ŠV 13.X.NZZ:PREDIZBORNA BORBA U HRV.

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 13. X. 1999. Hrvatska između okoštavanja i promjene "U Hrvatskoj je započela predizborna borba. Pritom valja napomenuti da još nije sigurno kada će biti izbori. To je strogo čuvana tajna predsjednika Tuđmana. On će odrediti nadnevak kada mu to bude odgovaralo u njegovoj dvostrukoj ulozi šefa države i šefa Hrvatske demokratske zajednice koja sama vlada Hrvatskom od 1990. Posljednji mogući rok jest 27. siječnja; po navodima jednog visokog dužnosnika vjerojatni vremenski okvir za održavanje izbora proteže se od kraja prosinca do početka siječnja. Prethodno mora biti prihvaćen novi izborni zakon. Vladajuća i veće oporbene stranke izradile su u pregovorima nacrt. Oporba zahtijeva i reviziju zakona o televiziji - želi slomiti kontrolu HDZ-a nad državnom tv- postajom. No, vladajuća stranka tvrdoglavo odbija ispustiti iz ruku svoj najvažniji propagandni instrument. I međunarodne instance zahtijevaju odgovarajuće promjene zakona radi omekšavanja HDZ-ova monopola na vlast i stvaranja uvjeta za političku promjenu u Hrvatskoj. Danas ta zemlja nema karakter diktature, ali ni demokracije - uporno balansira negdje između. Doduše, skora promjena vlasti nije izvjesna. Valja napomenuti da je vladajuća stranka snažno uzdrmana, a povjerenje birača u HDZ teško narušeno. Poslijeratna pobjednička euforija, koja je vladala na proteklim izborima, održanima u jesen 1995. i Tuđmanovoj stranci ponovno osigurala apsolutnu većinu u skupštini, ustupila je mjesto općem otrježnjenju. Privreda je u lošem stanju. Doduše, BDP je prošle godine prvi put ponovno dosegnuo prijeratnu razinu ali se za ovu godinu očekuje pad od dva posto. Broj zaposlenih relativno je malen. Milijun od ukupno 4,8 milijuna stanovnika Hrvatske su umirovljenici. Tome valja dodati brojne nezaposlene: po službenoj statistici riječ je o 300 tisuća ljudi ili 18 posto aktivnog stanovništva, a po neslužbenim procjenama - koje uzimaju u obzir rad na crno - oko 200 tisuća ili 11 posto. Prihodi su niski; jedan zaposlenik zarađuje obično oko 700 maraka (njemačka je marka i dalje glavna valuta u Hrvatskoj), a plaće se često isplaćuju sa zakašnjenjem ili u obliku kupona za robu. Cijene su pak visoke - između ostalog i zbog 22-postotnog poreza na dodanu vrijednost. Predsjednik Tuđman nedavno je - kao primjerene izborne poklone u primjerenom trenutku - najavio ukidanje poreza na promet za kruh, mlijeko, lijekove i knjige, kao i povećanje mirovina. Ranije je režim loše privredne podatke mogao proglašavati posljedicom rata i pripisati srpskim neprijateljima. Četiri godine nakon završetka rata to objašnjenje više nije dovoljno. Pokroviteljstvo u međuprostoru između politike i privrede rezultiralo je - bez ikakva doprinosa Srba - teškim pogrješkama s ozbiljnim posljedicama. Posebno krupni slučajevi bili su bankrot takzvanog 'tajkuna' Kutle i slom Dubrovačke banke koja je sada u procesu sanacije na državni trošak. Takve pojave odgađaju obnovu nacionalne ekonomije i povećavaju dugove države. Tome valja dodati golem broj korupcionaških škandala. Oni su prošle godine otkrivanjem bankovnih računa Predsjednikove supruge, na kojima se po općoj pretpostavci nalazi novac, nekoć dragovoljno priložen za ratnu siročad, dosegnuli i vrh države. Mnoge ljude smeta i besramno-drsko ponašanje klike na vlasti; najnoviji udarni novinski stupci bavili su se i luksuznim službenim automobilima zagrebačkih gradskih moćnika, kupljenim novcem državnih obveznika. Prije nekoliko godina dovoljne su bile ukradene limuzine s krijumčarskog sajma - bile su jeftinije. Prošle dvije godine HDZ-ova vladavina izložena je pojačanom pritisku ne samo na unutarnjoj već i na inozemnoj pozornici. Manjkava suradnja s haaškim sudom za ratne zločince donijela je Zagrebu oštre kritike - posebno iz Washingtona. Ovoga ljeta dogodio se sukob u slučaju 'Štele' i 'Tute' - riječ je o nadimcima dvojice notornih ratnih poglavica i mafijaških bossova iz Hercegovine, koji su provodili 'etničko čišćenje' i sklapali dobre poslove. 