HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 125 POSLOVNI PREGLEDbroj 1252. - 9. listopada 1999.SADRŽAJ:? VLADA SABORU UPUTILA STRATEGIJU PROMETNOG RAZVITKA 2? RAZMOTRENO IZVJEŠĆE O PREGOVORIMA RH I BiH ZA
SKLAPANJE UGOVORA O TRGOVINI 2? ZASTUPNIČKI DOM PRIHVATIO IZMJENE PDV-A 2? DEUTSCHE TELEKOMU 35 POSTO DIONICA HT-A 3? PRODAJA HT-A IMA ZNAČAJNE IMPLIKACIJE NA HRVATSKU 3? USTAVNI SUD UKINUO ODREDBU O OGRANIČENJU PRAVA NA ŠTRAJK U HEP-U 3? KONCESIJE POMORSKOG DOBRA ZA 3. MAJ I MARINU NA UGLJANU 3? SJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA HZMO 4? OBILJEŽENA PRVA GODIŠNJICA RADA SUSTAVA SKOR 4? DEUTSCHE TELEKOM O KUPNJI 35 POSTO DIONICA HT-A 4? NOVI NADZORNI ODBOR I UPRAVA HT-A 5? TEA O NASTAVKU RADOVA NA AUTOCESTI ZAGREB-GORIČAN 5? PROBIJEN TUNEL "SVETI ROK" 5? RAZRIJEŠEN DOSADAŠNJI GENERALNI DIREKTOR KOMPANIJE CROATIA LINE 5
POSLOVNI PREGLED
broj 125
2. - 9. listopada 1999.
SADRŽAJ:
? VLADA SABORU UPUTILA STRATEGIJU PROMETNOG RAZVITKA 2
? RAZMOTRENO IZVJEŠĆE O PREGOVORIMA RH I BiH ZA SKLAPANJE UGOVORA O
TRGOVINI 2
? ZASTUPNIČKI DOM PRIHVATIO IZMJENE PDV-A 2
? DEUTSCHE TELEKOMU 35 POSTO DIONICA HT-A 3
? PRODAJA HT-A IMA ZNAČAJNE IMPLIKACIJE NA HRVATSKU 3
? USTAVNI SUD UKINUO ODREDBU O OGRANIČENJU PRAVA NA ŠTRAJK U HEP-U
3
? KONCESIJE POMORSKOG DOBRA ZA 3. MAJ I MARINU NA UGLJANU 3
? SJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA HZMO 4
? OBILJEŽENA PRVA GODIŠNJICA RADA SUSTAVA SKOR 4
? DEUTSCHE TELEKOM O KUPNJI 35 POSTO DIONICA HT-A 4
? NOVI NADZORNI ODBOR I UPRAVA HT-A 5
? TEA O NASTAVKU RADOVA NA AUTOCESTI ZAGREB-GORIČAN 5
? PROBIJEN TUNEL "SVETI ROK" 5
? RAZRIJEŠEN DOSADAŠNJI GENERALNI DIREKTOR KOMPANIJE CROATIA LINE
5
? RADNICI BRODOSPLITA DOBILI PLAĆE - ŠTRAJKA NEĆE BITI 5
? INA-MAZIVA ZAGREB DOBILA CERTIFIKAT ISO 14001 6
? TERMICI DODIJELJEN ISO 14001 6
? POČETKOM STUDENOGA NIŽE CIJENE KRUHA I MLIJEKA? 6
? BELJE NAJAVILO OTKUP VIŠKOVA KUKURUZA 6
? INDUSTRIJI MESA IVANEC DOZVOLA ZA IZVOZ U EU 7
? PONOVNA PROIZVODNJA U POGONIMA MURALA 7
? USKORO RASPISIVANJE NOVOG NATJEČAJA ZA PRIVATIZACIJU PAZINKE 7
? AGROKOR POSTAO VLASNIK BIVŠE CIGLANE KOD VARAŽDINA 7
? TALIJANSKI PARTNERI U "OBUĆI" 7
? "BOROVO" PREDSTAVILO 250 NOVIH MODELA 8
? PRODANA DUBROVAČKA TVRTKA "HOTELI ARGENTINA" D.D. 8
? ZAJEDNIČKO ULAGANJE JADRANTURISTA I AUSTRIJSKE ALPINA MARE 8
? OTVORENJE HOTELA JEZERO U PROSINCU 8
? ZA TUSTICU OSIGURANO 25 MILIJUNA USD 8
? RH I WTO: KOMISIJA EU ZA DODATNE PREGOVORE SA SAD 9
? RADNA SKUPINA ZA PRIJAM RH U WTO 18. LISTOPADA 9
? HRVATSKA PREUZIMA PREDSJEDANJE RADNOM ZAJEDNICOM PODUNAVSKIH
REGIJA 9
? U SUBOTU PRVA SJEDNICA GOSPODARSKOG STOLA PAKTA O STABILNOSTI 9
? POTPISAN UGOVOR O ZAJMU SVJETSKE BANKE HRVATSKOJ ZA RAZVITAK
ZDRAVSTVA 9
? SLOVENIJA OČEKUJE NASTAVAK RAZGOVORA O KRŠKOM 10
? SPORAZUM O SURADNJI HGK I KOSOVSKE GOSPODARSKE KOMORE 10
? HRVATSKOJ 96 PREPORUKA UN-OVA ODBORA ZA POLITIKU OKOLIŠA 10
? ZUSSB: AKO VLADA NEŠTO NE PODUZME, OČEKUJE NAS KATASTROFA 10
? ODRŽANA 9. SJEDNICA ZAJEDNICE ZDRAVSTVENOG TURIZMA HRVATSKE 10
? HSPT: PRIHVAĆANJEM PONUDE DEUTSCHE TELEKOMA ZADOVOLJNA SAMO
VLADA 11
? SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE NAJAVIO OBUSTAVU PROMETA 11
? KRIZNI STOŽER TORPEDA O STANJU U TVORNICI 11
? POČEO SAJAM LOVA, RIBOLOVA, PRIRODE I TURIZMA 11
? NA SAJMU "AMBIENTA ?99" UKUPNO 447 IZLAGAČA IZ 25 ZEMALJA 11
? MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB 2,9 MILIJARDI USD 12
? IZVOZ I DALJE ZAOSTAJE 12
? PROBLEM NELIKVIDNOSTI JOŠ UVIJEK IZRAŽEN 12
? WUESTENROT OD OVOGA MJESECA POSLUJE S VALUTNOM KLAUZULOM 13
? DINERS CLUB ADRIATIC PREDSTAVIO NOVU JUNIOR CARD 13
? NOVA POSLOVNA ZGRADA ALLIANZA ZAGREB 13
? STANJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA 13
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14
? POSEBAN PRILOG: KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA -
listopad 15
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
VLADA SABORU UPUTILA STRATEGIJU PROMETNOG RAZVITKA
Ovoga je tjedna hrvatska Vlada na svojoj otvorenoj sjednici:
- Saboru na drugo čitanje uputila Prijedlog strategije prometnog
razvitka RH. Strateški ciljevi predložene strategije
prometnog razvitka su kvalitetno povezivanje svih hrvatskih regija
i efikasnije povezivanje Hrvatske s Europom.
