GB-YU-RU-S-IZVJEŠĆE-Diplomacija-Politika BBC-PREGLED TISKA-12-10 BRITANSKI RADIO - BBC12. X. 1999.Pregled tiska"Listovi opširno izvješćuju o neuspjelom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU s vođama srbijanske oporbe od kojih
je više od pola pozvanih bojkotiralo sastanak zbog odluke Unije da pomoć područjima u Srbiji u kojima je na vlasti oporba uvjetuje obvezom izručenja svih optuženika za ratne zločine, uključujući predsjednika Slobodana Miloševića, kad oporba dođe na vlast u cijeloj zemlji. 'The Daily Telegraph', među ostalim, kaže kako se EU nadala da će sastanak ubrzati proces svrgavanja Miloševića i uspostavu demokratske vlasti. Usprkos neuspjelom sastanku, ministri su pristali odobriti pomoć u vrijednosti od 5 milijuna dolara za loživo ulje gradovima Nišu i Pirotu, u kojima je na vlasti oporba. Također su izdali priopćenje u kojemu se kaže da će EU poduprijeti članstvo Jugoslavije u međunarodnim i europskim organizacijama kada ondje zavlada demokracija, zaključuje list.'The Financial Times' dodaje kako je bojkot većeg dijela srbijanske oporbe neugoda za Uniju, no diplomati u Luksemburgu izrazili su iznenađenje tom odlukom. Kažu da se razgovori o tzv. Ugovoru EU sa Srbijom vode već neko vrijeme s vođama srbijanske oporbe koji su
BRITANSKI RADIO - BBC
12. X. 1999.
Pregled tiska
"Listovi opširno izvješćuju o neuspjelom sastanku ministara
vanjskih poslova zemalja EU s vođama srbijanske oporbe od kojih je
više od pola pozvanih bojkotiralo sastanak zbog odluke Unije da
pomoć područjima u Srbiji u kojima je na vlasti oporba uvjetuje
obvezom izručenja svih optuženika za ratne zločine, uključujući
predsjednika Slobodana Miloševića, kad oporba dođe na vlast u
cijeloj zemlji. 'The Daily Telegraph', među ostalim, kaže kako se
EU nadala da će sastanak ubrzati proces svrgavanja Miloševića i
uspostavu demokratske vlasti. Usprkos neuspjelom sastanku,
ministri su pristali odobriti pomoć u vrijednosti od 5 milijuna
dolara za loživo ulje gradovima Nišu i Pirotu, u kojima je na vlasti
oporba. Također su izdali priopćenje u kojemu se kaže da će EU
poduprijeti članstvo Jugoslavije u međunarodnim i europskim
organizacijama kada ondje zavlada demokracija, zaključuje list.
'The Financial Times' dodaje kako je bojkot većeg dijela srbijanske
oporbe neugoda za Uniju, no diplomati u Luksemburgu izrazili su
iznenađenje tom odlukom. Kažu da se razgovori o tzv. Ugovoru EU sa
Srbijom vode već neko vrijeme s vođama srbijanske oporbe koji su
dobro znali što sadrži deklaracija, zaključuje list.
'The Independent' smatra kako nedolazak srbijanskih oporbenjaka
pokazuje snagu vlasti predsjednika Miloševića nad zemljom te
istodobno nesložnost oporbe i teškoće u postizanju konsenzusa među
oporbenim strankama. Bojkot također dovodi u pitanje strategiju
EU-a čiji je cilj svrgavanje Miloševića. List na kraju izvješća
spominje one koji su ipak došli na sastanak. Među njima je Nenad
Čanak, iz Socijaldemokratske lige Vojvodine, koji kaže: 'To je znak
da se oporba ne može ujediniti jer mi imamo različite političke
ideologije'. Na sastanku su također bili crnogorski premijer Filip
Vujanović i istaknuti aktivisti za ljudska prava, zaključuje
list.
'The Guardian' i danas piše o krizi u Čečeniji pa, među ostalim,
kaže da Rusija nije prihvatila maslinovu grančicu koju je jučer
pružio čečenski predsjednik i izjavila kako ne može biti političkih
pregovora dok su u sjevernom Kavkazu na slobodi, kako kaže,
teroristi i gangsteri. Premijer Vladimir Putin zatražio je da
najprije budu izručeni, kako kaže, teroristi koji napadaju mirna
sela i postavljaju bombe u stambene zgrade. No, list smatra kako su
to gotovo nemogući uvjeti za mirovne razgovore. Ruska vojska
kontrolira sjevernu trećinu Čečenije pa ima sve više znakova da se
Kremlj priprema instalirati marionetsku vladu sastavljenu od
proganih čečenskih političara i da možda kani poslati kopnene snage
na glavni grad Grozni. No, iako je manevarski prostor čečenskog
predsjednika Mashadova vrlo skučen, prethodni pokušaji da
instalira lojalne režime u Čečeniji imali su suprotan učinak,
zaključuje list.
'The Times' piše o tome kako ovaj tjedan počinje diplomatska bitka
za posao šefa jedne od najosjetljivijih i najspornijih agencija UN-
a. Sutra i u četvrtak Izvršni odbor UNESCO-a, organizacije UN-a za
prosvjetu, znanost i kulturu, počinje intervjuirati kandidate za
glavnog direktora. U užem izboru su četiri kandidata, a jedan je
dugogodišnji saudijski veleposlanik u Londonu Gazi Al Gosaibi,
pjesnik, učenjak i ugledni povjesničar. Tog istaknutoga diplomata
podupire Arapska liga. No, mnoge zapadne zemlje pribojavaju se da
se on neće zdušno zalagati za slobodu tiska i da će možda biti pod
utjecajem politike u svojoj zemlji koja je na glasu po gušenju
slobode medija i kulturne osobitosti. Ta su pitanja potresla UNESCO
u prošlosti pa bi svaki pokušaj prihvaćanja državne kontrole nad
medijima ponovno probudio sporove oko uloge UNESCO-a, zbog kakvih
je Amerika istupila iz Organizacije 1984., a Britanija 1985.
godine. Arapski svijet ima još jednog jakog kandidata, to je
potpredsjednik Svjetske banke Ismail Sarageldin, koji je navodno
američki favorit. Arapske zemlje sad pokušavaju naći kompromisnog
kandidata pa se spominje jordanski princ Hasan, mlađi brat pokojnog
kralja Huseina. No, zasad je na prvom mjestu japanski veleposlanik
u Francuskoj Koiciro Masura, a nedavno je svoju kandidaturu
istaknuo i bivši australski ministar vanjskih poslova Garret
Ewans, zaključuje list.
(BBC)