NJ 18. X. FR: EU BEZ OBVEZE DATUMA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 18. X. 1999. Tek signali za proširenje EU "Među članicama Europske unije više nema dvojba koje bi priječile širenje užeg kruga kandidata za pristup. Od sljedeće godine pregovori o proširenju trebali bi se voditi s 12 umjesto s dosadašnjih šest kandidata. Na sastanku na vrhu u finskom gradu Tampereu 15 šefova država i vlada korigiralo je u skladu s očekivanjima svoju odluku o podjeli kandidata za EU na dvije skupine, donesenu u jesen 1997. Ubuduće više neće biti 'raznih kategorija kandidata', najavio je francuski predsjednik Jacques Chirac. Već ovog prosinca, na sljedećem sastanku u Helsinkiju, petnaestorica namjeravaju odobriti najnovije političke preporuke Povjerenstva EU i pozvati Bugarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Rumunjsku i Slovačku na konkretne razgovore o pristupu. Time će navedene države dobiti isti status kao i Estonija, Poljska, Slovenija, Češka, Mađarska i Cipar, s kojima se pregovara od početka 1998. Budući da tema proširenja nije službeno bila uvrštena u dnevni red sastanka u Tampereu već bi trebala biti iscrpno razmotrena tek u prosincu, šefovi vlada izbjegavali su ocjene sadržaja 'izvješća o napredovanju' 12 kandidata za pristup, predočenih prošlog tjedna u Bruxellesu. Ipak, premijeri su potvrdili suzdržanu politiku Povjerenstva, očitovanu u izbjegavanju konkretnih datuma pristupa. Njemačka vlada, koja se do samog kraja neuspješno zalagala za konkretne termine pristupa, signalizirala je u Tampereu uzmak. No, radi osiguranja suradnje potencijalnih članica u Helsinkiju treba odaslati 'ohrabrujuće' signale, kazao je njemački kancelar Gerhard Schroeder. Tako bi EU trebala 'biti sposobna za prijam novih članica g. 2003.', napomenuo je Schroeder. Potom će datum prijama prvih novih članica ovisiti u prvom redu o samim državama - kandidatima, dodao je njemački kancelar. Chirac je pak izbjegavao spominjanje konkretnih godina: za dva će mjeseca EU 'konkretno navesti' kada će biti 'spreman' otvoriti se novim članicama, objavio je šef francuske države. Sudionici sastanka na vrhu svim su snagama nastojali izbjeći ključno pitanje što EU mora ostvariti kako bi se 'osposobila za prijam'. Zasada je konsenzus postignut samo oko sazivanja nove vladine konferencije o reformi Amsterdamskog sporazuma početkom sljedeće godine, koja bi po mogućnosti trebala biti dovršena u roku od 12 mjeseci. Kao zagovornik ambicioznog projekta reforme u Tampereu istupio je premijer Luksemburga Jean-Claude Juncker, napomenuvši da po njegovu mišljenju ograničenje na manje ispravke Amsterdamskog sporazuma o EU nisu dovoljne. 'Institucionalne reforme moraju biti u službi ambicija', kazao je Juncker. EU mora po njegovim riječima uskoro sam sa sobom raščistiti hoće li u okviru procesa proširenja 'napustiti svoj cilj produbljenja'. Slično Junckeru očitovao se i njegov nizozemski kolega Wim Kok. U Tampereu je teškom mukom prigušivana svađa oko Turske. Navodno je postignuta suglasnost da zemlja na Bosporu dobije 'status kandidata', ali Finci i Šveđani pojasnili su da prije novih priopćenja o primjerenom stanju u Turskoj očekuju dodatne 'signale' iz Ankare u pitanjima političkih reforma i ljudskih prava. Izostane li napredak u pitanju Kurda, Švedska neće poduprijeti Ankaru, izjavila je ministrica vanjskih poslova Anna Lindh. Schroeder je pak službeno izjavio da još ne može 'pouzdano' prognozirati kako će izgledati zaključna poruka EU Turskoj. Napokon, imenovanje novih kandidata mora jednoglasno potvrditi svih 15 zemalja-članica EU", prenosi na kraju izvješća Michael Bergius.