Prema riječima ministra pomorstva, prometa i veza Ivana Pavlovića,
strategija prometnog razvitka predviđa
godišnje ulaganje od prosječno pet posto bruto domaćeg proizvoda
(BDP) za razvoj prometnog sustava. To bi, uz
predviđeni rast BDP-a od šest posto godišnje, iznosilo otprilike 20
milijardi USD do 2010. godine, procjenjuje
Pavlović. Strategija detaljno razrađuje ulaganja u cestogradnju,
predviđajući uz ostalo da se do 2011. izgradi
približno 700 kilometara, a do 2019. daljnjih otprilike 780
kilometara autocesta, polutautocesta i brzih cesta.
Među cestovnim prioritetima su i pravci Rijeka-Zagreb-Goričan,
Zagreb-Split-Dubrovnik, a poseban značaj Vlada
daje jadransko-jonskoj autocesti. U željezničkom prometu težište
je na rekonstrukciji i modernizaciji, kod
pomorskog prometa naglašeno je povezivanje kopna i otoka, a kod
riječnog osuvremenjivanje postojećih plovnih
puteva, te izgradnja kanala Dunav-Sava;
- u cilju stvaranja uvjeta za daljnju prisutnost i konkurentnost
hrvatskih tvrtki na svjetskom, u ovom slučaju
njemačkom tržištu, ukinula Uredbu o plaćanju naknada za korištenje
radnih dozvola iz kontigenta za Njemačku.
Njemačka je ove godine uvela dodatna opterećenja za rad stranih
tvrtki što se, kazao je ministar prostornog
uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac, očitovalo i u
padu korištenja radnih dozvola za ovu godinu.
Hrvatske tvrtke na poslovima u Njemačkoj godišnje ostvare
otprilike 400 milijuna DEM prihoda, a kako bi se
osigurala njihova daljnja konkurentnost na tom tržištu Vlada je
odlučila ukinuti naknade za korištenje radnih
dozvola koje su financijski bitno opterećivale rad hrvatskih
tvrtki, i
- prihvatila izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije
(HGA) u prvih šest mjeseci ove godine. U tom je
razdoblju HGA zaprimila 262 zahtjeva za dodjelu garancija, a
odobrila 212 garancija u iznosu od 59 milijuna
kuna. Dodijeljene su i 163 bespovratne financijske potpore u iznosu
od 1,6 milijuna kuna. Time je pomognuto
otvaranje 462 nova radna mjesta. Značajno je promijenjena i
struktura garancija, i umjesto kao do sada
poljoprivredi garancije su sve više usmjerene prema proizvodnji.
RAZMOTRENO IZVJEŠĆE O PREGOVORIMA RH I BiH ZA SKLAPANJE UGOVORA O
TRGOVINI
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je u četvrtak razmotrila
izvješće o pregovorima između Vlade i Vijeća ministara BiH za
sklapanje Ugovora o trgovini. Prihvaćen je prijedlog Međunarodnog
monetarnog fonda za odobrenje bespovratnoga doprinosa RH
financiranju Inicijative za pomoć jako zaduženim zemljama (HIPC
Inicijativa) i Olakšice za restrukturiranje privreda zemalja s
niskim dohotkom (ESAF).
ZASTUPNIČKI DOM PRIHVATIO IZMJENE PDV-A
Od 1. studenoga kruh, mlijeko, knjige, lijekovi s liste Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje bit će oslobođeni PDV-a. PDV-a se
neće plaćati ni na nadomjestke za majčino mlijeko, proizvode koji
se kirurškim putem ugrađuju u tijelo, implatate (npr. srčani
zalisci, umjetni zglobovi), te ostale medicinske proizvode za
nadomjestak tjelesnih oštećenja, ili nedostataka iz Pravilnika o
ortopedskim i drugim pomagalima. Od istoga datuma bit će pak
povećane trošarine na automobile snage veće od 75 kilovata, na
cigarete, a trošarine će se uvesti i na luksuzne proizvode (nakit,
krzno, neke vrste satova, i sl.). Proizlazi to iz Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o PDV-u i tri zakona o trošarinama što ih je
prihvatio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora koji je
prošloga petka glasovanjem završio 42. sjednicu. Zastupnički je
dom prihvatio i niz zakona, uz ostalo Zakon o mirovinskim
osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju
individualne kapitalizirane štednje, te Zakon o vatrogastvu.
Prihvaćeno je i nekoliko zakona kojima se mijenjaju važeći zakoni,
među njima i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o
novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu,
Zakona o državnoj reviziji. U prvom su čitanju zastupnici podržali
predloženi zakon o osobnoj iskaznici, te o izmjena Zakona o
telekomunikacijama. Dom se izjasnio i o nekoliko izvješća,
prihvaćajući uz ostalo izvješća o gospodarskom stanju Hrvatskih
željeznica, o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci, godišnje
izvješće o radu fondova mirovinskog i invalidskog osiguranja za
prošlu godinu.
DEUTSCHE TELEKOMU 35 POSTO DIONICA HT-A
Njemačka telekomunikacijska tvrtka Deutsche Telekom (DT),
odlučila je u ponedjeljak Vlada RH, postat će vlasnikom 35 posto
dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT). Nijemci su za taj paket
dionica u dodatnom krugu ponudbenog postupka ponudili 850 milijuna
USD, dok je švedsko-norveški konzorcij Telia-Telenor ponudio 641
milijun USD. Ugovor o kupnji dijela HT-a s Deutsche Telekomom
trebao bi biti potpisan do kraja tjedna. Vlada je na
tridesetominutnoj zatvorenoj sjednici odlučila prihvatiti ponudu
DT-a, temeljem koje će 95 posto iznosa, 807,5 milijuna USD, biti
uplaćeno dan nakon potpisivanja ugovora, rekao je potpredsjednik
Vlade i ministar financija Borislav Škegro na konferenciji za
novinare, održanoj nakon sjednice Vlade. Preostalih pet posto,
odnosno 42,5 milijuna USD, bit će uplaćeno kad se Deutsche Telekom
uvjeri da su podaci o poslovanju i financijama HT-a sukladni
podatcima koje su dobili tijekom privatizacijskog procesa. Time
završava prva faza privatizacije HT-a, a slijedi druga koju čeka
tisuće ljudi u Hrvatskoj - inicijalna javna ponuda dijela dionica
HT-a, koja će uslijediti za godinu dana, rekao je Škegro. Pojasnio
je kako će i u toj drugoj fazi biti na raspolaganju 35 posto dionica
HT-a, pri čemu je sedam posto rezervirano za hrvatske branitelje, a
ostalih 28 posto će se prodavati na domaćem i inozemnom tržištu, kao
što je to bio slučaj i sa dionicama Plive. Privatizacija HT-a
najveća je transakcija na području telekomunikacija u srednjoj i
istočnoj Europi u odnosu na broj stanovnika, obavljena je u
rekordno kratkom vremenu, dvostruko kraćem nego kod sličnih
transakcija, napomenuo je Škegro. Prihod proračuna je 6,04
milijardi kuna, odnosno 1,55 milijardi DEM, iz čega proizlazi da je
sadašnja tržišna vrijednost HT-a 2,43 milijarde USD ili 4,43
milijarde DEM, odnosno 17,2 milijarde kuna. Ističući kako je
privatizacija HT-a "obavljena transparentno, otvoreno i
odgovorno", Škegro je ocijenio kako su time postavljeni standardi
za buduće privatizacije velikih hrvatskih tvrtaka - Croatia
osiguranja, Privredne, Riječke i Splitske banke, Narodnih novina,
Ine i HEP-a. Vlada je odbijanjem prvotne ponude skandinavskog
konzorcija u visini 611 milijuna USD pokazala da i u budućnosti neće
prihvatiti ponudu koja je ispod stvarne vrijednosti ponuđenog,
ustvrdio je Škegro.
