnju, ne znače početnu cijenu već su ponuđači pozvani da istaknu svoju cijenu. Elementi za ocjenu ponude bit će ponuđena cijena i način plaćanja, zadržavanje postojećeg broja zaposlenih i novo upošljavanje, dodatno ulaganje kapitala u društvo, preuzimanje obveza društva, poslovne reference ponuditelja i ponuđeni razvojni programi. DAB i HZMO izvijestit će sve ponuđače o odluci donesenoj glede njihove ponude, odnosno iskazivanja interesa u roku od 60 dana od dana dostavljanja ponude. Isto tako, DAB i HZMO nisu obvezni prihvatiti niti jednu pristiglu ponudu, a zadržavaju i pravo izmjene objavljenih uvjeta poziva te pravo poništenja poziva. HTZ PRIHVATIO PRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 2000. Prijedlog programa rada Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za 2000. godinu u utorak je prihvatilo Turističko vijeće HTZ-a. Uvažavajući iznijete primjedbe i prijedloge pojedinih članova Turističkog vijeća, zaključeno je da se odluka o izradi konačnog Prijedloga rada uputi na predstojeću konstituirajuću sjednicu Sabora HTZ-a, koja će se održati početkom studenoga. Članovi Turističkog vijeća kritički su ocijenili prijedlog Programa rada počevši od njegovih ciljeva, promotivnih aktivnosti, tržišta, te predstavništava HTZ-a u inozemstvu. Posebice je naglašena potreba jačanja promotivnih aktivnosti i definiranja 'milenijskog projekta', kao obilježavanja ulaska u novo tisućljeće. Na sjednici je pozitivno ocijenjeno značajno povećanje udjela proračunskih sredstava za turističku promociju u inozemstvu, na 62 milijuna kuna, što bi moglo biti i više. Ministar turizma Ivan Herak istaknuo je osnovne smjernice turističke politike u idućoj godini, pri čemu je posebice naglasio aktivnosti na premošćivanju teškoća u likvidnosti hotelskih društava, tj. financiranje tzv. "hladnog pogona" do početka iduće turističke sezone. Potrebnim je ocijenio objavljivanje međunarodnog natječaja za izradu strateškog marketinškog plana Hrvatske u turizma, izvozne stimulacije, kao i užurbanu sanaciju i privatizaciju hrvatskog turističkog gospodarstva. DRŽAVA PREUZIMA 25 POSTO DIONICA VELETRŽNICE RIJEKA-MATULJI Ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić potpisao je u srijedu u ime RH, Izjavu (upisnicu) o preuzimanju i upisu 25 posto dionica u Regionalnoj veletržnici Rijeka-Matulji. Izgradnja Regionalne veletržnice u Matuljima, vrijedna 6,2 milijuna DEM, dio je Projekta izgradnje mreže veletržnica u Hrvatskoj prema odobrenom zajmu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Financiranje izgradnje te veletržnice realizirat će se uplatom dioničarskog kapitala, u ukupnom iznosu od 3,9 milijuna DEM, dok se ostatak odnosi na kredite EBRD-a i Srednjoeuropske inicijative (CEI), ukupno 2,3 milijuna DEM. Dioničko društvo Regionalna veletržnica Rijeka-Matulji osnovano je u travnju 1997. godine, sa temeljnim kapitalom od 100.000 DEM. Komisija za vrijednosne papire odobrila je Regionalnoj veletržnici Rijeka-Matulji, izdavanje dodatnih 38.000 redovnih dionica, ukupne nominalne vrijednosti 3,8 milijuna DEM. Nakon toga, hrvatska je Vlada krajem rujna donijela odluku o preuzimanju i upisu 25 posto dionica u tom dioničkom društvu. Temeljem te odluke Ministarstvo financija uplatit će pet milijuna kuna na račun veletržnice Rijeka-Matulji, prema dogovorenoj dinamici. Time je, kaže Đurkić, država ispunila svoju obvezu i pomogla u početnom sakupljanju i povećanju temeljnog kapitala društva. Tom je prigodom istaknuto kako je Sporazumom o zajmu za projekt veletržnica između Hrvatske i EBRD-a, hrvatska država preuzela obveza da će se iz državnog proračuna određenom dinamikom izdvojiti sredstva za kupnju 20 do 30 posto dionica po pojedinoj regionalnoj veletržnici. Izgradnjom šest veletržnica u Hrvatskoj će se, prema ocjeni ministra Đurkića, omogućiti opskrba domaćih potrošača tijekom cijele godine svježim i kvalitetnim proizvodima, proizvođačima omogućiti direktan izlazak na tržište, a poboljšat će se i kontrola kvalitete i higijena svježih proizvoda. Govoreći o dinamici gradnje veletržnica, Đurkić je istaknuo da je najviše napravljeno u Osijeku i Rijeci-Matuljima, gdje bi za nekoliko mjeseci trebala započeti gradnja.Prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva projekt izgradnje veletržnica trebao bi se nastaviti i za neka druga područja npr. ribarstvo, budući da to nedostaje u sadašnjem sustavu gospodarskog ribarenja. Time će se ribarima omogućiti da nakon izlova ribu kvalitetno spreme i kasnije plasiraju na tržište. POČELA S RADOM PRVA BURZA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA Krajem prošloga tjedna puštena je u rad prva Burza poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Koprivnica. Burza je osnovana kao organizirani sustav ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda, a obavlja se putem Interneta (http://www.agroaukcija.hr). Burza poljoprivrednih proizvoda putem županijskih aukcijskih centara ima ulogu posredovanja pri ostvarivanju potrebnih kontakata među poduzećima. U organizaciji pokretanja burze sudjelovali su Centar za poduzetništvo Koprivničko-križevačke županije, Županijska komora Koprivnica, a u informatičkoj potpori i Županijska komora Varaždin. Središnji informacijski sustav burze je u općini Koprivnički Ivanec. U sustav je trenutačno uključen dio općina Koprivničko-križevačke županije, do kraja godine bit će obuhvaćena cijela Koprivničko-križevačka županija, a nakon toga i druge županije. U burzu, koja je probno radila pola godine, učlanjeno je 20 stočarskih udruga, a pojedinci se mogu učlaniti za 50 kuna godišnje. Centar za poduzetništvo već je odaslao pozive za obrazovanje i osposobljavanje korisnika Burze poljoprivrednih proizvoda, koje će trajati u četiri dijela, u ukupnom trajanju od 21 sat. Iako se kupnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda ne može zamisliti bez sajmova i izravnog kontakta, preglednost ponuda na računalu u budućnosti će, smatra se, prevladati. Ili, kako je rečeno, poljoprivrednici će najprije namiriti sebe, a onda višak uputiti u računalo - na tržište. 2. TVRTKE NEĆE BITI POVEĆANJA CIJENA NAFTE I DERIVATA Hrvatska naftna tvrtka INA-Industrija nafte priopćila je u petak posljepodne da neće biti udovoljeno zahtjevima za korekcijom cijena nafte i naftnih derivata. Inina Služba za informiranje i odnose s javnošću, izvješćujući o sastanku generalnog direktora INE Davora Šterna i predsjednika Vlade Zlatka Mateše, navodi da je "tom prigodom odlučeno da, unatoč opravdanim zahtjevima za korekcijom cijena nafte i derivata, Ininom zahtjevu neće biti udovoljeno". Istodobno je, kako ističu iz INE, dogovoreno da se maksimalno ubrza naplata Ininih dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja od državnih i javnih poduzeća, poput Hrvatske elektroprivrede, Petrokemije iz Kutine i Hrvatskih željeznica. "Time će se INI dati predah kroz poboljšanje likvidnosti, koja je ugrožena dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima 'teškim' 1,4 milijarde kuna. Nema dvojbe da će nakon toga i INA ubrzati svoja plaćanja obveza koja iznose oko 800 milijuna kuna", stoji u priopćenju Inine Službe za informiranje i odnose s javnošću. Posljednji zahtjev za korekcijom cijena INA je uputila 15. rujna tražeći povećanje u rasponu od 13,4 do 16,7 posto ovisno o vrsti derivata. Inače, INA je tijekom ove godine podnijela ukupno 11 zahtjeva za povećanje cijena nafntih derivata, obrazlažući to povećanjem cijena nafte na svjetskom tržištu i jačanjem tečaja USD u odnosu na kunu. Od početka godine odobrena su dva takva zahtjeva, a cijene naftnih derivata povećane su početkom srpnja (za benzin i dizel gorivo za tri, odnosno 1,4 posto) i početkom kolovoza kada su cijene benzina povećane za četiri, odnosno dizela za 3,8 posto. PRODAJA INE 12 POSTO VEĆA NEGO LANI Industrija nafte Ina tijekom prvih osam mjeseci ove godine prodala je ukupno 3,36 milijuna tona naftnih derivata, što je 12 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Od toga je 2,14 milijuna tona (ili oko 63 posto) prodano na domaćem tržištu. Prodaja Inih proizvoda na domaćem je tržištu od početka godine do kraja kolovoza porasla deset posto, dok je na inozemnom tržištu Ina zabilježila 15 posto veću prodaju u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Po strukturi, najveći je porast - 23 posto, u prvih osam mjeseci, zabilježila prodaja Ininog ukapljenog naftnog plina čija je ukupna prodaja iznosila 215.000 tona, od čega 150.000 tona otpada na izvoz. Ukupno je najviše prodano plinskih ulja tj. dizelskog goriva - gotovo 1,04 milijuna tona, odnosno šest posto više nego lani, od čega je 366.000 tona otišlo u izvoz. Motornih je benzina ukupno prodano 15 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, 880.000 tona, od čega su 394.000 tona izvezene. Prodaja loživih ulja povećana je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci za 14 posto, na ukupno 852.000 tona od kojih je 50.000 tona plasirano na međunarodna tržišta. Obje Inine rafinerije - u Sisku i Rijeci, koje su lani ostvarile negativne poslovne rezultate, i za koje je kompanija i ove godine očekivala negativan rezultat, bilježe poslovanje bez gubitaka, zahvaljujući suradnji s konzultantskim tvrtkama. Zahvaljujući dosljednoj provedbi niza tehničko-tehnoloških i organizacijskih mjera smanjeni su troškovi Ininih rafinerija za 15-tak posto godišnje, čime su se one približile sličnim rafinerijama u Europi. Tijekom ove godine Ina je na domaćem tržištu povećala svoj udio na više od 95 posto, a u toj tvrtki smatraju kako