ZAGREB, 14. listopada (Hina) - U povodu 90. obljetnice osnutka zagrebačke Hitne pomoći danas je u zagrebačkom hotelu Sheratonu počeo trodnevni Prvi hrvatski kongres hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem. Kongres su organizirali
Hrvatsko društvo za hitnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora i Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, pod pokroviteljstvom ministra zdravstva i zagrebačke gradonačelnice.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - U povodu 90. obljetnice osnutka
zagrebačke Hitne pomoći danas je u zagrebačkom hotelu Sheratonu
počeo trodnevni Prvi hrvatski kongres hitne medicine s
međunarodnim sudjelovanjem. Kongres su organizirali Hrvatsko
društvo za hitnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora i Ustanova
za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, pod pokroviteljstvom ministra
zdravstva i zagrebačke gradonačelnice. #L#
U ime hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 90. obljetnicu
djelovanja hitne službe u Zagrebu djelatnicima je čestitao
predstojnik Ureda predsjednika dr. Ivica Kostović. Zahvalio je na
svemu što su učinili za građane Zagreba i u tijeku Domovinskog rata,
kad su dokazali da je osim struke važna i humanost. U ime
pokrovitelja skup su pozdravili pomoćnik ministra zdravstva dr.
Stjepan Bačić i pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo dr. Jerka
Jukić.
Uz domaće, na kongresu sudjeluju i inozemni stručnjaci, koji će
predstaviti rad hitne medicinske službe u svojim zemljama. Bit će
održano stotinjak predavanja o organizaciji i edukaciji u hitnoj
medicini, ozljedama i akutnim trovanjima, kardiopulmonalnoj
reanimaciji, hitnim stanjima u pulmologiji i drugom. Uz izložbu
postera održat će se i okrugli stol o ulozi medicinskih sestara u
tehničara u transportu hitnog bolesnika.
Ravnateljica Ustanove za hitnu medicinsku pomoć dr. Vlasta
Jasprica-Hrelec podsjetila je prigodom otvorenja Kongresa na
razvoj te službe od njezina osnutka 16. listopada 1909. do danas.
Ustanova, dodala je, pod današnjim imenom djeluje od 1994., a u njoj
danas radi 60 liječnika, 95 medicinskih tehničara, 85 vozača sa 60
sanitetskih vozila.
Velik doprinos ta je ustanova dala u Domovinskome ratu, sudjelujući
u spašavanju ranjenih pripadnika MUP-a na Plitivicama, u
zdravstvenoj skrbi branitelja Hrvatske Kostajnice, Gline Sunje i
drugdje. U izravnim bojnim djelovanjima poginula su tri djelatnika
Ustanove - dr. Predrag Đaković, medicinski tehničar Nihad Skrobo i
vozač Mladen Veselić.
Inače, kao početak hitne medicinske pomoći u Zagrebu uzima se
osnutak Dobrovoljnog društva za spasavanje, koje su 16. listopada
1909. osnovala Braća hrvatskog zmaja, a stanica je djelovala u
vatrogasnoj zgradi u Savskoj cesti 7. Kao prijevozno sredstvo
Društvo se koristilo kočijom, a prvi je automobil nabavilo 1915.
U nove prostorije u Martićevoj 32 stanica se seli 1935., a nakon
Drugoga svjetskog rata ustanova je, stalno se osuvremenjujući,
nekoliko puta promijenila ime. Na današnju adresu u Đorđićevj 26
tadašnja Stanica hitne pomoći preselila se 1963., dok su njezina
sanitetska vozila preseljena u Heinzlovu 88.
(Hina) mt dd