TAMPERE, 15. listopada (Hina/AFP/Reuters) - Predsjednici država i vlada Europske unije zaključili su u petak poslije podne u Tampereu u Finskoj prvi službeni dio summita posvećenog pitanjima pravosuđa, azila i imigracije.
TAMPERE, 15. listopada (Hina/AFP/Reuters) - Predsjednici država i
vlada Europske unije zaključili su u petak poslije podne u Tampereu
u Finskoj prvi službeni dio summita posvećenog pitanjima
pravosuđa, azila i imigracije. #L#
Europski čelnici još će u petak, tijekom večere, u sklopu
vanjskopolitičkih pitanja razgovarati o stanju u Rusiji, o
proširenju Europske unije i stanju na Balkanu.
Za subotu ujutro predviđena je iduća radna sjednica o zaključcima
summita.
Dvodnevni razgovori, započeti u petak, prigoda su da zemlje EU
zacrtaju jedinstvenu politiku u pitanjima pravosuđa, imigracije i
borbe protiv zločina, u nadi da će u tome biti jednako uspješni kao i
pri stvaranju jedinstvenog tržišta.
Članice EU žele, prije svega, jačati politiku suradnje u borbi
protiv organiziranog zločina i pranja novca. Istodobno pak žele
skupine za zaštitu ljudskih prava uvjeriti da pritom ne provode
represivnu politiku.
Cilj je jasan: održati i proširiti slobode građana EU, te istodobno
stvoriti uvjete da oni tu slobodu uživaju u ozračju sigurnosti i
pravde, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi.
Prema riječima ministrice vanjskih poslova Finske, zemlje koja
trenutačno predsjedava Uniji i koja je ugostila summit, "diskusija
je bila vrlo intenzivna".
Vlade EU ocjenjuju da se zločinci upleteni u krijumčarenja droge,
ilegalnu imigraciju i pranje novca koriste metodama visoke
tehnologije 21. stoljeća, dok su zakonski i policijski sustavi
zemalja na razini 19. stoljeća.
Izgledi za širenje granica EU otvaranjem pristupa za zemlje istočne
i središnje Europe u idućem desetljeću dodatno zagrijavaju
raspravu, a stajališta vlade EU razilaze se oko odricanja dijela
suvereniteta nad policijskim snagama.
Europol, jedinica s ograničenom zadaćom prikupljnja obavijesti,
postala je operativna u siječnju iako je dogovorena odredbama
Ugovora iz Maastrichta 1992.
Neki čelnici EU žele Europolu dodijeliti još jednu zadaću:
ovlastiti je za provedbu istrage, pa čak i dopuniti novim
paneuropskim tijelom. To bi se tijelo zvalo Eurojust i usklađivalo
bi rad držvnih odvjetnika.
Oni također žele stvoriti školu policije EU, koja bi dužnosnike
obučavala za prekograničnu suradnju. Neke države protive se ideji
da se takva škola naziva "policijskom akademijom". Neke se pak
nacije protive stvaranju još jedne institucije EU.
Britanija tako najavljuje da će se usprotiviti harmonizaciji
(ujednačenju) nacionalnih zakonskih sustava zemalja članica.
Britanci zagovaraju model suradnje kakav postoji između Škotske i
Engleske, po načelu "međusobnog priznavanja" različitih sustava.
Veliko pitanje dnevnog redu summita jest politika pružanja azila i
borbe protiv ilegalne imigracije. EU želi zaštiti slobodu kretanja
ali pritom zajamčiti azil stvarnim (dakle ne lažnim ili ekonomskim)
izbjeglicama.
Do konačnog sporazuma o tako teškim pitanjima proteći će možda
godine, no pretpostavlja se da će se postići do 2004.
Kao i obično sa summitom EU, na dnevnom redu su i druga pitanja poput
proširenja unije, nakon što je Europska komisija preporučila da se
pokrenu službeni razgovori o pristupu s još šest zemalja kandidata
za članstvo.
Finski premijer Paavo Lipponen rekao je da se zasad neće donositi
zaključne odluke, no optimističan je da će šest zemalja primiti
službeni poziv za početak razgovora na summitu u Helsinkiju u
prosincu. Razgovori bi tako počeli 2000. godine.
Njemačka je najavila da će se na summitu u prosincu razgovarati o
težnji Turske da bude priznata kao kandidatkinja za članstvo u EU.
(Hina) rt rb