je to rezultat provođenja marketinške strategije, čiji je i cilj zadržati, odnosno povećati tržišni udio domaće naftne kompanije. Ukupan prihod Ine, ostvaren prodajom tri tisuće artikala široke potrošnje na 402 Inine benzinske crpke, iznosio je 240 milijuna kuna u prvih osam mjeseci ove godine, što je više nego tijekom cijele prošle godine. OMV ŽELI ZAPOČETI RAZGOVORE O SURADNJI S INOM Austrijski naftni i kemijski koncern OMV u srijedu je objavio kako želi s hrvatskom naftnom kompanijom Inom razgovarati o mogućim načinima suradnje, ali da u ovoj fazi nisu zainteresirani za kupnju udjela u Ini. OMV je potvrdio da su uputili pismo hrvatskom premijeru Zlatku Mateši, ali poriču da je cilj pisma iskazivanje interesa za kupnjom udjela u Ini, koja je u vlasništvu države i trenutačno pregovora o spajanju s mađarskom naftnom kompanijom MOL. Generalni direktor Ine Davor Štern izjavio je za Reuters u utorak kako mu je poznato da je OMV uputio pismo hrvatskoj Vladi, a hrvatske su novine nedavno i objavile da je OMV zainteresiran za kupnju udjela u Ini. Međutim, iz OMV-a poručuju kako je takva vijest prenapuhana. Oni ističu kako su zainteresirani za razgovore s Inom kako bi otkrili na kojim poslovnim područjima mogu surađivati, uštediti novac i ostvariti sinergiju. No, kako se poslovno okružje brzo mijenja u OMV-u smatraju da se u takvoj situaciji ne može u potpunosti isključiti da će OMV biti zainteresiran za kupovinom udjela u Ini, koju hrvatska Vlada namjerava privatizirati. OMV je, kao i druge naftne kompanije u regiji, suočen s izuzetno jakim pritiskom na marže koje se ostvaruju na području prerade nafte i trgovine, kao i s prijetnjama da bi velike svjetske kompanije mogle kupovati udjele u regiji i tako preuzeti vitalne poslove u najbrže rastućem tržištu derivata u Europi. Već se sada istražuje mogućnost zajedničkog ulaganja sa slovačkom Slovnaftom koja nedaleko Bratislave ima jednu od najmodernijih rafinerija u srednjoj Europi, a koja je svega 50-tak kilometara udaljena od OMV-ove rafinerije Schwechat pokraj Beča. Razgovori s Inom, kako se očekuje, trebali bi pokriti područje marketinga, trgovine derivatima i rafinerijsku preradu kao i istraživanje te proizvodnju nafte i plina. STRUČNJAK SVJETSKE BANKE ZA ŽELJEZNICE POSJETIO VINKOVCE Prošloga je tjedna vinkovačko željezničko čvorište u pratnji predstavnika Hrvatskih željeznica (HŽ) posjetio stručnjak Svjetske banke za željeznice Phil Anderson. "U Hrvatsku sam došao kako bi stekao uvid u stanje u kojem se nalazi željeznički pružni pravac na 10. koridoru, koji je, koliko sam čuo, od iznimnog značenja za vašu zemlju. Ujedno je moja zadaća i da prikupim informacije ispunjavaju li HŽ obveze koje su preuzele nakon što im je proljetos Svjetska banka odobrila zajam u visini od 101 milijun USD namijenjen upravo modernizaciji 10. koridora", izjavio je novinarima Phil Anderson. Čelnici HŽ-a istaknuli su zadovoljstvo do sada učinjenim poslovima na osposobljavanju i modernizaciji tog pružnog prvaca, koji se u Hrvatskoj u dužini od 330 kilometara proteže od Savskog Marofa na zapadu do Tovarnika na istoku zemlje. HŽ su od prometovanja 10. koridorom ostvarivale 60 posto ukupnih godišnjih prihoda, a interes za povećanjem broja vlakova na tom magistralnom željeničkom pravcu, kako kažu, iskazale su i susjedne Jugoslavenske željeznice. NOVI NADZORNI ODBOR JADROLINIJE Nadzorni odbor (NO) riječke Jadrolinije, u utorak je na konstituirajućoj sjednici, iz reda imenovanih članova za predsjednika NO izabrao Zvonka Toula, predsjednika Uprave splitskog Jadroplova. Za njegova zamjenika imenovan je Dragan Magaš, profesor na Hotelijerskom fakultetu Opatija. Nadzorni odbor predlaže Skupštini Društva izmjenu i dopunu postojećeg Statuta Jadrolinije, čime će se povećati broj članova uprave tvrtke na pet, temeljem Zakona o Jadroliniji Rijeka. Nakon toga će se pristupiti raspisivanju javnog natječaja za svih pet članova Uprave Društva. Do imenovanja predsjednika Uprave Jadrolinije, sukladno članku 17. Statuta tvrtke, te će poslove obavljati Slavko Lončar, dosadašnji zamjenik predsjednika Uprave, nadležan za poslove financija, plana i analize. Do raspisivanja javnog natječaja, komercijalne poslove Društva obavljati će gospodin Milivoj Ružić, priopćeno je iz Jadrolinije. VIP-NET DOBIO KREDIT OD 120 MILIJUNA EURA ZA RAZVITAK MREŽE Poslovodstvo prvog privatnog operatora mobilne telefonije u Hrvatskoj tvrtke VIP-NET GSM d.o.o. potpisalo je prošloga tjedna u Beču ugovor o kreditu u iznosu od 120 milijuna eura (915 milijuna kuna), koji će biti korišten za izgradnju i razvitak VIP GSM mreže. Iznos od 77,6 milijuna eura je sindicirani kredit pokriven garancijama austrijske i švedske agencije za promicanje izvoza (OeKB i EKN), dok su 42,4 milijuna eura financirali Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Nordijska investicijska banka (NIB). Po riječima predstavnika tvrtke, radi se o najvećem stranom kreditu privatnoj tvrtki u Hrvatskoj u ovoj godini, a kredit je dobiven pod iznimno povoljnim uvjetima za hrvatsko tržište. Do početka komercijalnog rada (1. srpnja) VIP-NET je u projekt izgradnje prve privatne GSM mreže u Hrvatskoj investirao otprilike 320 milijuna kuna, a do kraja ove godine ukupne će investicije doseći milijardu kuna. Vrijednost projekta će u trećoj godini, kada se očekuje ostvarivanje prihoda koji bi trebali biti dovoljni za pokriće tekućih troškova, iznositi približno 200 milijuna USD. Uz to VIP- NET je predstavio novi tarifni model pod nazivom VIP.paket ponuda. Novi tvrtkin tarifni model pod nazivom "VIP.paket ponuda" svakom korisniku omogućuje izbor paketa koji najviše odgovara njegovom prosječnom mjesečnom telefoniranju. Odabirom između VIP.paket.start, VIP.paket.90 i VIP.paket.180, te plaćanjem različitih pretplata (od 100 do 320 kuna + PDV), korisnici određeni broj minuta poziva dobivaju uključeno u cijenu. U predstavljenim VIP.paketima korisnici dobivaju veliki broj usluga uključenih u cijenu, bez dodatne mjesečne pretplate npr. VIP-sekretarica, tekstualne poruke, prikaz broja, zabrana prikaza vlastitog broja i dr. Početkom srpnja ove godine tvrtka je potpisala ugovor s talijanskom tvrtkom Elsacom - službenim pružateljem Globalstar usluga satelitske telefonije u ovom dijelu Europe. Temeljem ugovora početak rada na tome poslu predviđen je za studeni ove godine, a ugovorom je VIP NET postao ekskluzivni pružatelj Globalstar usluga satelitske telefonije, te ujedno i isključivi distributer i prodavatelj uređaja i opreme za satelitsku telefoniju Globalstara za područje Hrvatske. Među ostalim, poslovodstvo tvrtke izvijestilo je da će Hrvatska pošta (HP), sa svojih 1.220 poštanskih ureda krenuti s prodajom VIP-me proizvoda. U PRVIH ŠEST MJESECI "ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA" OSTVARILA DOBIT OD 86.800 KUNA Đuro Đaković Montaža, tvrtka iz sastava holdinga Đuro Đaković, u prvom je polugodištu ove godine ostvarila 86.800 kuna neto dobiti, što je 49 posto manje nego u istom razdoblju lani, izvijestili su sa Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV). Ukupni su prihodi te tvrtke porasli šest posto na 110 milijuna kuna, od čega se 60,2 milijuna kuna odnosi na prihode ostvarene od prodaje u inozemstvu. Istodobno, od prodaje u zemlji ostvareno je 46,9 milijuna kuna prihoda. Ukupni su rashodi u spomenutom razdoblju iznosili 109,9 milijuna kuna i u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasli su šest posto. Pokazatelji investiranja, izračunati na godišnjoj razini obzirom na poslovne rezultate matice, govore da je u odnosu na prošlu godinu zarada po dionici (EPS) Montaže smanjena s dva na 1,7, a omjer cijene i zarade (P/E) iznosi 23,30. Dionicom Montaže na VTV- u se ove godine trgovalo prvi put, a postigla je cijenu od 39 kuna. Inače, Montaža zapošljava 850 stalno i 100 privremeno zaposlenih djelatnika. U Njemačkoj radi sa prosječno 240 radnika i ostvaruje godišnju realizaciju od 20 do 24 milijuna DEM. Godišnja realizacija u Sloveniji iznosi otprilike 500.000 DEM, a u Hrvatskoj 30 milijuna DEM. LUKŠIĆ ŽELI KUPITI PREOSTALE DIONICE HOTELA "ARGENTINA" Novi većinski vlasnik dubrovačke tvrtke Hoteli Argentina d.d., tvrtka Sutivan Investments Anstalt iz Liechtensteina, objavila je javnu ponudu za kupnjom preostalih dionica te tvrtke. Za dionicu nominalne vrijednosti 300 kuna, nude 268 kuna. Sutivan Investment Anstalt, u vlasništvu Andronika Lukšića, kupila je na Zagrebačkoj burzi paket od 132.881 dionicu Hotela Argentina, odnosno 71,46 posto. U tom paketu je bilo 34,79 posto u vlasništvu Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), dok je 36,66 posto dionica bilo u vlasništvu Privredne banke Zagreb d.d. (PBZ). Lukšićeva se tvrtka, stoji u ponudi, obvezuje kupiti od svih dioničara sve dionice na ime koje daju pravo glasa, a za svaku će otplaćenu dionicu, koja ispunjave uvjete iz ponude, poslovodstvo tvrtke Sutivan platiti dioničaru 268 kuna. Vlasnicima svake neotplaćene dionice Ponuditelj će platiti iznos umanjen za iznos obveze otplate prema Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). Izvanredna sjednica Nadzornog odbora Hotela Argentina održat će se u petak, 22. listopada na kojoj će biti objavljena smjena dosadašnjeg i postavljanje novog tvrtkinog Nadzornog odbora. Umjesto dosadašnja dva člana DAB-e, dva člana PBZ-a i jednog člana HFP-a, u novom Nadzornom odboru, po informacijama sadašnjeg oslovodstva Hotela Argentina, svih pet članova trebalo bi biti iz tvrtke Andronika Lukšića. VLASNIK 74,95 POSTO ATLASOVIH DIONICA POSTAO ANDRONIK