ZAGREB, 19. listopada (Hina)- Osim književnošću, Johann Wolfgang von Goethe bavio se kazalištem - bio je intendant dvorskog kazališta, pisao je dramske tekstove, režirao predstave, radio scenografiju, pa čak i glumio. Walter Hinck,
ugledni germanist sa Sveučilišta u Koelnu, na večerašnjem je predavanju "Goethe kao čovjek kazališta", održanom u Goetheovu institutu, govorio o tom dijelu života svestranog umjetnika.
ZAGREB, 19. listopada (Hina)- Osim književnošću, Johann Wolfgang
von Goethe bavio se kazalištem - bio je intendant dvorskog
kazališta, pisao je dramske tekstove, režirao predstave, radio
scenografiju, pa čak i glumio. Walter Hinck, ugledni germanist sa
Sveučilišta u Koelnu, na večerašnjem je predavanju "Goethe kao
čovjek kazališta", održanom u Goetheovu institutu, govorio o tom
dijelu života svestranog umjetnika.#L#
Goetheov put do kazališta počeo je kada se još kao dijete oduševio
lutkarskim igrokazima i družio s glumcima francuskih predstava u
Frankfurtu, u doba privremene francuske okupacije, kazao je Hinck.
Godine 1776 počeo je voditi kazališnu skupinu u Weimaru i
priređivati predstave u dvorcu i parkovima. Tijekom boravka u
Italiji desetak godina kasnije, Goethe upoznaje talijanske
improvizirane igrokaze, koji mu ukazuju na povezanost života i
igrokaza. Kao ravnatelj dvorskog kazališta radio je od 1791. do
1817. Raznoliki Goetheov kazališni repertoar bio je prilagođen
ukusu publike, postavljala su se antička djela, Shakespeare,
Racine, Moliere, Schiller, Mozartove opere i njegove vlastite
drame.
Goethe je kazalište vodio kao autokrat, istaknuo je Hinck, sve
kritike predstava prije nego bi izašle u novinama morale su prvo
doći njemu, a jednom je prilikom publici, kada su se nasmijali na
krivom mjestu, naredio da se prestanu smijati. Ipak on je glumcima i
pjevačima omogućio društveni ugled i ekonomsku slobodu. Prihod
najbolje plaćenog glumca bio je jednak plaći savjetniku u vladi.
Kazalište je napustio kada je jedna glumica postavila djelo koje je
bilo u suprotnosti s njegovom idejom uzvišenog kazališta, bez
prostih riječi i protivljenja autoritetu i crkvi. Tada se posvetio
dovršenju drugog dijela "Fausta", koje bi, smatra Hinck, zasigurno
izgledalo drugačije bez Goetheova kazališnog iskustva.
Nakon predavanja otvorena je izložba plakata "Goethe - posljednji
univerzalni genij?", na kojoj se u devetnaest tematskih cjelina,
prikazuje Gotheova svestranost, od njegovog bavljenja pravom,
likovnošću, pjesništvom i državnim dužnostima u mladosti do
kasnije zaokupljenosti matematikom, arhitekturom, mineralogijom
i filozofijom. Izložba će biti otvorena do 29. listopada.
Predavanje i izložba priređeni su u okviru događaja kojima se
obilježava 250. obljetnica Goetheova rođenja, a predavanje koje će
zaokružiti tu obljetnicu, u prosincu će održati Viktor Žmegač.
(Hina) ag gk