FR-LIBERATION 14.10.TURSKA I EU

FRANCUSKA LIBERATION 14. X. 1999. Turska zaslužuje da uđe u Europsku uniju "U Ankari zadovoljstvo. Nakon dviju godina u čistilištu, Tursku su jučer ocijenili spremnom za ulazak u klub kandidata za Europsku uniju. 'Došlo je vrijeme da načinimo korak naprijed' glede Turske, kaže bruxellesko Povjerenstvo u izvješću o stupnju priprema trinaest pristupnika. No, Turska će još morati pričekati prije nego dođe do osjetljivog mjesta u pregovorima budući da, napokon, mora ispuniti 'mjerila iz Kopenhagena' (stabilne ustanove koje jamče demokraciju, vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, uvjeti za razvitak tržišnoga gospodarstva). Jer, za sada, kako kaže Bruxelles, 'prilike su se donekle promijenile kada je riječ o ljudskim pravima i problemima manjina'. Povjerenstvo, dakle, predlaže Turskoj da ojača 'politički dijalog' glede ljudskih prava, da osigura stalno praćenje napretka i da turske zakone i njihovu provedbu uskladi s europskim standardima. Sve su to lijepi izgledi koji, čini se, potiču Ankaru. 'Strategija ponuđenog partnerstva' znači da 'Povjerenstvo sada smatra Tursku službenim kandidatom, kao i druge zemlje', zadovoljno je rekao turski ministar vanjskih poslova, očitujući ipak svoje 'neslaganje' s nekim točkama bruxelleskoga izvješća, poglavito s tijekom demokratizacije u Turskoj. Povezana s EU-om sporazumom o udruživanju iz 1963., Ankara je prekinula dijalog s petnaestoricom nakon sjednice Europskoga vijeća u prosincu 1997. u Luksemburgu, na kojemu su joj pred nosom zalupili vrata prijama. Nastavljajući djelovanje na račun prvotnoga zamaha, bruxellesko je izvršno tijelo predložilo da sljedeće godine započnu pregovori s drugih šest zemalja koje 'poštuju demokraciju, ljudska prava i manjine', iako prilike u njima još nisu savršene. Riječ je o Bugarskoj, Latviji, Litvi, Malti, Rumunjskoj i Slovačkoj. 'Postojat će prijelazne mjere' za zemlje kandidate za Uniju, 'ali neće biti drugorazrednih članova', uzviknuo je predsjednik Povjerenstva Romano Prodi, izlažući svoju strategiju europskim zastupnicima. U prosincu 1997., petnaestorica su odlučila pregovarati samo s Poljskom, Republikom Češkom, Slovenijom, Estonijom i Ciprom, odbacujući druge u drugi krug pregovora. Bugarska i Rumunjska su, međutim, nešto manje jednake od drugih: prije svih pregovora, Bukurešt mora poboljšati prilike u domovima za siročad i reformirati gospodarstvo, a Sofija mora učvrstiti gospodarski napredak i započeti rad na utvrđivanju nadnevka zatvaranja nuklearne centrale u Kozloduiju. Povjerenstvo iz opreza nije htjelo odrediti točan nadnevak za prijam. Ono samo preporuča čelnicima država i vlada da na sjednici Europskoga vijeća u Helsinkiju 10. i 11. studenoga 'budu spremni da odluče o prijamu zemalja koje ispunjavaju zahtjeve, i to od 2002.' Ukratko, to znači da je Unija napokon uspjela prihvatiti reforme ustanova koje su potrebne radi budućeg proširenja. U svemu ostalom, svaki će kandidat napredovati 'u skladu sa svojim postignućima'. Napokon, zbog novih prilika nastalih nakon rata na Kosovu, Povjerenstvo predlaže da se potvrdi kandidatura za ulazak zemalja bivše Jugoslavije i Albanije. Uz neke 'formalne' uvjete. Kao što je međusobno priznavanje granica, uređivanje pitanja u svezi s pravima nacionalnih manjina i regionalno gospodarsko udruživanje. Sitnica. Čitav taj lijepi program moraju potvrditi petnaestorica u prosincu u Helsinkiju", iz Bruxellesa izvješćuje Isabelle Marchais.