LUKŠIĆ Tvrtka Sutivan Investments Anstalt iz Lichtensteina, u vlasništvu Andronika Lukšića, postala je vlasnik 74,95 posto dionica dubrovačke putničke agencije Atlas. Lukšićeva je tvrtka u kolovozu ove godine kupila 55,45 posto, odnosno 1,059.184 dionica od dotadašnjeg Atlasovog većinskog vlasnika - Privredne banke Zagreb d.d. (PBZ), na Zagrebačkoj burzi. Za te je dionice plaćeno ukupno 26,5 milijuna kuna, odnosno 25 kuna po dionici. Nakon kupnje tih dionica, Sutivan Investment Anstalt javno je pozvao ostale dioničare Atlasa da po istoj cijeni prodaju svoje dionice. Kupnjom dodatnih 372.302 redovnih dionica od malih dioničara, Lukšićeva tvrtka sada rasplaže s 1,431.486 dionica, što predstavlja 74,95 posto Atlasovog temeljnog kapitala. Preostalih 20,93 posto neprodanih dionica u vlasništvu je Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga, Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) te mirovinskog fonda. Dio malih dioničara još uvijek ima 4,12 posto dionica Atlasa. Inače, Atlasova temeljna glavnica iznosi 191,8 milijuna kuna, koja je podijeljena na 1,910.008 dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna. HOTEL DUBROVNIK SLAVI 70. OBLJETNICU Ulaganjem dodatnih 12 milijuna kuna u adaptaciju starog dijela zagrebačkog hotela Dubrovnik, njegove kongresne dvorane i recepcije, do kraja travnja 2000., kako se očekuje, trebala bi završiti cjelokupna obnova hotela. U obnovu, koja je započela prije tri godine preuzimanjem većinskog udjela od strane američko- hrvatske korporacije ACI, ukupno će biti uloženo 80 milijuna kuna. Hotel Dubrovnik u četvrtak, 21. listopada proslavio je 70. obljetnicu rada, a za dva tjedna očekuje se i trimilijuntno noćenje od 1929. godine. Hotel Dubrovnik ima 269 soba, od čega 165 jednokrevetnih, 85 dvokrevetnih, 12 višekrevetnih i sedam apartmana, a po novoj Kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata dobio je tri zvjezdice. Sve su sobe uređene za modernog poslovnog čovjeka, imaju priključak za Internet i dvije telefonske linije. U vlasničkoj strukturi hotela Dubrovnik, danas ACI grupe i pojedinačno osobe iz Grupe imaju 67 posto dionica, 22 posto dionica posjeduje još Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i 11 posto mali dioničari. Lani je obnovljen ugostiteljski dio hotela, otvorena je novouređena kavana i restoran "Piccolo Mondo" te slastičarnica "Pinocchio" u što je uloženo više od 40 milijuna kuna. U ovoj je godini uz sobe uređen i konferencijski prostor sa svom potrebnom audio-vizualnom opremom za što je bilo utrošeno dodatnih 20-ak milijuna kuna. Popunjenost hotela iznosi od 60 do 80 posto. Od ukupnog broja gostiju 55 posto čine domaći gosti, a 80 posto noćenja ostvaruju poslovni ljudi. U poslovnoj 1997. neto dobit Hotela iznosila je 4,5 milijuna kuna, a lani je iznosila 1,5 milijun kuna, zbog uvođenja PDV-a i smanjenja prihoda. Dioničari su odlučili da se cjelokupna dobit usmjerava u daljnja ulaganja, a tako će, kaže Nogalo, biti još najmanje dvije godine. Kao najveći problem, čelnici hotela istaknuli su problem dolaska gostiju taksijem te problem parkiranja. Među budućim planovima je i otvaranje Poslovnog centra te izrada telekonferencijske veze unutar hotela. HOTELU GOLDEN TULIP HOLIDAY POTREBNA POMOĆ ZA IZLAZ IZ KRIZE Izlaz iz trenutačne teške financijske situacije zagrebačkog hotela Golden Tulip Holiday, nalazi se u hitnoj kratkoročnoj pozajmici Zagrebačke banke od 450.000 DEM za podmirenje najhitnijih obveza (plaće, porezi, dobavljači), obaveznom povećanju iskorištenja hotelskih kapaciteta te reprogramiranju dugova prema Zagrebačkoj banci do kraja 2000. godine, kažu čelnici hotela. Stoga je hrvatski hotelijer s međunarodnim iskustvom Branimir Jakopović vraćen je na mjesto glavnog direktora hotela krajem ovogodišnjeg rujna, nakon što ga je Nadzorni odbor smijenio 1997. godine. Saniranje postojećeg stanja te poboljšanje poslovanja hotela u što skorijem razdoblju zadatak je nove uprave hotela, a u tu je svrhu napravljen Plan poslovanja 1999.-2002.g. u kojem su postavljeni temeljni zadaci povećanja prihoda i ograničavanja troškova. Povećanje prodaje i prihoda hotela dijelom će se ostvariti boljim iskorištenjem hotelskih kapaciteta, a dijelom povećanjem cijena hotelskog smještaja u idućoj godini, naglašava poslovodstvo. U posljednje tri godine hotel je poslovao s gubitkom u visini 5,5 milijuna DEm. U 1997. godini prihod je iznosio 25,3 milijuna kuna, dok je rashod bio 30 milijuna kuna. U 1998. ostvareno je 11,2 milijuna kuna prihoda, dok je rashod iznosio 18,5 milijuna kuna. Predviđa se da će do kraja ove godine prihod hotela iznositi 7,8 milijuna kuna, a rashod 15,1 milijun kuna. Prema procjenama novog poslovodstva hotela, u 2000. bi godini hotel trebao poslovati sa 16,8 milijuna kuna prihoda, iako će se još uvijek bilježiti gubitak. Pozitivni financijski rezultat planira se ostvariti u 2001., dok će 2002. godina donijeti još bolje rezulatate, mišljenja je Jakopović. "VARAŽDINKA" POSTALA VEĆINSKI VLASNIK HTP-A "MATIJE GUBAC" Prošloga su petka predstavnici tvrtke "Varaždinka" te gospodin Karlo Dogan novinarima podijelili priopćenje u kojem stoji da je "Varaždinka" d.o.o. na temelju ostvarenog i potpuno u gotovini isplaćenog kupoprodajnog ugovora, postala vlasnikom 50.716 dionica HTP "Matija Gubec" d.d. iz Stubičkih Toplica, što čini većinski paket od 52,41692 posto. Dionice je "Varaždinki" prodao Karlo Dogan. Prema Doganovim riječima, prilikom svojedobne kupnje dionica HTP-a "Matije Gupca" nije poznavao situaciju u hotelu i nije bio upozoren na nelogičnosti u procesu privatizacije. Predstavnici "Varaždinke" izjavili su kako su otkupom dionica od Dogana riješeni svi problemi koji se odnose na nedorečenosti u privatizaciji, te da će nova uprava HTP-a "Matija Gubec" raditi na smanjenju naslijeđenih dugova i sporova. Dugoročni cilj Uprave je razvitak HTP-a "Matija Gubec" u moderne toplice s raznovrsnom ponudom europskog raspona. Za sanaciju dugova i uređenje toplica potrebno je, za početak, deset milijuna DEM, kažu u "Varaždinki". Osim vlastitog kapitala, očekuju i financijsku pomoć Stubičkih Toplica, Krapinsko-zagorske županije i hrvatske države. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA MINISTAR PORGES I FABRIZIO BARBAS O GOSPODARSKOJ SURADNJI HRVATSKE I EU Ministar gospodarstva Nenad Porges razgovarao je u utorak s Fabriziom Barbasom, direktorom Uprave za vanjske poslove iz Odjela Europske komisije za zemlje jugoistočne Europe o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Europske unije (EU). Na sastanku je ministar Porges upoznao predstavnike EU s trenutačnim gospodarskim stanjem u Hrvatskoj i projekcijama makroekonomskih kretanja do kraja godine i prioritetima hrvatske Vlade u idućem razdoblju, koji se sastoje u održanja makroekonomske stabilnosti, konsolidacije javne potrošnje, uključivanja u europske integracijske tijekove, poduzimanju mjera za povećanje inozemnih ulaganja itd. Bilo je riječi i o zaposlenosti te reformi mirovinskog sustava. Hrvatski je ministar istaknuo potrebu da EU pokaže veću potporu želji Hrvatske za njezino uključivanje u europske integracije, što dosad nije uvijek bio slučaj, osobito kad se radi o sklapanju ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama srednje Europe. U razgovoru je bilo riječi i o pitanju blokade Europske unije hrvatskom prijamu u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) radi poznatog problema audiovizualnih usluga. Hrvatska je strana opetovala spremnost prihvaćanja rješenja koje u međusobnim pregovorima usuglase EU i SAD, uz konstataciju da dosadašnji pregovori nisu donijeli rezultate koji bi najavili skori izlaz iz problema u koji je radi različitih interesa SAD i EU zapala RH, ali i druge zemlje poput Albanije i Moldove. Barbaso je naglasio da su pregovori između Europske unije i SAD u tijeku i te da se nada njihovom skorom završetku. Kako stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva, Barbaso je istaknuo da u pozadini stava EU ne stoje politički motivirani razlozi upereni protiv članstva Republike Hrvatske u WTO, već realni problemi koji proizlaze iz neriješenog pitanja audiovizualnih usluga na globalnoj razini. Tijekom razgovora o početku aktivnosti na pregovorima oko sklapanja Ugovora o stabilizaciji i asocijaciji, hrvatskoj je strani iznesen stav EU, prema kojem je za to potrebno ispuniti određene političke preduvjete te da EU ne može odustati od prije postavljenih zahtjeva čije ispunjenje još uvijek čeka. Pritom je ponovljeno stajalište prema kojem je EU iznimno zainteresirana za uspostavljanje što bližih i čvršćih odnosa sa susjednim zemljama, koje međutim za to moraju ispunjavati određene uvjete. Na sastanku je također razmatrano pitanje trgovinskog režima koji EU svojim unilateralnim odlukama primjenjuje za uvoz robe iz RH, osobito njegove primjene u 2000. S obzirom na činjenicu da su zajednički korisnici tog povlaštenog režima Hrvatska i BiH što, osobito u raspodjeli kvota i korištenju carinskih plafona za određene industrijske proizvode znači nesuglasnost za hrvatske izvoznike, ministar Porges iskazao je zainteresiranost hrvatskog izvoznog gospodarstva da se taj režim posebno uredi za Hrvatsku i posebno za BiH, te da se razmotri mogućnost povećanja kvota i carinskih plafona, što bi odgovaralo stvarnim proizvodnim i izvoznim mogućnostima RH. Istodobno je zatražio od predstavnika EU da se što prije riješi pitanje antidamping postupka protiv "Željezare Sisak", koji je za jedinog hrvatskog proizvođača željeznih cijevi i tradicionalnog