'Štela' je nakon dugotrajnog natezanja konačno izručen, a 'Tuta' zasad nije. Opća je pretpostavka da previše zna te da bi kompromitirajućim izjavama mogao pomoći da se na popisu optuženih zločinaca nađu i viša gospoda - možda čak i sam Predsjednik. Sada Hrvatskoj prijete sankcije Sjedinjenih Država, a u svakom slučaju i UN-a. Vlada u Zagrebu ne može si iz političkih i privrednih razloga priuštiti takvu eskalaciju te odnedavno pokazuje da je spremna popustiti. Režim je pokušao iskoristiti zbrku oko optuženih ratnih zločinaca i zbiti oko sebe narod, ponovno prizivajući navodnu urotu unutarnjih i vanjskih neprijatelja protiv Hrvatske. No, domoljubni obrambeni refleks ovaj put nije dobro funkcionirao. Tek je vrlo mali broj ljudi spreman prihvatiti na svoja leđa sankcije, a time i nastavak gospodarskoga pada. Osim toga, prošle je godine počeo proces ispitivanja savjesti. Rat Hrvata protiv Muslimana u Bosni i Hercegovini sve se češće razmatra iz kritičkoga kuta. Postupno prevladava mišljenje da ratnim zločincima treba suditi. Doduše, mnogi smatraju da bi za takva suđenja trebali biti mjerodavni hrvatski sudovi a ne haaški sud. Po rasprostranjenom mišljenju, Međunarodni kazneni sud jednostrano se usredotočio na Hrvate koji su podvrgnuti izručenju i zatvaranju dok srpski i bosanski ratni zločinci većinom ostaju na slobodi. Nezadovoljstvo među stanovništvom zbog očito lošega stanja u hrvatskoj politici i privredi veliko je. To je očito uočio i predsjednik Tuđman, koji je nedavno u govoru obećao popravak: 'Nemilosrdno treba isključiti sve one koji svjesno krše zakone i ne provode državnu politiku'. Moćna Predsjednička riječ - oštra retorika, neodređena izjava - dolazi sa zakašnjenjem. Tko je devet godina tolerirao štetne makinacije koje su stoga izgledale zamalo kao bitan sadržaj takozvane državne politike, ne može preko noći čarolijom ukloniti posljedice. U takvim pretpostavkama oporbi se nudi realna prilika da HDZ otjera s vlasti. Socijaldemokrati su kao najjača oporbena stranka izradili gospodarski program s liberalnim ciljevima. Primjerice, radi smanjenja državnih dugova i poticanja privrede namjeravaju privatizirati naftnu kompaniju: takvim mjerama u raznim branšama istodobno bi se suzbile i sinekure. 'Državna poduzeća trebaju svjež novac. Može se raditi samo s inozemnim kapitalom', izjavljuje Ivica Blažić, socijaldemokratski političar mlađe generacije. Dolazak kapitala u zemlju uvjetovan je pravnom državom s neovisnim sudovima, a vanjskopolitička izolacija Hrvatske mora biti dovršena suradnjom s haaškim sudom. Taj aspekt stavlja u prvi plan skupštinski zastupnik liberalne stranke Božo Kovačević. Oporbene stranke formirale su saveze i obvezale se da neće ulaziti u vladajuću koaliciju s HDZ-om ni nakon izbora. Socijaldemokrati pod vodstvom Ivice Račana i socijalliberali pod vodstvom Dražena Budiše nastupit će na izborima sa zajedničkim listama i tako spriječiti cjepkanje svoga glasačkog potencijala. Zajedničku izbornu platformu izradile su i dodatne četiri stranke. Ideološke razlike i osobna suparništva gurnuti su u stranu te je oporba od desnog do lijevog krila stranačkog spektra ujedinjena zajedničkim protivnikom. Njezini su uglednici uvjereni da će ostvariti izbornu pobjedu - s relativnom većinom za savez dviju većih stranaka i s apsolutnom većinom za svih šest stranaka zajedno. Protivnička strana očituje naglašenu ležernost. Drago Krpina, tajnik HDZ-a, priznaje, doduše, da su napravljene pogrješke te da u prvom redu nisu dovoljno suzbijane korupcija i privredni kriminal. No, propusti su uočeni i pogrješke se sada uklanjaju, napomenuo je Krpina. HDZ je po njegovim riječina dokazano ispunila većinu svojih predizbornih obećanja te stoga i dalje uživa povjerenje birača. Oporba je pak nejedinstvena i nepouzdana - nema uvjerljiva rješenja za probleme zemlje. HDZ će vjerojatno izgubiti glasove, ali će zadržati apsolutnu većinu u skupštini, ocjenjuje Krpina. Političkog zaokreta neće biti - takve prognoze proizlaze tek iz pustih iracionalnih želja oporbe, tvrdi on. S obzirom na opću uvjerenost u pobjedu, vjerojatno valja očekivati snažnu izbornu borbu i tijesan izborni rezultat. Izbori li oporba uistinu pobjedu, morat će ostati jedinstvena i stvoriti uvjete za sastavljanje stabilne vlade s koherentnim programom. U svakom slučaju, njezin će početak biti težak budući da predsjednik Tuđman dalje ostaje na svojoj dužnosti - unatoč vidno narušenom zdravlju. Opremljen opsežnim ovlastima može ometati sastavljanje vlade i njezinu djelatnost i time i dalje blokirati političku i privrednu obnovu Hrvatske. No, zasad je neizvjesno hoće li oporba uistinu moći iskoristiti glasački potencijal nezadovoljnika. Mnogi su ljudi vezani uz HDZ-ov sustav vladavine - primjerice, kao namještenici državnih tijela i tvrtki; u svakom slučaju, oni mogu od promjene vlasti očekivati samo nedostatke. Osim toga, mnogi nisu potpuno uvjereni da bi nova vlada uistinu bolje radila svoj posao od sadašnje", napominje na kraju izvješća Andreas Wysling.