PRODAJA HT-A IMA ZNAČAJNE IMPLIKACIJE NA HRVATSKU
Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša ocijenio je u četvrtak da
prodaja 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija njemačkom
Deutsche Telekomu ima vrlo značajne gospodarske i političke
implikacije na Hrvatsku. "Tom se transankcijom ovogodišnji
proračun u cijelosti može ispuniti. To znači svi njegovi kapitalni
dijelovi, svi transferi koji se odnose na gospodarstvo,
prometnice, izgradnju i obnovu škola", kazao je Mateša u izjavi
novinarima nakon otvorenog dijela sjednice Vlade. Premijer također
ističe da to nije jednokratna transakcija. "Onaj tko će biti u
prigodi raditi proračun za iduću godinu iz ove transakcije ima
osiguran gotovo isti iznos kroz zakonom predviđenu prodaju dijela
dionica HT-a na svjetskim burzama", rekao je. Mateša je posebno
naglasio kako je prodaja 35 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu za
850 milijuna USD poticaj gospodarskom razvitku. "Nitko ne ulaže 850
milijuna USD u jednu zemlju ako ne vjeruje u njenu političku i
gospodarsku stabilnost", rekao je, ističući da je ulaganje
Deutsche Telekoma i svojevrsna posredna ocjena stanja hrvatske
države i gospodarstva. "To je vrlo jasan znak stranim ulagačima da u
Hrvatsku treba ulagati, da se u Hrvatsku isplati ulagati", kazao je
Mateša. Naglasio je da to daje i određene standarde za buduća strana
ulaganja u Hrvatskoj, kao što su veliki projekti privatizacije u
bankarskom sustavu, osiguranju. Mateša je opovrgnuo da će Deutsche
Telekom imati zajamčeno stjecanje većinskog udjela u HT-u.
USTAVNI SUD UKINUO ODREDBU O OGRANIČENJU PRAVA NA ŠTRAJK U HEP-U
Ustavni sud RH u utorak je na sjednici ukinuo odredbu Zakona o
elektroprivredi koja propisuje da će u slučaju štrajka, radi
zaštite interesa i sigurnosti RH, resorni ministar rješenjem
utvrditi nužan opseg funkcionranja elektroenergetskog sustava. Na
temelju iste odredbe direktor elektroprivrednog subjekta ima
ovlast nalogom neodgodivo odrediti radna mjesta i radnike koji su
dužni obavljati posao, a zaposlenom koji ne obnaša nalog direktora
prestaje radni odnos. Sud je ocijenio da osporena odredba Zakona o
elektroprivredi nije u suglasnosti s ustavnom odredbom prema kojoj
se štrajk u javnim službama može ograničiti zakonom. Prijedlog za
ocjenu ustavnosti odredbi zakona o upravnim pristojbama u području
prava industrijskog vlasništva Ustavni će sud dostaviti Hrvatskom
državnom saboru i Državnom ravnateljstvu za državnu upravu i
lokalnu samoupravu na odgovor, a od Državnog zavoda za
intelektulano vlasništvo zatražiti stručno mišljenje.
KONCESIJE POMORSKOG DOBRA ZA 3. MAJ I MARINU NA UGLJANU
U Ministarstvu pomorstva, prometa i veza u ponedjeljak su potpisani
ugovori o dodjeli dviju koncesija za korištenje pomorskog dobra.
Riječ je o koncesijama za tvrtku "3. maj" - Brodograđevna
industrija d.d. i novu luku nautičkog turizma u Sutomišćici na
otoku Ugljanu, koju je dobila tvrtka Romantic marina d.o.o.
Brodogradilište "3. maj" u Rijeci koncesijskim je ugovorom dobilo
pravo korištenja 512.000 četvornih metara pomorskog dobra, od čega
se 302.000 četvornih metara odnosi na kopneni dio, dok ostatak
otpada na akvatorij. Koncesija je dodijeljena na rok od 32 godine,
uz naknadu od 50 lipa po četvornom metru te jedan posto od ukupne
ostvarene dobiti nakon oporezivanja. Takva je naknada, kako je
istaknuto, određena u cilju većeg stimuliranja brodogradnje, a
poslovanje s dobiti moglo bi se u "3. maju" moglo očekivati 2003.
godine. To brodogradilište trenutačno ima ugovorenih poslova do
kraja 2001. godine koji su ukupno vrijedni 275 milijuna USD te
zapošljava 2.500 djelatnika i još 1.000 kooperanata. Nova luka
nautičkog turizma - marina u Sutomišćici na otoku Ugljanu, za koju
je danas odobrena koncesija također na rok od 32 godine, po
planovima poslovodstva tvrtke Romantic marina trebala bi biti
dovršena do lipnja iduće godine. Zajedničko ulaganje te
hrvatske i istoimene njemačke tvrtke iz Muenchena iznosit će više
od 20 milijuna DEM, a marina će imati 200 vezova. To je koncesijsko
dobro veličine 53.000 četvornih metara, odobreno uz naknadu od 80
lipa po četvornom metru te dva posto od ukupnih prihoda, a očekuje
se kako će ta marina zapošljavati otprilike 25 djelatnika.
SJEDNICA UPRAVNOG VIJEĆA HZMO
Mjesečni izdaci mirovinskog fonda iznose 1,6 milijardu kuna, dok
deficit iznosi više od 60 posto mjesečnih prihoda. Budući da se u
vrijeme kada bi trebala započeti isplata mirovina još vraćaju
krediti za prošli mjesec, te se uzimaju novi, uz visoke troškove i
kašnjenje mirovima, potrebno je pronaći mjere za prevladavanje
financijskih poteškoća u Fondu, ocijenilo je Upravno vijeće
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U priopćenju sa
sjednice Vijeća kaže se da su stručnjaci Fonda priredili i Vladi
uputili prijedlog mjera, a istaknuta je i potreba da se o tim
mjerama očituju i predstavnici poslodavaca, sindikata i
umirovljenika. Predložene mjere, među ostalim, predviđaju
sanaciju deficita te niz mogućnosti za povećanje učinkovitosti
naplate doprinosa. Također je potrebno, drže u Zavodu, odrediti
takvu stopu doprinosa koja će omogućiti ekonomsku ravnotežu
mirovinskog i zdravstvenog sustava, smanjiti stope ovisnosti, uz
prioritetno zapošljavanje nezaposlenih invalida rada, povećati
prihode od proračuna, dionica i udjela u poduzećima kao i smanjiti
mirovisnke izdatke. Upravno je vijeće podržalo preporuke Vlade da
se potraživanja s osnova dospjelih neplaćenih doprinosa pretvore u
vlasničke udjele u dioničkim i drugim društvima. Prihvaćeno je to
uz uvjet da ravnateljica Zavoda Dunja Vidošević sudjeluje u odabiru
dionica koje se dodjeljuju Zavodu, i to iz portfelja Hrvatskog
fonda za privatizaciju, prvenstveno u društvima koja uspješnije
posluju. Podržani su i zaključci Vlade o potpori društvima u
provedbi mjera sanacije i privatizacije, te u skladu s tim i o
načinu naplate potraživanja Zavoda od raznih društava. Budući da su
mirovine od 1. srpnja povećanje za 3,85 posto, temeljem
usklađivanja s plaćama i troškovima života, Vijeće je, između
ostalog, prihvatilo i Odluku o aktualnoj vrijednosti mirovima od 1.
srpnja 1999., pa svota mirovine za jedan mirovinski bod sada iznosi
36,51 kunu. Za 3,85 posto je povećana i najniža mirovina za jednu
godinu miroviskog staža, koja iznosi 35,39 kuna.