izvoznika na tržište EU, prouzročio velike štete. Naime, uspostava antidamping pristojbe od 31,2 posto na bešavne cijevi onemogućila je daljnji izvoz na to tržište, a time dovela u pitanje ukupnu proizvodnju te tvornice, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. HRVATSKO-MAĐARSKA PROMETNA SURADNJA Odlično političko ozračje i poslovni odnosi hrvatskih i mađarskih resornih ministarstava prometa i državnih željeznica dobra su osnova za učinkovit zajednički nastup u pružanju prometnih usluga na paneuropskim pravcima, istaknuli su najodgovorniji predstavnici i stručnjaci prometnih i lučkih uslužnih djelatnosti obiju država u četvrtak na prezentacijskoj konferenciji "Partnerstvom do kvalitetne i sigurne usluge na paneuropskom koridoru V" u Budimpešti. Hrvatski doministar prometa, pomorstva i veza Marijan Klarić istaknuo je kako je Hrvatska još 1997. počela izrađivati državnu prometnu strategiju, uz sudjelovanje najvažnijih gospodarskih subjekata i najuglednijih znanstvenika s toga područja. U prometnome razvoju posebno mjesto imaju koridori Vb od Budimpešte do Rijeke i Vc od Budimpešte preko Osijeka i Sarajeva do hrvatske luke Ploče, a i EU je Paktom o stabilnosti jugoistočne Europe preuzeo obvezu sufinanciranja dijela objekata na tim pravcima. Klarić je izrazio uvjerenje kako će Hrvatska i Mađarska usklađenom poslovnom suradnjom pri prijamu, otpremi i prijevozu robe na tim koridorima osigurati međunarodnu konkurentnost po cijeni, vremenu i pouzdanosti pružanja usluga. Mađarski državni tajnik pri Ministarstvu prometa Jeno Manninger istaknuo je da je preduvjet za učinkovito iskorištavanje, nesumnjivo vrlo izglednih prometnih koridora, dalje jačanje suradnje u području gospodarstva, trgovine, financija i usklađivanju pratećega zakonodavstva, čemu Mađarska pripisuje golemu važnost. Resorni ministar Kalman Katona s tim u vezi potaknuo je osnivanje posebnoga stalnog međudržavnog odbora za razmatranje i rješavanje prometnih pitanja. Doministar Mario Babić je naglasio da će hrvatska Vlada zakonskim promjenama i privatizacijom lučkih uslužnih djelatnosti poboljšati pružanje usluga stranim partnerima, posebice madžarskim. Skupu su bili nazočni, osim brojnih izaslanstava resornih ministarstava te madžarskih i hrvatskih željeznica, mnogobrojni gospodarstvenici obiju država te trgovački predstavnici nekih srednjoeuropskih zemalja. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA OSNOVANO GIU "HRVATSKA UDRUGA BANAKA" Trinaest hrvatskih banaka osnovalo je prošloga tjedna Gospodarsko interesno udruženje "Hrvatska udruga banaka". Nakon potpisivanja Ugovora, predsjednici uprava banaka za predsjednika skupštine izabrali su Tomu Bolotina (predsjednika Uprave Splitske banke), za zamjenika Matu Lukinića (predsjednika Uprave Varaždinske banke), a direktorom je imonovan dr. Zoran Bohaček. Udruga, kako su rekli Bolotin i Bohaček, otvorena je za sve druge članice koje zadovljavaju određene kriterije - ako imaju najmanje jedan posto tržišnog udjela mjerenog nekonsolidiranom aktivom banka u odnosu na ukupnu aktive banaka, obavljenu reviziju poslovanja za dvije posljednje uzastopne poslovne godine, da nisu pod privremenim upraviteljem, da ne koriste izvanredne izvore likvidnosti kod Hrvatske narodne banke, koji indiciraju ozbiljne poremećaje u poslovanju banke, da se dosljedno pridržavaju odluka i propisa HNB- a te da nisu učestalo kažnjavane za prekršaje iz djelatnosti koji utječu na ugled struke. Cilj je udruge, kako je rečeno, štititi i promicati opće interese bankarske industrije u Hrvatskoj, poticati razvoj ljudskih resursa, poštivati kodeks dobre bankovne prakse, koji je u pripremi, te promicati dosljednu primjenu pravila središnje banke pri upravljanju rizicima u bankovnom poslovanju. Predviđena je i međusobna pomoć i suradnja kao i suradnja sa znanstvenim i stručnim organizacijama. Operativno tijelo udruge je devetočlani Izvršni odbor, kojemu je nadležnost utvrđivanje ukupne strategije i poslovne politike udruge, donošenje značajnih projekata, financijskog plana i sl. Bohaček je pojasnio kako uz redovito članstvo, postoji još i pridruženo - banke suradnice, i dopisno. Na upit zašto se odustalo od prvotne odluke da članice ne mogu biti banke kćeri, jer su među osnivačima i Riadria banka i Zagrebačka banka-Pomorska banka Split, Bohaček je odgovorio da je sukladno tome promijenjen uvjet za članstvo - najmanje 1 posto udjela mjerenog nekonsolidiranom aktivom u bankovnom sustavu. Zamoljeni za komentar pojedinih negativnih ocjena prilikom najave o osnivanju udruge, Bolotin i Bohaček su izjavili kako je informacija krivo protumačena jer se mislilo da pet velikih banaka osniva svoju udrugu. Udruga će se financirati iz godišnjih članarina i doprinosa članica. HRVATSKI ZADRUŽNI SAVEZ O PRIJEDLOZIMA IZMJENA ZAKONA O ZADRUGAMA Upravni odbor Hrvatskog zadružnog saveza (HSZ) smatra da pojedine odredbe važećeg Zakona o zadrugama usporavaju razvoj zadrugarstva. Stoga predlažu izmjene i dopune zakona, koje će, kažu, omogućiti prerastanje zadruga u poduzetničke i edukacijske centre. Radna skupina HZS-a pripremila je izmjene Zakona, ističući da Hrvatska, kao zemlja u tranziciji, mora pratiti svjetske tokove i koristiti svjetska iskustva u zadrugarstvu, kažu u HZS-u. Potrebno je voditi imenik zadruga te uvesti i zadružnu reviziju, odnosno obvezno podvrgavanja godišnjih poslovnih izvješća neovisnom revizoru, opravdavajući takav prijedlog i činjenicom, kako je rekao, da ne postoji niti jedna zemlja koja uz Zakon o zadrugama, nema i zadružnu reviziju. Glavni problem današnjeg zadrugarstva, smatraju u HZS-u, jest nelojalna konkurencija, šverc i siva ekonomija. Kao dobru stranu sadašnjeg zakonskog rješenja, članovi UO HZS-a izdvajaju dobro riješena imovinska pitanja. Nakon rasprave u kojoj su se čula i oprečna mišljenja o potrebi uvođenja zadružne revizije, dogovoreno je da će se o današnjim primjedbama i prijedlozima još raspravljati. Ministarstvo gospodarstva ima upravni nadzor nad zadrugama i može pomoći da se one profiliraju kao tvrtke svojih članova koje su otvorene za sve potencijalne zadrugare. Ministarstvo nije željelo komentirati odredbe sadašnjeg Zakona o zadrugama te prijedloge promjena. Napomenula je da nije riječ o formaliziranim prijedlozima izmjena Zakona i da one nisu službeno u proceduri izjašnjavanja. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, smatraju zadrugari, trebalo bi, pak, više poticajnim sredstvima podupirati razvitak zadružne prerade jer iskustva iz razvijenih europskih zemalja pokazuju da mali prerađivački kapaciteti ne mogu biti dovoljno produktivni na tržištu. Predstavnici Ministrstva poljoprivrede i šumarstva ocijenjuju da zadruge nikad nisu imale veće šanse nego danas. Selo i seljaci bez zadruge ne mogu osobito stoga što se sredstva za poticaje isplaćuju poljoprivrednicima preko zadruga. Govoreći o jesenskoj sjetvi, članovi Hrvatskog zadružnog saveza istaknuli su zadovoljstvo pravovremenim njezinim početkom, a zadovoljni su i isplatom poticaja jer se odvija prema zacrtanoj i predviđenoj dinamici. O PROBLEMIMA TRGOVINE FARMACEUTSKIM PROIZVODIMA Grupacija trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima, na nedavnom je sastanku u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ocijenila je da će ta grana djelatnosti u poslovnoj 1999., po dohodovnosti poslovanja, najvjerovatnije biti pri dnu, bez obzira na uspješnu 1998. godinu. Tržište farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima ograničeno je i relativno malo, a na njemu posluje čak 78 registriranih tvrtki za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima. To je prevelik broj i otežava poslovanje, smatraju u Grupaciji. Poslovna 2000. bit će još teža te je nužno u što skorije vrijeme, u suradnji s dužnosnicima Ministarstva zdravstva razmotriti buduće uvjete poslovanja. Jedna od podloga za raspravu bit će i točno utvrđena vrijednost potraživanja. Potpisane su cesije s dobavljačima i kupcima, što je poboljšalo naplatu potraživanja, istaknuto je na sjednici, ali je ipak većina dobavljača u teškoj situaciji. Na sjednici je bilo riječi i o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji će se primjenjivati od 1. studenoga. Pravilnik kao podzakonski akt treba konkretno utvrditi pojedine artikle na koje će se primjenjivati nulta stopa, ali primjena Zakona neće ni povećati dobit niti izazvati gubitke u toj branši, izvijestili su iz HGK. PREDSJEDNIŠTVO SSSH SUSPENDIRALO IVEKOVIĆA I POKRENULO POSTUPAK RAZRJEŠENJA Predsjedništvo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u utorak je na sjednici suspendiralo zagrebačkog županijskog povjerenika SSSH-a Maria Ivekovića i pokrenulo postupak njegova razrješenja. Predsjedništvo je također naložilo predsjedniku SSSH Davor Juriću da imenuje v.d. novoga zagrebačkoga sindikalnog povjerenika dok Povjereništvo SSSH za Grad Zagreb ne provede proceduru za imenovanje novog povjerenika. "Predsjedništvo SSSH je na temelju statuta SSSH zaključilo da su dužnosti županijskog povjerenika SSSH i predsjednika Hrvatskog radničkog saveza (HRS) nespojive, i naložilo mi da suspendiram Ivekovića", izjavio je nakon sjednice predsjednik SSSH Davor Jurić. Jurića je Predsjedništvo također ovlastilo da na Ivekovićevo mjesto imenuje v.d. povjerenika dok zagrebačko Povjereništvo, na sjednici koja se treba održati u roku tri dana, ne predloži novog kandidata. Po Jurićevim riječima, za mjesto v.d. povjerenika razgovaralo se s nekoliko kandidata, a odluka će biti donijeta prije sutrašnje sjednice Vijeća SSSH. Mario Iveković izabran je za predsjednika HRS-a na osnivačkoj skupštini u subotu u Splitu. Budući da je osnivanje HRS-a inicirala Hrvatska seljačka stranka, vodstvo SSSH ocijenilo je Hrvatski radnički savez kao stranački sindikat preko kojega se nastoji razbiti SSSH i dodatno podijeliti hrvatsku sindikalnu scenu. