ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Predsjednik udruge "Hrvatski domobran" Vladimir Šklopan i predsjednica za otkrivanje žrtava rata i poraća te udruge Zdenka Elblinger otkrili su danas na pročelju zgrade autobusnog kolodvora u Zagrebu spomen
ploču žrtvama sabirnoga tranzitnog logora "Kanal", koji je, po završetku 2. svjetskog rata, na tom mjestu osnovala jugoslavenska vojska.
ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Predsjednik udruge "Hrvatski domobran"
Vladimir Šklopan i predsjednica za otkrivanje žrtava rata i poraća
te udruge Zdenka Elblinger otkrili su danas na pročelju zgrade
autobusnog kolodvora u Zagrebu spomen ploču žrtvama sabirnoga
tranzitnog logora "Kanal", koji je, po završetku 2. svjetskog rata,
na tom mjestu osnovala jugoslavenska vojska.#L#
Prema podacima saborske Komisije za utvrđivanje žrtava rata i
poraća, Početkom svibnja 1945. u Zagreb su se, u strahu od osvete
jugoslavenske vojske, povlačili hrvatski vojnici i civili iz svih
hrvatskih krajeva. Neki od njih su se, nadajući se zaštiti zapadnih
saveznika, nastavili povlačiti prema Austriji, odakle su vraćeni
brojnim križnim putevima.
Nakon ulaska jugoslavenske vojske u Zagreb, OZNA je izdala proglas
da se imaju prijaviti sve osobe koje su u bilo kojem obliku
surađivale sa NDH. Između 1.500 i 2.000 osoba pronađenih u
pretresima OZNA-e odvedeno je u sabirni logor "Kanal". Dio njih je,
nastavkom križnih puteva preko Slavonije i Baranje, poslan u Srbiju
i Bugarsku, a mnogi su ubijeni bez suđenja i pokopani na brojnim
grobištima u okolini Zagreba.
Predsjednik zagrebačkog ogranka "Hrvatskog domobrana" Mladen
Grgac kazao je kako je postavljanje spomen-ploče žrtvama logora
"Kanal" korak u nastojanju udruge da obilježi sva mjesta stradanja
Hrvata po završetku 2. svjetskog rata. Podsjetio je da je udruga
"Hrvatski domobran" obnovila križ na mirogojskom groblju. Križ je
podignut 1943. u spomen poginulim domobranima, a srušila ga je
komunistička vlast 1945. Grgac je također podsjetio na to da je
"Hrvatski domobran" podigao spomenik žrtvama križnih puteva na
Bleiburškome polju, te upozorio kako su grobišta u Rakovom potoku,
Gračanima, Markuševcu i na Savskoj cesti još uvijek neobilježena.
Neobilježeni su, kazao je Grgac, i logori u Jankomiru, Prečkom,
Maksimiru i Mirogoju, devet logora, šest zatvora i 16 stratišta na
području Samobora, kao i logor u Zaprešiću. Obilježavanje mjesta
pogibije hrvatskih vojnika i civila jedna je od najznačajnijih
zadaća udruge "Hrvatski domobran, kazao je Grgac
Svečanosti otkrivanja spomen-ploče nazočili su i general bojnik
Zvonimir Červenko, dopredsjednik državne Komisije za utvrđivanje
žrtava rata i poraća Florijan Boras, te Ivan Gabelica i Hrvoje
Šošić.
(Hina) ibob sšh