OBILJEŽENA PRVA GODIŠNJICA RADA SUSTAVA SKOR
U prvoj godini službenog rada Sustava kontrole rizika u poslovanju
banaka s fizičkim osobama (SKOR) uključile su se ukupno 42 banke i
štedionice te Zavod za platni promet i Hrvatske pošte, a trenutačno
je aktivno 35 članica. Rečeno je u srijedu na obilježavanju prve
godišnjice rada SKOR-a u organizaciji Sektora za bankarstvo i
drugih financijskih institucija Hrvatske gospodarske komore
(HGK). Kako je istaknuto, Sustav je zamišljen kao zamjena
dotadašnjem načinu razmjene podataka o ukradenim, izgubljenim i
krivotvorenim karticama, čekovima i štednim knjižicama koje su
banke obavljale putem telefaksa upućenih HGK koja ih je na isti
način distribuirala drugim bankama. Taj je način prenošenja
podataka bio spor a postojala je i velika mogućnost pogreške ili
gubljenja podataka pa se stoga pristupilo izradi Projekta SKOR.
Funkcioniranje Sustava temelji se na informatičko-
komunikacijskoj tehnologiji po modelu elektroničke pošte.
Korisnici Sustavu prijavljuju podatke o ukradenim i izgubljenim
knjižicama, čekovima i karticama slanjem poruka, a Sustav ih
prihvaća te ih stavlja u pretince na raspolaganje adresiranim
preuzimateljima koji su sadržaj iz svojih pretinaca dužni
preuzimati dva puta dnevno. U proteklom razdoblju od godinu dana
rada SKOR-a, 26 članica poslalo je 4.923 poruke koje su ukupno
sadržavale 17.001 slog, a u istom su razdoblju članice SKOR-a
poslane poruke preuzele 9.893 puta. U usporedbi se ručnom obradom
gdje bi se za isti broj poslanih poruka na telefax moralo
upotrijebiti 167.382 papira formata A4, utrošiti 1.860 sati rada i
sl., istaknuto je, vidljive su prednosti SKOR-a i to u brzini,
ekonomičnosti, efikasnosti te boljoj zaštiti podataka. Ovom je
prigodom najavljena i skorašnja uspostava Hrvatskog registra
obveznika po kreditima (HROK). Bit će to poduzeće koje će skupljati
podatke iz svih mogućih izvora o kreditnim obvezama pravnih i
fizičkih osoba, te o njihovom izvršavanju. Korisnici HROK-a su sve
banke i drugi davatelji kreditnih povlastica, kojima se omogućuje
bolje upravljanje kreditnim rizikom, kao i učinkovitije donošenje
odluka. Kao i SKOR, Projekt HROK, koji bi trebao biti dovršen u
drugom tromjesečju sljedeće godine, povećat će količinu pouzdanih
informacija, smanjiti rizik bankama te omogućiti veću
profitabilnost kartičnog ali i šireg kreditnog poslovanja domaćih
banaka.
2. TVRTKE
DEUTSCHE TELEKOM O KUPNJI 35 POSTO DIONICA HT-A
"Ulaganje u Hrvatske telekomunikacije logični je nastavak širenja
Deutsche Telekoma u Europi", izjavio je dr. Ron Sommer, predsjednik
Uprave Deutsche Telekoma (DT), najveće europske
telekomunikacijske tvrtke koja je u ponedjeljak poslijepodne
objavila uspješnu kupovinu 35 posto dionica Hrvatskih
telekomunikacija. Ovo ulaganje, izjavio je Sommer, uvelike
doprinosi investicijskoj strategiji DT-a u središnjoj i istočnoj
Europi zajedno sa ulaganjima u Austriji, Mađarskoj, Češkoj
Republici, Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. Deutsche Telekom objavio
kako je hrvatska Vlada odlučila prihvatiti njihovu ponudu za kupnju
28.660.987 redovnih dionica na ime u Hrvatskim telekomunikacijama
d.d. za 850 milijuna USD. Po toj će odluci Deutsche Telekom
posjedovati 35 postotni udio u HT-u. Pritom se napominje kako su
Hrvatske telekomunikacije nezaobilazan nacionalni
telekomunikacijski operater u Hrvatskoj, sa modernom i visoko
digitaliziranom mrežom, te sa dvije nacionalne mreže pokretne
telefonije, koje su u lipnju 1999. zajedno posluživale 188.000
korisnika. Pored toga, HT je također i vodeći dobavljač usluga
Interneta za 60.000 korisnika, kao i vodeći poslužitelj prijenosa
podataka uopće, koji planira i razvoj nacionalne mreže kablovske
televizije. HT je ostvario tržišni rast od 119 posto u području
fiksnih linija, pa je broj pretplatnika fiksnih linija porastao sa
760 tisuća 1990. godine na 1.570.000 pretplatnika 1998. Deutsche
Telekom će HT-u, napominje se, staviti na raspolaganje svoje
međunarodno iskustvo i sredstva u područjima poput prodaje i
promocije, mobilnih i Internet telekomunikacija, upravljanja
novčanim tijekovima i organizacije operativne podrške, edukacije i
informatizacije. DT će dovesti visoko profesionalno osoblje kako
bi kroz suradnju pomoglo HT-u u tim ključnim područjima, te
omogućilo brži prihvat novih tehnologija i informatičke podrške.
Sa prihodima od gotovo 70 milijardi DEM u 1998. godini, DT je
najveće europsko telekomunikacijsko poduzeće i treći najveći
svjetski davalac telekomunikacijskih usluga.
NOVI NADZORNI ODBOR I UPRAVA HT-A
Glavna skupština Hrvatskih telekomunikacija (HT) izabrala je na
svojoj prvoj sjednici nakon ulaska Deutsche Telekoma u 35 postotno
vlasništvo HT-a, novi Nadzorni odbor HT-a koji je potom na
konstituirajućoj sjednici imenovao novu Upravu tvrtke.