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI MEĐUNARODNA POSLOVNA KONFERENCIJA NA BLEDU Tradicionalna međunarodna poslovna konferencija, koja se pod nazivom Regionalno poslovno stjecište održava svake jeseni na Bledu, ove će godine biti posvećena poslovnoj suradnji s Turskom te nizu tematskih okruglih stolova na kojima će sudjelovati i hrvatski predstavnici. Sedmi za redom susret "Regional Business Meeting Point" započela je u četvrtak popodne, u hotelu "Toplice". Na plenarnoj raspravi s temom "Partnerstvo i stabilnost - planiranje budućnosti", uz predstavnike više država, trebali bi sudjelovati i koordinator SECI-a Erhard Busek, direktor Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Bernard Snoy, direktor Telekoma Slovenije Peter Tevž te financijski direktor investicijske skupine Creditanstalt- Bank Austria Helmut Horvath. U radu poslovne konferencije sudjelovat će i hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges. U petak će se održati više okruglih stolova s različitim temama među kojima su liberalizacija cijena u energetici, međunarodna gospodarska suradnja između ideja i stvarnosti te gradnja prometne infrastrukture petim koridorom. REDOVAN SASTANAK HRVATSKE SWIFT GRUPE Stanje međubankarske mreže SWIFT u hrvatskom bankarstvu i problemi s kojima se danas suočava svjetsko bankarstvo, bile su najvažnije teme redovnog sastanka hrvatske SWIFT grupe održanog u četvrtak. Tom su prigodom predstavljeni i rezultati testiranja i pripreme hrvatskih banaka za problem 2000. koji su pokazali da su sve banke uspješno prošle testiranje. Sastanku su bili nazočni predstavnici 55 hrvatskih banaka i štedionica, a domaćin je bila Kaptol banka. Posebna pozornost posvećena je konsolidaciji, povećanoj konkurenciji nebankarskih institucija, kao i sve većem utjecaju novih informatičko-komunikacijskih tehnologija, o čemu se raspravljalo i na nedavno održanom svjetskom SWIFT-ovom kongresu u Muenchenu. Hrvatska kroz SWIFT već deset godina obavlja međunarodno poslovanje, a od travnja ove godine i brojna kunska plaćanja u okviru Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP). Inače, SWIFT je svjetska mreža za razmjenu poruka između financijskih institucija, većinom banaka, osnovana 1973. godine, a obuhvaća više od 6800 korisnika u oko 180 zemalja. Hrvatska SWIFT grupa je osnovana 1992. godine. Osim redovnih izvješća o radu u ovoj godini i planovima za 2000., na sastanku je bilo riječi o novoj generaciji SWIFT-a koja će se početi primjenjivati u jesen iduće godine. Na sastanku je dosadašnjem predsjedniku hrvatske SWIFT grupe Zdenku Rupniku produžen mandat na iduće dvije godine. U RIJECI POČEO SJEVERNOJADRANSKI SAJAM '99 "Sjevernojadranski sajam 99", 16. međunarodna izložba agroindustrije, trgovine, opreme i robe široke potrošnje otvorena je u utorak u Rijeci. Na toj najstarijoj riječkoj sajamskoj priredbi sudjeluje 110 izlagača, najviše iz Hrvatske, zatim iz Slovenije, Italije, Češke i Gane. Predstavlja se i nekoliko kolektivnih izlagača: županijske gospodarske komore Osijeka i Pule, obrtničke komore iz Rijeke i Odjela za gospodarstvo Primorsko-goranske županije, a zajednički nastupaju i izlagači s tršćanskog područja. Svoju turističku ponudu na Sajmu će predstaviti gradovi i općine Gorskoga kotara, a prvi put biti predstavljene i inovacije koje se uklapaju u tematsko područje te priredbe. Bit će organizirano i više popratnih sadržaja. Sjevernojadranski sajam u Rijeci će biti otvoren do 24. listopada. NAGRAĐENI IZLAGAČI NA "AMBIENTI '99" Najuspješnijim izlagačima na 26. Međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta '99, prošloga su petka na Zagrebačkom velesajmu uručene nagrade i priznanja. Posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa i Kristalnu skulpturu dobila je austrijska tvrtka Kaindl, M. Holzindustrie Spanplattenwerk, Wals iz Salzburga. ZlatnA plaketA i diplomA "Mobil optimum 99" dodijeljena je tvrtki Hespo d.o.o. iz Preloga, za ležaj sa diferenciranom elastičnosti Vitazon Prestige (autor: Marija Hrešč), tvrtki Spin Valis d.d. iz Požege za garnituru dnevnog boravka Roma (autor: Razvojni tim), tvrtki Tvin d.d. iz Virovitice za program uredskog namještaja Vision 2001 (autori Danijela Janković i Krunoslav Kovač), tvrtki Svea d.d. iz Slovenije za kuhinju Laura (autor: Stane Ocepek). Posebno priznanje za uspješnost ambijentalnog izlaganja dobila je zagrebačka tvrtka Meblo Trade d.o.o.. Prva nagrada "Exportdrvo-dizajn '99, u iznosu od 10.000 kuna, koju tvrtka Exportdrvo tradicionalno već šestu godinu dodjeljuje na Ambienti, pripala je autorima Svenu Jonke i Nikoli Radeljković. Druga nagrada u iznosu od 7.000 kuna pripala je autorici Gordani Golik, a treću nagradu Ocjenjivački sud nije dodijelio. Na ovogodišnjoj se Ambienti okupilo 447 izlagača iz 25 zemalja, a ove je godine prvi put više inozemnih izlagača, njih 225, u usporedbi s 222 domaća izlagača. HRVATSKI INFORMATIČARI NA MUENCHENSKOM SAJMU "SYSTEMS '99" Međunarodni stručni sajam informatičke tehnologije i telekomunikacija SYSTEMS '99, koji je utorak otvoren u Muenchenu, okupio je 2.371 izlagača. Svoja inovativna rješenja na zajedničkom izložbenom prostoru predstavljaju i hrvatske tvrtke i institucije. Uz Hrvatsku gospodarsku komoru, kao organizatora, na Systemsu nastupaju i Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina, zagrebačke tvrtke Azelija, B.B.M., Crosys, Logos i Sys te dvije tvrtke članice splitskog Tehnološkog centra: Visi Media i Tehnomobil. SYSTEMS '99, koji se održava do 22. listopada, jedna je od najznačajnijih svjetskih sajamskih priredbe namijenjenih informatičkoj tehnologiji i telekomunikacijama. Hrvatske tvrtke nastupaju uz potporu Ministarstvo gospodarstva i HGK te uz tehničku pomoć zastupnika muenchenskog sajma tvrtke Belimpex i tvrtke Temaks, zadužene za projekt i izvođenje štanda. Sajam, koji obuhvaća pregled najnovijih svjetskih informatičkih trendova i dostignuća, prilika je za usporedbu i davanje potpore hrvatskoj informatičkoj i telekomunikacijskoj djelatnosti u naporima za uključivanjem u svjetske informatičke tokove. HGK i Belimpex procjenjuju da će sajam ove godine posjetiti 125.000 posjetitelja, od čega 97 posto stručnjaka. STABILNOSTI DOVODI ULAGAČE Razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj nije moguć bez stabiliziranja gospodarske i političke situacije i bez pravilnog pozicioniranja financijskog sustava, a kada se uspostave uvjeti stabilnosti doći će i do većih ulaganja, kazao je direktor Zagrebačke burze d.d. Marinko Papuga pred stotinjak sudionika devete tradicionalne godišnje konferencije Zagrebačke burze koja se od 14. do 17. listopada odražala u Rovinju. Po Papuginim riječima, već sljedeće godine nužno je započeti vraćati izgubljeni investicijski image Hrvatske i to neposrednim kontaktima visokih predstavnika Vlade RH sa stranim investitorima. No, ponajprije treba izraditi novo zakonodavstvo u svrhu moderne regulacije tržišta kapitala što podrazumijeva promjenu zakona o deviznom poslovanju, o trgovačkim društvima, zakona o bankama i dr., istaknuo je Papuga. Nužno je početi razmišljati i o privatizaciji preostalih neprivatiziranih poduzeća kao i njihovom restrukturiranju s konačnim ciljem izlaska na burzu te o zaštiti vlasničkih interesa na području transparentnosti i udjela. Da bi se sve to postiglo potrebni su veliki marketinški poticaji, kazao je Papuga, istaknuvši kako vremena za tzv. "organski razvoj" nema već je nužno prionuti instant rješenjima. Na ovogodišnjoj Konferenciji prezentirani su najnoviji događaji i trendovi na tržištu kapitala vezani uz očekivanu mirovinsku reformu, razvoj tržišta obveznica, "retail" sektora u Hrvatskoj, te otvorena pitanja upravljanja hrvatskim korporacijama. Ujedno predstavljen je i koncept institucionalnog okvira novog zakonodavstva tržišta vrijednosnih papira. U sklopu Konferencije održan je i okrugli stol pod nazivom "Što tko nudi" uz prisustvo predstavnika više hrvatskih političkih stranaka. SKUP O PROMETU U TRANZICIJSKIM UVJETIMA "Promet u tranzicijskim uvjetima: inteligentni transportni sustavi i njihova sučelja" naziv je prve međunarodne konferencije o prometu u tranzicijskim uvjetima, koja je u srijedu počela u Dubrovniku. Taj dvodnevni skup priredili su zagrebački Fakultet prometnih znanosti i Hrvatsko društvo istraživača općih sustava, a pokrovitelji su Svjetska (PIARC) i Europska (ERTICO) organizacija za područje cestovnog prometa. Na skupu o prometu sudjeluje 30-ak stručnjaka iz nekoliko europskih zamalja, primjerice Češke, Rumunjske, Finske te SAD-a. Najviše je će biti riječi o djelotvornosti prometnih sustava u tranzicijskim zemljama. NOVI CD "TKO ŠTO NUDI ?" NA HRVATSKOM TRŽIŠTU Na hrvatskom tržištu poslovnih informacija ovih se dana pojavilo najnovije CD Book izdanje za Srednju Europu, koje sadrži podatke za više od 50.000 poduzeća iz Hrvatske, Slovenije, Češke i Slovačke. Izdavač je tvrtka "Wer liefert was?" (WLW), ("Tko što nudi?"). Kako se doznaje od zagrebačkog istoimenog poduzeća, osim klasičnih adresnih podataka o tvrtkama s podučja četiriju država, na CD-u su i dodatne informacija, profili tvrtki, zaštićeni znakovi robnih marki, ISO standardi, podatci o poslovanju i sl. Adresna baza namijenjena je poslovnim ljudima, pomaže u pronalaženju novih poslovnih partnera, novih kupaca, a posebno izbor povoljnijih dobavljača. Baza tvrtki se pretražuje po državi, mjestu, proizvodu, usluzi, nazivu itd. WLW je poslovna grupa, članica američke kompanije Ameritech Corporation iz Chicaga, koja objavljuje CD ROM izdanja s poduzećima 13 europskih država: Njemačke, Austrije, Švicarske, Belgije, Nizozemske, Luksemburga, Velike Britanije, Francuske, Italije, Češke, Slvoačke, Slovenije i Hrvatske. Iz WLW-a najavljuju skoro uključivanje u sustav ostalih europskih država. 