SCHROEDER SMATRA PONUDU ZA ODŠTETU PRISILNOG RADA DOSTOJNOM

BERLIN, 8. listopada (Hina/Reuters/dpa) - Njemački kancelar Gerhard Schroeder rekao je u petak kako smatra dostojnom ponudu njemačkih tvrtki i njegove vlade da plate šest milijardi maraka kao odštetu preživjelim prisilnim radnicima iz doba nacističke vladavine. #L# "Smatram da je njemačka industrija dala, kako je to kazao grof Lambsdorff, dostojnu ponudu", rekao je Schroeder na rubu sastanka parlamenta u petak u Berlinu. Rekao je da ponudu ne treba paušalno odbiti i pozvao kritičare da je ozbiljno razmotre. "Savjetovao bih kritičarima ovdje i u Sjedinjenim Državama da o tome razmisle. Da odvjetnici, koji zastupaju i svoje vlastite interese, na to gledaju drugačije, to je sasvim normalno. Mislim da je njemačka industrija sa svojom ponudom na razumnom putu", rekao je on. Odvjetnici koji zastupaju preživjele prisilne radnike protiv njemačkih tvrtki odbacili su ponudu kao bijednu ali je njemačka strana jasno dala do znanja da ne namjerava platiti više. Schroederov glasnogovornik Uwe-Karsten Heye ranije je rekao kako vlada vjeruje da je moguć konsenzus o pitanju odštete nakon što su u četvratk prekinuti pregovori u Wasingtonu bez postizanja sporazuma. Činjenica da je novi datum za nastavak pregovora predviđen za sljedeći mjesec u Njemačkoj "izaziva osjećaj opreznog optimizma", rekao je Heye. Pregovarač njemačke vlade Otto Lambsdorff će o stanju pregovora informirati kancelara u ponedjeljak. Heye je rekao da postoji nada za postizanje sporazuma o odšteti žrtava ali je kao "utopijske" odbacio zahtjeve tužitelja za iznose između 20 i 40 milijardi dolara. Među 16 njemačkih tvrtki koje su ponudile udio u fondu za odštetu su i neke od najpoznatijih među njima i DaimlerChrysler, Deutsche Bank, Allianz AG, Bayer AG i Volkswagen. Još 19 njemačkih tvrtki najavilo je svoje pristupanje fondu. Njemačka vlada ponudila je dvije milijarde maraka za odštetu prisilnih radnika koje nisu izravno zapošljavale njemačke tvrtke dok bi tvrtke dale preostalih četiri milijarde maraka. Naknada bi bila podijeljena među 250 tisuća "robovskih" radnika, među kojima je polovica Židova i na najmanje 480 tisuća "prisilnih" radnika većinom iz istočne Europe. Robovska radna snaga često je radila do smrti u uvjetima sličnim logorskim dok se prema prisilnim radnicima postupalo nešto bolje. (Hina) sl rb