Predsjednik Uprave HT-a ostao je Ivica Mudrinić, njegov je zamjenik
Armin Herbert Schubert, a novi članovi Uprave su Gašper Gaćina,
Božidar Poldrugač, Hubert Rudolf Hartl i Peter Kutz. Predsjednik
novog deveteročlanog Nadzornog odbora je Ivan Mijatović, a njegov
zamjenik Hans-Albert Aukes. Novi članovi Nadzornog odbora su Božo
Prka, Horst Laubscher, Ivica Mišetić, Walter Beforth, Erika
Kašpar, Fridbert Gerlach i Mato Bilušković. Povodom imenovanja
nove Uprave i Nadzornog odbora, što označava početak strateškog
partnerstva s Deutsche Telekomom, predsjednik Uprave HT-a Ivica
Mudrinić je izjavio da je "ulaskom Deutsche Telekoma u HT, tvrtka
dobila najbolji mogući pristup svjetskom kapitalu, tehnologiji i
znanju, koji će omogućiti ubrzani razvoj HT-a i hrvatskog
gospodarstva u cjelini". Mudrinić drži da će se "nova Uprava
sastavljena od domaćih i međunarodnih stručnjaka u potpunosti
posvetiti ostvarenju tog cilja, kao i osiguranju najbolje i
najsuvremenije usluge svim korisnicima". Po završetku
konstituirajućih formalnosti, članovi nove Uprave sljedećih će se
dana, kako je priopćeno, i službeno predstaviti hrvatskoj
javnosti. Izborom novog Nadzornog odbora i Uprave HT-a nastavljene
su aktivnosti vezane uz završetak prve faze privatizacije HT-a.
TEA O NASTAVKU RADOVA NA AUTOCESTI ZAGREB-GORIČAN
Transeuropska autocesta d.o.o. (TEA), koncesionar autoceste u
izgradnji Zagreb-Goričan, očekuje od hrvatske Vlade prihvaćanje
plana financiranja, kako bi što prije mogao biti odobren nastavak
radova na autocesti. U srpnju ove godine TEA je predočila hrvatskoj
Vladi prijedlog financijskog plana, ali do sada, navodi se u
priopćenju TEA-e, još nisu dobili odgovor. TEA je do sada isplatila
ukupno 200 milijuna DEM hrvatskim graditeljima te autoceste. Od
toga je 185 milijuna DEM plaćeno Hrvatskoj upravi za ceste (HUC),
dok je 15 milijuna DEM isplaćeno tvrtki "Hrvatski graditelj",
nasljedniku HUC-a u tom projektu. Priopćenjem za javnost
Transueuropska autocesta, kako napominje, reagirala je na pisanja
nekih glasila u svezi izgradnje autoceste Zagreb - Goričan. Taj
koncesionar još ističe i kako od Ministarstva financija RH očekuju
27 milijuna DEM povrata ranije plaćenoga PDV-a. TEA kao
koncesionar, treba dati odobrenje izvođačima za nastavak radova,
pri čemu se postavlja pitanje zatvaranja financijske konstrukcije,
stoji u priopćenju Uprave.
PROBIJEN TUNEL "SVETI ROK"
U srijedu poslijepodne graditelji splitskog Konstruktora i
zagrebačke Hidroelektre probili su tunel "Sveti Rok" kroz Velebit.
Tunel dug 5.661 metar s južne su strane probijali radnici splitskog
Konstruktora, a sa sjeverne radnici zagrebačke Hidroelektre.
Tunel, probjen šest mjeseci prije roka, sastavni je dio buduće
autoceste od sjevera prema jugu Hrvatske, a njegova je gradnja
započela u kolovozu 1993.
RAZRIJEŠEN DOSADAŠNJI GENERALNI DIREKTOR KOMPANIJE CROATIA LINE
Nadzorni odbor brodarske kompanije Croatia line d.d. na ovotjednoj
je sjednici razriješio dužnosti člana Uprave - generalnog
direktora Darka Smolića na njegov zahtjev i na tu dužnost imenovao
Davora Tijana, dosadašnjeg direktora komercijalnog sektora
tvrtke. Davor Tijan, navodi se, rođen je 1946. u Rijeci gdje je
završio Srednju pomorsku školu, Višu pomorsku školu i prvi stupanj
Ekonomskog fakulteta. U Croatia lineu zaposlen je od 1976. na
komercijalnim poslovima, a zatim i kao predstavnik tvrtke u
Houstonu, ravnatelj Slobodne plovidbe i voditelj kontejnerske
linije za Sjevernu Ameriku, predstavnik tvrtke u Tokiu, Bombaju i
New Yorku, te kao predsjednik Ino-podružnice "Croatia line of North
America".
RADNICI BRODOSPLITA DOBILI PLAĆE - ŠTRAJKA NEĆE BITI
3.000 zaposlenika splitskoga brodogradilišta "Brodosplit" dobilo
je u utorak zakašnjele rujanske plaće tako da se štrajk, najavljen
za četvrtak, neće održati. Čelnici Brodosplita izjavili su da je
ministar gospodarstva Nenad Porges još jednom iskazao
razumijevanje za probleme splitskog brodogradilišta jer je
njegovom intervencijom osigurano 13 milijuna kuna za plaće, koji su
pred kraj radnoga vremena zaposlenicima podijeljene. Zauzvrat
uprava je morala zajamčiti da će u brodogradilištu ispuniti svoju
obvezu i do konca ožujka iduće godine bez novih kašnjenja
isporučiti četiri broda. Brodosplit, koji zbog nelikvidnosti nije
u stanju iz vlastita poslovanja isplaćivati ni svoje radnike, niti
kooperante, kasni s isporukom brodova u ugovorenome roku, zbog čega
plaćaju velike kazne. Zbog problema u isplati plaća štrajk je već
nekoliko puta najavljivan, a problemi su rješavani u posljednji
trenutak samo zahvaljujući transferima Ministarstva
gospodarstva.
INA-MAZIVA ZAGREB DOBILA CERTIFIKAT ISO 14001
INA-Maziva Zagreb dobila su u četvrtak, kao četvrta tvrtka u
Hrvatskoj, certifikat ISO 14001 - koji predstavlja potvrdu o
sukladnosti izgrađenog sustava upravljanja sa zaštitom okoliša po
toj normi. Uz taj je certifikat, međunarodna certifikacijska kuća
"Bureau Veritas Quality International" (BVQI) Ina-Mazivima
porodužila je za slijedeće tri godine certifikat sustava kvalitete
ISO 9001 prema kojem su Maziva već poslovala poslijednje tri
godine. Oba izgrađena sustava u Mazivima Zagreb integrirana su u
jedan cjeloviti sustav upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša,
a nije ih moguće održavati bez kontinuiranog unaprjeđivanja.
Uvođenje tih sustava dovodi do boljeg i racionalnijeg upravljanja
poslovanjem tvrtke i stvara uvjete za pružanje kvalitetnijih
proizvoda i usluga prema zahtjevima kupaca, a obvezuje tvrtku i na
stalnu kontrolu i utjecaja na okoliš tijekom proizvodnje. Ina-
Maziva Zagreb proizvode industrijska i specijalna maziva, ulja i
tekućine za obradu metala, mazive masti i sredstva za zaštitu od
korozije te srodne proizvode, a zajedno s Mazivima Rijeka imaju
paletu od 250 različitih proizvoda. Prema riječima poslovodstva te
tvrtke, Ina-Maziva vodeća su na hrvatskom tržištu s udjelom od 55-
60 posto ukupne domaće potrošnje.