6. STATISTIKA IZRAVNA STRANA ULAGANJA U HRVATSKU 2,5 MILIJARDI USD Nakon prodaje 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija, te predstojeće prodaje dioničkih paketa Riječke, Splitske i Privredne banke Zagreb kao i Croatia osiguranja, do kraja godine Hrvatska bi mogla postići do sada rekordan godišnji iznos ukupnih stranih ulaganja. Ulaganja inozemnih investitora u Hrvatsku u posljednjih se godina povećavaju, a od 1993. do kraja lipnja ove godine izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznose gotovo 2,5 milijarde USD. Prema riječima predstavnika Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatska se nalazi među tri europske zemlje u tranziciji koje su u razdoblju od 1996. do 1998. godine primile najviše izravnih stranih ulaganja po stanovniku, a taj će trend, smatraju, i dalje rasti. Dok su 1993. strana ulaganja iznosila svega 105 milijuna USD, prošle su godine porasla na 893 milijuna USD. Od 1996. do 1998. izravna strana ulaganja u Hrvatsku gotovo su dostigla dvije milijarde USD. Većina ulaganja u hrvatsko gospodarstvo odnosi se na ulaganja u već postojeću imovinu (equity ulaganja), a njihova je vrijednost u razdoblju od 1993. do 1999. godine dosegnula 1,5 milijardi USD. Ta vrsta ulaganja, napominju u HNB-u, donosi nove tehnologije i nužan kapital, ali ne rezultiraju povećanjem zaposlenosti. Izravna (greenfield) ulaganja u nove kapacitete i proizvodnje, koja najviše dopinose gospodarskom razvoju i povećanju zaposlenosti, slabije su zastupljena. Po podacima od 1993. do kraja lipnja ove godine naprisutniji je kapital iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) s 964,7 milijuna USD, što čini gotovo 40 posto svih izravnih stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Slijede ulagači iz Austrije s vrijednošću od 613,7 milijuna USD ili otprilike 25 posto te iz Švicarske sa 102,2 milijuna USD, tj. 4,1 posto. Udjeli ostalih zemalja ne prelaze četiri posto vrijednosti ukupnih stranih ulaganja. Ankete među stranim ulagačima pokazu kako su osnovni čimbenici koji utječu na dolazak stranog kapitala stabilno političko okruženje i stabilna makroekonomska situacija u zemlji, uključenost države u međunarodne integracije, razina korupcije te prihvaćenost stranaca na lokalnoj razini. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U RUJNU MANJA 2,8 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u rujnu bila 2,8 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine. Po podacima Državnog zavoda za statistiku za isti je postotak (2,8 posto) smanjena industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-rujan ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na rujansko kretanje proizvodnje, gledano po glavnim industrijskim grupacijama, utjecalo je smanjenje proizvodnje energije za 4,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, kapitalnih proizvoda za 7,4 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 12,2 posto. Istodobno, proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije porasla je 5,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju čak 22 posto. Ukupno je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, veći rast proizvodnje, za 12,6 posto, zabilježen kod energije, dok je rast od 2,5 posto ostvaren kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je deset posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju sedam posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije za tri posto. Po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci najviše porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 10,7 posto. Proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 2,1 posto, dok je u prerađivačkoj industriji smanjena pet posto. FINANCIJSKI REZULTATI PODUZETNIKA Ukupan prihod 59.722 hrvatskih poduzetnika, koji su Zavodu za platni promet dostavili svoje statističke izvještaje, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 129,5 milijardi kuna, što je 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. No, kod sagledavanja takavog porasta, u ZAP-u napominju da je riječ o iskazanoj niskoj bazi usporedbe. Iskazani porast ukupnog prihoda, naime, nema podlogu u kretanjima u realnom sektoru, već je posljedica izdvojenog promatranja dvaju razdoblja na koja je velik utjecaj imala radikalna promjena poreznog sustava početkom prošle godine. Prije uvođenja PDV-a, većina poduzetnika nastojala je nabaviti što više sirovina, materijala i robe, a potom odgoditi fakturiranje svog posla kako bi se odgodila obvezu plaćanja PDV-a nakon njegova uvođenja 1. siječnja 1998. godine. Tako su poduzetnici u prvom lanjskom polugodištu ostvarili tek 1,1 posto više prihode u odnosu na isto razdoblje 1997. godine. Objašnjenje takvih divergentnih kretanja može se naći u činjenici da su prošlogodišnja financijska ostvarenja, koja čine bazu usporedbe, iskazana nerealno nisko, istaknuli su u ZAP-u. Statističke izvještaje za prvo ovogodišnje polugodište Zavadu za platni promet bila su dužna dostaviti 137.502 poduzetnika koji imaju otvorene račune u ZAP-u. Čak 43.516 poduzetnika od onih koji tu obvezu nisu ispunili, imalo je tzv. "mrtve račune" na koje tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo priliva novca, što znači da uopće nisu poslovali. Od preostalih 34.264 poduzetnika, koji iz drugih razloga nisu podnijeli polugodišnje statističke izvještaje, velikih je tek 12, a srednje velikih pet, pa se obuhvaćeni uzorak gospodarstva može smatrati reprezentativnim, ističu u ZAP-u. U ukupnom broju poduzetnika prevladavaju mali s udjelom od 96 posto, velikih je jedan posto a srednje velikih tri posto. Veliki i srednje veliki poduzetnici iskazali su u prvom ovogodišnjem polugodištu u odnosu na isto razdoblje lani 4,2 posto više rashode od prihoda, te im za pokriće rashoda nedostaje 3,31 milijardi kuna. Mali su poduzetnici ostvarili pozitivnu razliku između prihoda i rashoda, a na njihovo sve veće značenje u poduzetništvu Hrvatske upućuju podatci o porastu njihova udjela u ukupnom prihodu gospodarstva sa 36,2 posto u prvom lanjskom polugodištu na 39,3 posto u prvom polugodištu ove godine. Po podacima ZAP-a, zbog smanjenja vanjskotrgovinske aktivnosti u prvom ovogodišnjem polugodištu udjel prihoda ostvarenih na stranim tržištima u ukupnom prihodu smanjen je sa 13 posto u prvom polugodištu 1998. godine na 11,8 posto u prvom ovogodišnjem polugodištu. Ti su prihodi manji 1,6 posto. Od tradicionalnih izvoznika u prerađivačkoj industriji najveći prihod od prodaje na stranim tržištima ostvarila je kemijska industrija - 1,9 milijardi kuna, a slijede proizvodnja prijevoznih sredstava te proizvodnja naftnih derivata sa ostvarenih po 1,1 milijardi kuna. IZNOS NEPODMIRENIH OBVEZA SMANJEN DRUGI PUT OVE GODINE Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) u kolovozu je smanjen (za 387 milijuna kuna) u odnosu na mjesec prije, što je u ovoj godini zabilježeno samo u svibnju, dok je u svim ostalim mjesecima taj iznos rastao. Tako su uz smanjenje od 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, u kolovozu nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile 22,96 milijardi kuna. Istodobno je opet povećan broj blokiranih pravnih osoba (za 1,6 posto) na 28.870 kao i broj zaposlenih kod insolventnih osoba kojih je u kolovozu bilo 3,9 posto više (168.042) nego u srpnju. Po podacima ZAP-a, od kolovoza prošle godine iznos nepodmirenih obveza u nalozima koji se nisu mogli naplatiti zbog nedostatka sredstava gotovo je udvostručen, a broj blokiranih pravnih osoba od tada je povećan za 11,3 posto. U blokadi su potkraj kolovoza bile i 26.524 fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti, a imaju račune u ZAP-u. Njihov broj veći je za 1,3 posto nego u prethodnom mjesecu, a ukupni je iznos njihovih obveza iznosio 1,8 milijardi kuna ili 2,5 posto više. U strukturi svih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje prevladavaju akceptni nalozi, čiji je udjel od kraja 1998. povećan, za razliku od udjela sudskih i drugih rješenja koji je smanjen. Takvo kretanje, zaključuju u ZAP- u, pokazuje da se akceptni nalozi od ranije u redoslijedu plaćanja sporo namiruju, dok se u redoslijed naplate istodobno uvode novi akceptni nalozi s rokom dospijeća nakon ukidanja ovog instrumenta plaćanja (30. travnja 1999.). Najveće probleme s plaćanjem ima trgovina na veliko i malo na koju se odnosi 38,5 posto ukupnog iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga. Iznosi veći od milijardu i pol kuna evidentirani su i u proizvodnji hrane i pića, poljoprivredi i građevinarstvu. Po trajanju blokade računa, najveći je broj pravnih osoba (63,5 posto) koje su insolventne duže od godinu dana. One zapošljavaju gotovo polovicu (46,6 posto) ukupno zaposlenih, a opterećene su s više od dvije trećine ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Najveće probleme s održavanjem tekuće likvidnosti imaju pravne osobe koje su u cijelosti u privatnom vlasništvu. One zapošljavaju