TERMICI DODIJELJEN ISO 14001
Industrija termičkih, akustičkih i protupožarnih izolacija
Termika d.d. iz Novog Marofa nedavno je dobila certifikat o
primjenjenom sustavu upravljanja okolišem prema međunarodnom
standardu ISO 14001. To znači, kažu čelnici tvrtke, da u Termiku
danas ulaze sirovine i repromaterijali, a ništa se ne deponira kao
otpad, niti se na bilo koji način emitira u okoliš iznad dopuštenih
količina. Certifikacija spomenutog standarda pretpostavlja da su
sve emisije u okoliš ispod graničnih vrijednosti koje dopušta
hrvatski Zakon o zaštiti prirode i okoliša. U posljednje tri
godine, Termika je samo u ekologiju investirala više od tri
milijuna DEM. Pritom je najviše investirano u postrojenje za
pročišćavanje i spaljivanje grotlenih plinova kupolne peći i
sustav recikliranja otpada. Tako se otpad u proizvodnji sada
reciklira u betonski briket,koji se ponovo topi u tijeku
proizvodnje kao osnovna sirovina. Ništa se ne deponira na
odlagalište, niti odlazi u zrak ili vodu. Time je Termika uvela
potpunu reciklažu svih krutih otpada, istaknulo je poslovodstvo.
Uprava tvrtke također se obvezala najmanje jednom godišnje
izvjestiti javnost o upravljanju okolišem u Termici. Certifikaciju
je provela njemačka tvrtka RWTUEW, a Termika je peta tvrtka u
Hrvatskoj koja je uspjela dobiti ovu standardizaciju. Kako je
ističu u Termici, tvrtka zapošljava 190 djelatnika, u vlasništvu je
austrijske tvrtke Heraklit i slovenske tvrtke Termo, a do kraja ove
godine planiraju ostvariti ukupne prihode od približno 25 milijuna
DEM.
POČETKOM STUDENOGA NIŽE CIJENE KRUHA I MLIJEKA?
Uvođenjem nulte stope PDV-a za kruh i mlijeko, čija primjena stupa
na snagu 1. studenoga, trebalo bi doći do smanjenja cijena tih
proizvoda za krajnjeg potrošača. Tako bi, prema procjenama čelnika
Žitozajednice - poslovne zajednica domaće mlinsko-pekarske
industrije, cijena kruha trebala biti niža 15 do 16 posto za
krajnjeg potrošača. Istodobno, u domaćim industrijama mlijeka drže
kako smanjenje PDV-a neće utjecati na njihove proizvođačke cijene,
nego na cijenu u maloprodaji, koju oni ne određuju i stoga ne mogu
znati koliki bi mogao biti postotak smanjenja cijene. Ništa nije
sporno u snižavanju cijena kruha, kažu u toj poslovnoj zajednici,
budući će ga članice Žitozajednice plasirati bez PDV-a, a korekcija
cijena najviše ovisi o trgovinama. U Žitozajednici drže da će
trgovci u tome postupiti korektno, te da će cijene biti niže. Za
niže cijena kruha važan čimbenik je i to hoće li doći do povećanja
cijena energenata potrebnih za proizvodnju kruha. Ukoliko dođe do
poskupljenja tih usluga poskupjet će proizvodnja kruha što bi moglo
smanjiti pozitivan učinak ukidanja PDV-a za krajnjeg potrošača,
drže pekari. U Žitozajednici ne mogu procijeniti hoće li cijene
kruha biti niže i kod privatnih pekara - obrtnika, koji nisu članovi
Žitozajednice. Po riječima predstavnika Uprave tvrtke Čakovački
mlinovi, ta tvrtka još uvijek nije izradila simulaciju novih
cijena. No, sve će se znati nakon zakonske primjene, odnosno nakon
1. studenoga. Iz Zagrebačkih pekarni Klara, pak, posljednjih su
dana dolazile informacije kako bi cijena njihovog bijeloga kruha,
nakon ukidanja stope od 22 posto, trebala biti niža za 1,5 kuna, a
polubijelog za jednu kunu. U najvećoj domaćoj mljekarskoj
industriji Luri, ponavljaju kako je PDV za proizvođače financijski
neutralna kategorija te da neće utjecati na proizvođačke, tako i
njihove cijene. Naime, pojašnjavaju kako se PDV obračunava na
veleprodajnu cijenu uvećanu za trgovačku maržu, te ga snosi krajnji
potrošač. Ukidanje PDV-a za mlijeko povoljno će utjecati na
financijsko poslovanje Lure, a niža cijena za krajnjeg potrošača,
trebala bi dovesti i do povećanja potrošnje mlijeka.
BELJE NAJAVILO OTKUP VIŠKOVA KUKURUZA
Baranjsko poljoprivredno poduzeće Belje objavilo je u utorak kako
će od individualnih poljoprvrednih proizvođača otkupiti sve
viškove kukuruza standardne kvalitete. U priopćenju za javnost
navodi se kako je takva odluka donesena "u cilju razvoja
individualnog sektora Baranje, kako povratnika tako i onih koji su
ostali u Baranji u vrijeme rata". Kukuruz standardne kvalitete
otkupljivat će se po cijeni od 0,80 kuna po kilogramu, dok će se
plaćanje obavljati u tri obroka. Predstavnici Zajednice udruga
seljaka Slavonije i Baranje pozdravljaju odluku uprave Belja, ali i
opravdano sumnjaju u njenu provedbu budući da, kako kažu, ta tvrtka
već sedam mjeseci ne isplaćuje proizvođače mlijeka, a niti preuzete
viškove tovnih svinja.
INDUSTRIJI MESA IVANEC DOZVOLA ZA IZVOZ U EU
Industrija mesa Ivanec uskoro bi trebala dobiti certifikat o
produženju izvozne dozvole za izvoz svježeg mesa na tržište
Europske unije (EU), čime ostaje u uskome krugu povlaštenih
hrvatskih izvoznika svježeg mesa na to tržište. Odluku o
produživanju dozvole donijela je inspekcijska ekipa Europske unije
koja je posljednjih nekoliko dana obavila detaljne preglede
higijensko-sanitarnih i tehnoloških uvjeta poslovanja klaonice.
Komisija je ocijenila da se poslovanje u klaonici odvija prema
europskim standardima, kažu u tvrtki, a pismeni certifikat uskoro
bi trebao stići iz Bruxellesa. Dobivanje dozvole značajna je za tu
mesnu industriju, budući da omogućava nastavka izvoza junećeg mesa
na europsko tržište. Samo, primjerice, u prvih osam mjeseci ove
godine Industrija mesa Ivanec izvezla je 564 tone tzv. "baby-
beefa". Zadržavanje tzv. izvoznog broja omogućit će i obavljanje
drugih klaoničkih poslova koji će u tvornici, koja trenutačno
zapošljava 200 radnika, omogućiti popunjenost kapaciteta i sigurno
poslovanje. Dozvolu za izvoz svježeg mesa na europsko tržište, osim
Industrije mesa Ivanec, ima koprivnička prehrambena industrija
Podravka, PIK Vrbovec te petrinjska mesna industrija Gavrilović.
PONOVNA PROIZVODNJA U POGONIMA MURALA
U pogonima negdašnje tvrtke Mural u Murskom Središću, u Međimurskoj
županiji, nakon deset godina ponovno je započela proizvodnja i
obrada građevinskog željeza i čelika, za potrebe poslovnog sustava
Team iz Čakovca i slovenskog partnera. U obnovu proizvodnje uloženo
je više od dva milijuna kuna, a uskoro bi trebala započeti i
proizvodnja građevinskih kiteva. Poslovodstvo Team-a istaknulo je
da je otvaranjem pogona stvorena jezgra za nove proizvodne
djelatnosti, i istodobno za otvaranje novih radnih mjesta, što je
potrebno Murskom Središću i okolnim naseljima.
USKORO RASPISIVANJE NOVOG NATJEČAJA ZA PRIVATIZACIJU PAZINKE
Nakon što je krajem prošlog mjeseca s njemačkom tvrtkom "Karl
Pfluger" raskinut ugovor o prodaji većinskog paketa dionica
pazinske kemijsko-tekstilne industrije "Pazinka", do kraja
mjeseca bit će raspisan novi natječaj za kupnju "Pazinke". Kako su
ovih dana novinare izvijestili čelnici tvrtke, razmatraju se dva
moguća modela privatizacije - prodaja Pazinke u cjelini ili
parcijalna privatizacija po proizvodnjama. Kako se Uprava obvezala
da će nakon raskida Ugovora s Nijemcima u roku od mjesec dana
ponuditi nova rješenja, opet se pregovara s vodećim ludima
švicarsko-talijanske kompanije Sasatex koji su bili
zainteresirani za kupovinu Pazinke u cjelini i nakon raspisivanja
prvog natječaja. Budući da su, po njihovim uvjetima, planirali
zadržati 400-ak zaposlenih od sadašnjih 700, to je, po riječima
ljudi iz Pazinkine uprave, bila glavna prepreka dovršenju
dogovora. Nekoliko talijanskih partnera zainteresirano je i za
parcijalnu privatizaciju Tekstila, Tapeta, Efektne pređe i
Sintetike, pa se i o tome ovih dana pregovara. Kako je novinarima
rečeno, u tri proizvodnje ovih se dana normalno radi, a do 20-og
ovoga mjeseca trebale bi se isplatiti zaostale plaće za kolovoz.
Dok se ne prebrode trenutne poteškoće, za podmirivanje dugova za
struju, vodu i druge obveze očekuje se i financijska pomoć hrvatske
Vlade.
AGROKOR POSTAO VLASNIK BIVŠE CIGLANE KOD VARAŽDINA
Koncern Agrokor nedavno je postao vlasnik bivše ciglane u Podrutama
kod Varaždina, u kojoj je zagrebačka tvrtka Niko-pet neko vrijeme
proizvodila pet ambalažu. Obzirom da tvrtka Niko-pet nije mogla
podmiriti svoja dugovanja prema Kreditnoj banci Zagreb d.d., u
dogovoru s dužnikom i bankom ta je potraživanja kao i vlasništvo nad
spomenutom nekretninom preuzela članica koncerna, tvrtka Jamnica,
kažu u Agrokoru. Riječ je o nekoliko proizvodno-skladišnih hala, a
u krugu tvornice montirana je i linija sa strojevima za proizvodnju
pet-boca. Sva komunalna infrastruktura je u tvorničkom krugu ili u
njegovoj neposrednoj blizini. Nakon zatvaranja ciglane, nekoliko
godina vlasnik tvornice bila je varaždinska tvrtka Vartilen, koja
je u suradnji s nekoliko poslovnih partnera također proizvodila
pet-ambalažu. Nakon stečaja Vartilena varaždinski Trgovački sud
cijeli je kompleks prodao privatnoj zagrebačkoj tvrtki Niko-pet. U
Agrokoru kažu kako će o namjerama koncerna na toj lokaciji javnost
biti pravodobno obaviještena, ne iznoseći iznose oko preuzimanja
ciglane.
TALIJANSKI PARTNERI U "OBUĆI"
Slavonska banka dd Osijek, kao većinski vlasnik osječke "Obuće",
spremna je razgovarati o prodaji svoga dijela dionica, rečeno je u
utorak na sastanku predstavnika Uprave Slavonske banke i
talijanske Tvornice obuće Ilarj iz Isole della Scala. Tvornica
obuće Ilarj surađuje s osječkom "Obućom" od 1996. godine, a u tom je
razdoblju ostvarena obostrano dobra suradnja. Ovotjedni je
sastanak održan na zahtjev talijanskog partnera, a iskorišten je za
razmjenu informacija oko mogućeg ulaska u vlasničku strukturu
"Obuće". Kako je istaknuto, organizaciju daljnjih razgovora
preuzet će uprava Slavonske banke, kao većinski vlasnik "Obuće" dd,
a u slučaju preuzimanja tvrtke strani partner ima obvezu
zadržavanja postojećeg broja radnih mjesta.
"BOROVO" PREDSTAVILO 250 NOVIH MODELA
U Tvornici kožne obuće Borovo u Vukovaru ovoga je tjedna
predstavljena kolekcija obuće za proljeće/ljeto 2000. godine.
Izloženo je 250 modela, a dio te kolekcije već je u rujnu
predstavljen na sajmu u njemačkom gradu Duesseldorfu odakle su za
izložene modele, po riječima poslovodstva Kožne obuće Borovo,
nedavno stigle i pohvale. Kolekcija je plod vlastitog znanja i rada
Borova, a ponajviše glavnoga kreatora Vatroslava Mravunca.
Predstavljeni će modeli biti proizvedeni na proizvodnoj liniji
obnovljenoj novom opremom. Riječ je o 30 strojeva kupljenih novcem
prikupljenim od prodaje stare i neupotrebljive opreme. Ovih je dana
raspisan i natječaj za obnovu objekta Obućare 3. Kako je rečeno
tijekom predstavljanja kolekcija, to je buduća i trajna lokacija
proizvodnje obuće gdje bi se, u završnoj fazi nakon obnove, moglo
proizvoditi tri milijuna pari obuće godišnje i zaposliti 1.200
radnika. Prije rata Borovo je zapošljavalo otprilike 23.000
radnika, a godišnje je proizvodilo 23 milijuna pari obuće.
Poslijeratna proizvodnja u tom nekadašnjem divu pokrenuta je
krajem '97. vlastitim sredstvima. Danas Kožna obuća Borovo
zapošljava 157 djelatnika koji dnevno proizvedu 750 pari obuće.
PRODANA DUBROVAČKA TVRTKA "HOTELI ARGENTINA" D.D.
Većinski paket dionica dubrovačke tvrtke Hoteli Argentina d.d.,
preciznije 133.000 od ukupno 186.000 dionica koje su proteklog
tjedna uvrštene u TN kotaciju Zagrebačke burze, prodane su u utorak
na burzi, zasad nepoznatom kupcu. Transakcija je vrijedila 35,6
milijuna kuna, a prodane su dionice koje su bile u vlasništvu
Privredne banke Zagreb (PBZ) i Državne agencije za sanaciju banaka
i osiguranje štednih uloga. Upravo tom prodajom ostvaren je u
utorak na Zagrebačkoj burzi najveći promet od početka godine. Na
kotaciji Zagrebačke burze preostalo je još 53.000 dionica. Inače,
PBZ je u tvrtki Hoteli Argentina imala 36,66 posto dionica. U PBZ-u
ističu da se sve dok se ne obavi namira i prijenos dionica na novog
vlasnika - prema pravilima Zagrebačke burze to se mora učiniti u
roku od sedam dana - ne može znati ime novoga vlasnika. No,
neslužbeno se spominje da je novi vlasnik Hotela Argentina tvrtka
Andronika Lukšića, koji je nedavno postao i većinski vlasnik
dubrovačke putničke agencije Atlas. Na opetovane pokušaje
dobivanja potvrde ili opovrgnuća je li Lukšićeva tvrtka doista i
novi vlasnik dubrovačkog hotela Argentina i Vile Orsula, rečeno je
kako su osobe koje mogu davati informacije za javnost na službenom
putu, a da je Adronik Lukšić u Čileu.