gotovo polovicu djelatnika od ukupno zaposlenih u insolventnim tvrtkama i na njih se odnosi više od polovice iznosa nenamirenih obveza. Promatrano prema županijama, približno trećina ukupnog iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje zabilježena je u gradu Zagrebu (6,5 milijardi ili 28,5 posto). Najveće pogoršanje zabilježeno je u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji u kojima je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje krajem kolovoza bio 2,5 puta veći nego krajem prošle godine. U KOLOVOZU 1.345.214 ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u kolovozu bilo ukupno 1.345.214 zaposlenih, što je na razini prethodnog mjeseca, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Od toga je zaposlenih u pravnim osobama 1.033.577, što je neznatno manje (0,1 posto) u odnosu na srpanj, dok je zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo 212.627 ili 1,3 posto više nego u mjesecu prije. Po podacima preuzetim iz evidencije osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kolovozu je bilo 99.010 aktivnih osiguranika -individualnih poljoprivrednika, što je 1,6 posto manje nego u srpnju. Najveći pad broja zaposlenih u prvih je osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle zabilježen u hotelima i restoranima (10 posto) gdje je zaposleno 43.813 uposlenika. Uslijed sezonskog karaktera te djelatnosti broj zaposlenih u hotelima i restoranima u kolovozu je ipak bio 2,8 posto veći nego u srpnju, kao i u građevinarstvu koje je u kolovozu zapošljavalo (68.950) ili 0,2 posto više zaposlenika nego u prethodnom mjesecu. CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U RUJNU NIŽE 1,1 POSTO Cijene ugostiteljskih usluga u rujnu ove godine bile su niže 1,1 posto u odnosu na kolovoz. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na isti lanjski mjesec bile su više 1,7 posto. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci cijene ugostiteljskih usluga porasle su 1,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su najviše poskupjela noćenja za 2,8 posto, dok su cijene alkoholnih pića bile niže za 2,3 posto. U PRVIH OSAM MJESECI 3,9 MILIJUNA TURISTIČKIH DOLAZAKA U Hrvatskoj je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci zabilježeno 3,9 milijuna turističkih dolazaka, što je 14 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci su ostvarili 2,9 milijuna dolazaka, odnosno 18 posto manje, a domaći turisti 993.000 ili tri posto manje. U prvih je osam mjeseci zabilježeno 22,8 milijuna noćenja, odnosno 16 posto manje nego u istom razdoblju lani. Pritom su inozemni turisti ostvarili 18,5 milijuna noćenja, ili 18 posto manje, a domaći 4,4 milijuna ili dva posto manje. Na prvom su mjestu među inozemnim turistima, i po broju dolazaka i ostvarenih noćenja, gosti iz susjedne Slovenije. Od svih turističkih objekata, najviše je turističkih dolazaka u prvih osam ovogodišnjih mjeseci bilo zabilježeno u hotelima - 1,6 milijuna ili 15 posto manje nego lani. Tamo je ostvareno i 7,4 milijuna noćenja, odnosno 17 posto manje. 7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE DVIJE AUSTRIJSKE BANKE KUPUJU 94 POSTO UDJELA TRGOVAČKE BANKE Dvije austrijske banke - Erste Bank iz Beča i Steiermarkische Bank und Sparkassen iz Graza kupit će ukupno 94,287 posto udjela u Trgovačkoj banci iz Zagreba, a očekuje se kako će cijeli posao oko te transakcije biti dovršen 29. listopada . Vrijednost same transakcije zasad nije poznata, a sukladno zajedničkom dogovoru, mogućnost objavljivanja te informacije dvije su austrijske banke ostavile upravi Trgovačke banke. Erste i Steiermarkische Bank u taj su posao ušli zajedno, tako da će svaka banka imati polovicu od kupljenog udjela, po istom principu kao i pri zajedničkoj kupnji 60-ak posto dionica Bjelovarske banke. Bilančna svota Trgovačke banke iznosi oko 320 milijuna kuna, a banka uspijeva više od 90 posto svojih potraživanja naplatiti, stoga austrijski partneri smatraju da su sklopili dobar posao. Takav poslovni potez tih austrijskih banaka potvrđuje i njihove namjere da steknu deset postotni udio na hrvatskom bankarskom tržištu. Trgovačka banka ima četiri poslovnice te upravno središte u Zagrebu i dvije filijale u drugim dijelovima Hrvatske, a zapošljava 140 djelatnika. U MEĐIMURSKOJ BANCI NEMA VIŠE STARE DEVIZNE ŠTEDNJE Međimurska banka d.d. Čakovec uspješno je poslovala u prvih devet mjeseci ove godine, ostvarivši dobit prije oporezivanja od 13,5 milijuna kuna. Bilanca je porasla na 1,12 milijardi kuna, a štednja građana na 600 milijuna kuna. Međimurska je banka ispunila sva stroga mjerila i postala je članica Hrvatske udruge banaka, priopćeno je iz te banke. Posebno je važna odluka da od 1. studenoga u Međimurskoj banci više nema stare devizne štednje jer se svi polozi pretvaraju u novu oročenu deviznu štednju. S početnih 113 milijuna DEM, Međimurska banka Čakovec svela je staru deviznu štednju na 12 milijuna DEM, koja se sada pretvara u novu štednju. STIMULATIVNA KAMATA SLAVONSKE BANKE ZA SVJETSKI DAN ŠTEDNJE Slavonska banka d.d. Osijek u prigodi obilježavanja Svjetskoga dana štednje - 31. listopada, uvodi stimulativnu kamatu na oročene štedne uloge građana. U ovogodišnjem "mjesecu štednje" Banka poklanja svakom štediši koji u razdoblju od 20. listopada do 20. studenoga oroči kunski ili devizni štedni ulog, bez obzira na rok i iznos oročavanja, osim pripadajućih kamata još jedan posto stimulacije godišnje. Ta stimulativna kamata obračunavat će se sve do isteka prvoga oročenja štednoga uloga. ZAGREBAČKA BANKA DEMANTIRALA GLASINE O PRODAJI TALIJANSKOJ BANCI Zagrebačka banka demantirala je u petak napise u pojedinim hrvatskim dnevnicima i glasine koje su se pojavile posljednjih dana, o navodnoj prodaji Zagrebačke banke nekoj od talijanskih banaka. Ocjenjujući "potpuno neutemeljenom svaku pretpostavku o prodaji Banke bilo kojoj drugoj banci u sklopu pregovora o prodaji saniranih banaka u državnom vlasništvu", Zagrebačka banka podsjeća da je više od 70 posto dionica Banke u privatnom vlasništvu. Ujedno napominju da već sada 45 posto dionica drže inozemni dioničari, a dionice banke kotiraju na Londonskoj i Zagrebačkoj burzi. OD UVOĐENJA VALUTNE KLAUZULE VEĆI INTERES ZA STAMBENU ŠTEDNJU Wuestenrot stambena štedionica d.d. u proteklih godinu dana zaključila je ukupno 7600 Ugovora o stambenoj štednji. Najava uvođenja valutne klauzule u stambenu štednju (koja se primjenjuje od listopada), povećalo je broj zaključenih Ugovora u odnosu na kolovoz čak 280 posto, a pozitivni trend nastavljen je i u listopadu. Stoga prvu godinu poslovanja Štedionice, Uprava ocjenjuje pozitivnom. Prema njihovim riječima, Wuestenrot stambena štedionica za ugovore o stambenoj štednji s valutnom klauzulom primijenila je niže kamatne stope u odnosu na druge stambene štedionice. Tako je godišnja kamatna stopa u fazi štednje smanjena sa tri na dva posto, a u fazi kreditiranja sa šest na pet posto. Kamatne stope su smanjene, istaknuli su i Wuesterrotu, kako bi se omogućilo sigurnije poslovanje Štedionice jer je ulaganje novca s valutnom klauzulom na financijskom tržištu moguće isključivo uz niže kamatne stope. Osim toga, primjena nižih kamatnih stopa na kredite stambene štednje s valutnom klauzulom pridonosi smanjenju rizika koji takvi krediti predstavljaju za stambenog štedišu u mogućem slučaju devalvacije. Također, Wuestenrot stambena štedionica ponudila je svojim komitentima i mogućnost štednje na pet godina bez namjere ostvarivanja prava na kredit. Tako se onima koji se po isteku pet godina štednje odreknu svog prava na kredit, stavlja na raspolaganje cjelokupna ušteđevina uvećana za državna poticajna sredstva za svih pet godina štednje i kamate. Uz to im se isplaćuje i dodatni bonus u visini jedan posto njihove ugovorne svote. Do kraja ove godine u Wuestenrotu namjeravaju intenzivirati i promidžbene aktivnosti, te smatraju da će, sada kada više ne postoji opasnost od gubitka vrijednosti štednih uloga, velik broj stambenih štediša odlučiti iskoristiti svoje pravo na državna poticajna sredstva za 1999. godinu. Država na temelju uplata u visini najmanje 5.000 kuna odobrava 1.250 kuna poticaja godišnje. Prema riječima poslovodstva, do kraja godine u Wuestenrot stambenoj štedionici broj sklopljenih Ugovora o stambenoj štednji dosegnut će otprilike 10.000. Wuestenrot stambena štedionica d.d. kćerinsko je poduzeće Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. koja je, pak, banka-kćer poduzeća Bank Austria Creditanstalt International AG iz Beča. Temeljni kapital štedionice je 50 milijuna kuna, a u njoj trenutačno radi 21 zaposlenik. ZAP SPREMAN ZA 2000. GODINU U Zavodu za platni promet (ZAP) provedene su su sve metodološke, komercijalne i profesionalne radnje kako bi se minimizirao rizik prelaska u 2000. godinu. Sva oprema, koja podržava vitalne funkcije ZAP-a, prošla je testove osjetljivosti na BUG 2000, a tijekom vikenda u suradnji s nekim poslovnim bankama, Hrvatskom narodnom bankom i Ministarstvom financija uspješno je obavljeno i testiranje svih rješenja za prelazak u 2000., ističu u ZAP-u. Na projektu se radi već nekoliko godina i to u sklopu reinženjeringa platnog sustava u zemlji, pa se i korisnici već duže vrijeme obavještavaju o promjenama. Stoga, ističu u Odjelu za standarde ocjene proizvoda informatičke tehnologije, sigurnost i zaštitu, prelazak u 2000. godinu korisnici ZAP-a neće niti osjetiti, a dodatne upute moći će naći na ZAP-ovim stranicama na Internetu. Za trenutak računalnog prelaska sustava sa 31. prosinca na 1. siječnja ZAP ima izrađene i pričuvne planove kojima se otkrivaju potencijalna mjesta problema te načini na koje će se, ukoliko do "iskakanja" dođe, zaobići. ZAP je već oformio i Centar za upravljanje, koji će danonoćno brinuti o "ulasku" sustava u 2000- tu. Također, posebnom odlukom biti će regulirano radno vrijeme 31. prosinca do prvog narednog radnog dana u svim ZAP-ovim podružnicama, poslovnicama i ispostavama. ZAP, inače, poslove platnog prometa obavlja putem mreže od 162 jedinice, 22 podružnice, 117 poslovnica i 23 ispostave širom zemlje. PBZ AMERICAN EXPRESS DOBIO PRESTIŽNU NAGRADU Na godišnjem skupu Svjetske mreže American Expressa, koji se od u prvoj polovici listopada održao u Pasadeni (SAD), hrvatski nositelj franšize PBZ Americann Express osvojio je svjetsku nagradu American Expressa za visoku kvalitetu usluge "American Express world service achiever award". Nagrada je, u konkurenciji od pedeset zemalja članica mreže, dodijeljena za visoku kvalitetu usluge koja se kontinuirano mjeri u Odjelu korisnika, a kojoj pripadaju Služba novog članstva, telefonskih informacija, autorizacija, servisiranja prodajnih mjesta, Služba naplate, te Služba reklamacija. Prema propisanim standardima, mjeri se brzina i točnost, a u svrhu pružanja najkvalitetnije usluge korisnicima. Tako je u rujnu ove godine PBZ American Express prošao kroz provjeru uspješnosti u pet područja poslovanja. Riječ je o poslovanju temeljenom na željama i potrebama klijenata, poslovanju temeljenom na činjenicama i rezultatima istraživanja, aktivnom sudjelovanju zaposlenih i njihovom razvoju, strateškom planiranju te mjerenju brzine i kvalitete. Poslovanje PBZ American Expressa tom je prilikom visoko ocijenjeno, a rezultat te ocjene je i osvojena nagrada. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 20 10. HNB 35 dana 115.200.000 10,45% 20.10. HNB 91 dan 38.000.000 11,55% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 20.10. - 1.612.800.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 18. - 21. listopada 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Zagrebačka banka O 620 -1,90 504.932 -94,81 2. Pliva 393 0,76 440.339 -74,62 3. Riviera Holding 50 -1,96 278.902 4,42 4. Plava laguna 440 10,00 233.160 7,60 5. Riječka banka 66 1,54 208.150 1.432,09 6. Varaždinska banka 58 0,00 92.800 6,67 7. Kraš 56,50 -5,83 65.318 115,07 8. Podravka 61 0,00 44.569 -40,01 9. Splitska banka 45 -10,00 20.250 313,27 10. Zagrebačka banka E 285 1,06 14.250 -49,47 UKUPAN PROMET 1.919.864 -84,60 Vrijednost indeksa CROBEX 537 -0,74 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 18. - 21. listopada 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Poljoopskrba Trgovina 1.007,65 0,02 681.171 330,60 2. Česma Bjelovar 41 - 477.363 - 3. PIF Dom 11 0,00 96.272 -12,44 4. Chromos Samobor 440 - 13.200 - 5. PIF Slavonski 4,10 -0,49 10.762 -29,60 6. Ericsson Nikola Tesla 63,05 0,00 9.482 -78,62 7. PIF Sunce 4 0,00 9.303 25,72 8. PIF Pleter 4,12 -8,44 8.044 441,68 9. Plava laguna 440 10,00 7.040 -12,00 10. PIF Velebit 4,53 -4,83 6.701 -23,04 UKUPAN PROMET 1.334.463 116,65 Vrijednost indeksa VIN 292 0,69 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 14. - 21. listopada 1999. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 14.10. 64.100.000 64.100.000 12,71% 110.706.000 15.10. 14.000.000 14.000.000 11,75% 102.707.000 18.10. 62.400.000 62.400.000 11,86% 116.025.000 19.10. 31.150.000 31.150.000 9,34% 130.598.000 20.10. 22.000.000 19.550.000 9,34% 151.496.000 21.10. 22.000.000 19.106.640 9,38% - Dnevni prosjek 35.941.000 35.051.000 10,73% 122.306.400 9. VIJESTI IZ SVIJETA WALL STREET JOURNAL: KOVERSADA - NAJGORE TURISTIČKO ODREDIŠTE NA SVIJETU Nudističko naselje Koversada, kraj Rovinja, našlo se na prvom mjestu neslavnog popisa pet najgorih ljetovališta u svijetu ove godine prema izboru lista "Wall Street Journal". U podlistku namijenjenom turistima, novinarka tog newyorškog lista Nancy Keates je iza Koversade svrstala kolumbijsku Cartagenu, zatim Falklande, gradić Asbestos u kanadskom Quebecu i ljetovalište Vieques u Portoriku. Koversadi zamjera zapuštenost zgrada i okoliša i loš smještaj. Činjenica je da sobe bez TV prijemnika i hlađenja ne odgovaraju suvremenim turističkim očekivanjima. Za plažu se kaže da je neuređena a sanitarni prostori opisani su kao "istrošeni". Za nezdrav izgled gostiju Koversade, po mišljenju autorice, odgovorna su dva obroka dnevno koji su uključeni u cijenu aranžmana. Primjedbe su upućene i vanpansionskoj ponudi koju uz biciklizam za nudiste "obogaćuje" svirka nekog lokalnog sastava koja je odjekivala do iza ponoći. Drugoplasirana Cartagena u Kolumbiji svoje visoko mjesto zahvaljuje činjenici što je skupina turista morala angažirati tjelohranitelje kako bi se zaštitila od otmičara. Za Falklande u "Wall Streeet Journalu" kažu da turističku ponudu obogaćuju neeksplodiranim granatama i minama iz vremena argentinsko-britanskoga rata. Sličan je prigovor i plaži Vieques u Portoriku koja je poznata kao, doduše već mjesecima sporno, strelište američke ratne mornarice. Za Asbestos u kanadskoj pokrajini Quebecu dovoljno je reći da je ime dobio po rudi koja je tamo u ogromnim količinama iskapana, a napušteni rudnici jedina su turistička atrakcija. Po sudu "Wall Street Journala", iza ovih pet odredišta našle su se turističke destinacije poput Černobila i safari parka Marloth u Južnoj Africi. Key West na Floridi, Juneau na Aljasci i okolica Los Alamosa u Novom Meksiku obranili su čast američkog turizma. O PONOVNOM UKLJUČENJU NUKLEARKE U HRVATSKU MREŽU JOŠ BEZ DOGOVORA Ako uskoro ne dođe do dogovora s Hrvatskom o ponovnom uključenju nuklearke Krško u hrvatski distribucijski sustav, Slovenija će s drugim inozemnim distributerom sklopiti dugoročni ugovor o prodaji struje iz nuklearke po povoljnijim cijenama nego što su do sada postizane za višak struje iz Krškoga, piše ljubljansko "Delo" od utorka. List navodi da se pokazalo da cjelovit sporazum o nuklearci Krško ne može biti zaključen u skoro vrijeme, pa se sada između slovenske i hrvatske strane vode razgovori i uvjetima ponovnog uključenja Hrvatske na nuklearku Krško, ali da je problem cijena. "Delo" navodi da Hrvatska želi uzimati struju iz nuklearke Krško po cijenama koje su dostupne na svjetskom tržištu, ali da to Sloveniji nije prihvatljivo. NAJAVLJENA PRODAJA TELECOMA SLOVENIJE Slovenija će iduće godine stranim ulagačima prodati dio državne imovine, među kojima i udio u Telecomu Slovenije, kako bi se otresla kritika da kasni u privatizaciji i otvaranju tržišta stranim investitorima. "Očekujem da će vlada prihvatiti takvu inicijativu i da će biti ostvarena iduće godine. Nije riječ o nerješivu pitanju, ali je za to potrebna čvrsta politička odluka", izjavio je ministar za europske poslove Igor Bavčar u razgovoru za mariborsku "Večer", koji se odnosio na posljednje izvješće Europske komisije o napretku u reformskim procesima pojedinih država koje se žele uključiti u EU. U njemu je Slovenija dobila pozitivne političke ocjene, ali i kritike zbog toga što je više od 50 posto gospodarstva u vlasništvu države i njezinih agencija. "Istina je da smo po stupnju privatizacije iza Poljske i Mađarske, ali vodimo po kupovnoj moći i stabilnosti, a naša je prednost u elastičnosti malog ekonomskog prostora", kaže Bavčar. Suzdržanu politiku prema stranim ulagačima do sada se u Ljubljani neformalno pravdalo poslovicom "Obiteljsko srebro prodaje se tek u velikoj nevolji". Pri tomu su neki istaknuti slovenski ekonomisti Mađarsku navodili kao negativni primjer rasprodaje nacionalnog bogatstva. Vlada je međutim već za ovu godinu najavila jaču prodaju nekih energetskih objekata kako bi se pokrio proračunski manjak. Bavčar je upozorio da bi kašnjenje u približavanju EU Sloveniji na duži rok znatno štetilo. BEZ EMBARGA NA IZVOZ SLOVENSKOG MESA U EU Veterinarski odbor Europske unije nije u srijedu odlučio uvesti embargo na uvoz mesa i mesnih prerađevina iz Slovenije. Sloveniji je dan dodatni rok do 1. veljače iduće godine da otkloni slabosti u mesoprerađivačkoj industriji koje se tiču evidencija o porijeklu proizvoda, higijenskih prilika i učinkovitosti veterinarskog nadzora. Sloveniju će do tog roka posjetiti nova inspekcija, a u međuvremenu će izvoz crvenog mesa moći biti nastavljen. Ministar za poljoprivredu Ciril Smrkolj izrazio je zadovoljstvo odlukom, obećavši da će se uočene slabosti ispraviti. Slovenija godišnje izveze mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti otprilike 100 milijuna USD, a od toga se četvrtina odnosi na izvoz u Europsku uniju, većinom u Italiju, a ostatak na Hrvatsku i BiH. U slovenskoj poljoprivredi 68 posto potencijala čini stočarstvo s 445.000 komada krava i goveda, pa bi embargo, ocjenili su proizvođači, nanio veliku štetu državi. ŠVEDSKA TELIA I NORVEŠKI TELENOR POTPISALI SPORAZUM O SPAJANJU U utorak je u Stockholmu potpisan sporazum o spajanju norveške telekomunikacijske tvrtke Telenor i švedske Telije, objavilo je švedsko ministarstvo gospodarstva. Norveški ministar komunikacija Dag Fjaervoll i švedski ministar gospodarstva Bjoern Rosengren uspjeli su se usuglasiti oko potpisivanja sporazuma u noći s ponedjeljka na utorak, objavio je isti izvor. Švedska i Norveška postigle su kompromisno rješenje u pogledu imenovanja predsjednika upravnog vijeća nove tvrtke. To će biti Šveđanin Jan- Aake Kark. Dvije su telekomunikacijske tvrtke procijenile vrijednost korporacije na 150 milijardi švedskih kruna (otprilike 18,07 milijardi USD) i dogovorile se oko sastava nove uprave.