ZAJEDNIČKO ULAGANJE JADRANTURISTA I AUSTRIJSKE ALPINA MARE
Hotelska tvrtka Jadranturist d.d. iz Rovinja i austrijska tvrtka
Alpina Mare Hotel Holding GmbH u vlasništvu Wilfrieda Holleisa,
potpisali su u četvrtak ugovor o zajedničkom ulaganju u
novoosnovanu tvrtku Otok Katarina d.o.o. čiji će temeljni kapital
biti sedam milijuna DEM. Ugovor predviđa da će strani partner u
tvrtku Otok Katarina inicijalno uložiti 3,5 milijuna DEM svježeg
kapitala za adaptaciju i rekonstrukciju hotela "Katarina", koji bi
s radom trebao započeti naredne turističke sezone, te približno
milijun DEM kroz kredit. Po riječima novih većinskih vlasnika
hotela, hotel će nakon obnavljanja imati 400 ležajeva, a postojeće
sobe bit će uglavnom preuređene u dvosobne obiteljske apartmane sa
četiri zvjezdice. U projekt tvrtke Otok Katarina, rovinjski
Jadranturist ulaže postojeće objekte i infrastrukturu tog hotela i
zadržava vlasništvo nad 49,9 posto tvrtke, a Alpina Mare obavlja
dokapitalizaciju ulaganjem sredstava i postaje vlasnikom 50,1
posto tvrtke.
OTVORENJE HOTELA JEZERO U PROSINCU
Okosnica plitvičke turističke ponude, jedan od najpoznatijih
plitvičkih hotela - Hotel Jezero, nakon temeljite obnove trebao bi
biti otvoren 15. prosinca. U obnovu hotela Jezero ulaže se 23
milijuna DEM kreditnih sredstava, a nakon obnove hotel će imati 229
soba od čega 14 apartmana i pet apartmana za invalide. Hotel će
dobiti tri zvjezdice, iako bi po svom sadržaju zaslužio četiri,
kaže uprava hotela, te dodaje da kategoriju od četiri zvjezdice ne
zadovoljava zbog toga što još nema klima uređaje u sobama. To je
jedan od uvjeta nove Kategorizacije turističkih i ugostiteljskih
objekata. U sklopu hotela nalazit će se dio za rekreaciju i
kongresna dvorana s 300 mjesta, a u hotel se nakon obnove vraća i
preparirani medvjed, po kojem je bio prepoznatljiv u prijeratnim
godinama. Inače, NP Plitvička jezera u prvih devet ovogodišnjih
mjeseci posjetilo je 246.926 posjetitelja, odnosno 24 posto manje
nego u istom lanjskom razdoblju.
ZA TUSTICU OSIGURANO 25 MILIJUNA USD
Ugovor s američkim ulagačima o izgradnji turističkog kompleksa s
igralištima za golf na Tustici pokraj Sukošana bit će potpisan do
kraja godine. U ovome trenutku, za taj projekt osigurano je 25
milijuna USD od ukupno stotinjak koliko će biti uloženo, rečeno je
na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine. Kako je tom
prigodom istaknuto, za 60-ak dana bit će izrađen prostorni plan za
to područje i dobivena koncesija na pomorsko dobro. Zatim
ministarstva poljoprivrede i graditeljstva trebaju izdati
suglasnost za projekte. U sklopu turističkog kompleksa bit će
izgrađena i marina s 200 vezova, hotel uza samu obalu i mnoštvo
apartmana i vila podalje od same obale te ostali sadržaji. U
ulaganju bi trebalo sudjelovati desetak američkih tvrtki.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
RH I WTO: KOMISIJA EU ZA DODATNE PREGOVORE SA SAD
Rješenje za probleme koji su se ispriječili ulasku Hrvatske u
Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) Komisija EU potražit će
kroz dodatne pregovore s Hrvatskom i SAD, izjavio je u četvrtak
predstavnik službe za tisak EU u Bruxellesu. Na sastanku stalnih
predstavnika zemalja EU (COREPER) predstavnik Komisije EU izjavio
je da je za pokušaj traženja novog kompromisnog rješenja vezanog za
prijem Hrvatske u WTO potrebno "dodatno vrijeme". U takvoj
situaciji Komisija EU " ne drži korisnim" da se to sporno pitanje
sada proslijedi na razmatranje Vijeću ministara EU. "Prijedlog
Komisije EU prihvaćen je na sastanku COREPER-a bez rasprave i ta
točka nije uvrštena u prijedlog dnevnog reda za ministarski
sastanak u Luxembourgu, 11.listopada, izjavio je predstavnik
službe za tisak u tajništvu Vijeća ministara EU Andre Gillissen.
RADNA SKUPINA ZA PRIJAM RH U WTO 18. LISTOPADA
Ministar gospodarstva Nenad Porges izjavio je u četvrtak da na
sastanku Vijeća ministara Europske unije 11. listopada neće biti
razmatran prijam Hrvatske i Albanije u Svjetsku trgovinsku
organizaciju (WTO). "Sjednica Radne skupine (za prijam Hrvatske u
WTO) za sada je pomaknuta sa 12. na 18. listopada", izjavio je
Porges. To, dodao je, Hrvatskoj daje prostor za koncentriranu i
koordiniranu akciju prema svim akterima u postupku prijama
Hrvatske u WTO. Porges je podsjetio da neodstupanje Francuske od
njenog "vrlo tvrdog stava" o liberalizaciji audiovizualnih usluga
priječi Hrvatsku da završi cijeli proces prijama Hrvatske u WTO.
Objasnio je kako EU funkcionira na principu konsenzusa, pa se tako
događa da Francuska, koja je usamljena u svojim stajalištima, može
blokirati završetak dvostranih pregovora o prijama Hrvatske u WTO.
Hrvatska je, kazao je, u pismu glavnom direktoru WTO-a Mikeu Mooreu
zatražila da Tajništvo WTO-a organizira sastanak pregovarača EU i
SAD-a oko tog problema. "Hrvatska bi prihvatila bilo koju varijantu
koja bi zadovoljila te dvije sada prilično udaljene škole
mišljenja", rekao je Porges. Napominjući da je sve ostalo
usuglašeno, a da audiovizualne usluge za Hrvatsku nisu krucijalne,
ministar gospodarstva je rekao kako Hrvatska inzistira da dvije
suprostavljene strane (Francuska i SAD) pronađu prihvatljiv model.
"Ono što je sasvim sigurno je da Hrvatska ne može biti teklić između
dviju suprostavljenih škola mišljenja i prenositi francuska
stajališta SAD-u i obrnuto", kazao je Porges.
HRVATSKA PREUZIMA PREDSJEDANJE RADNOM ZAJEDNICOM PODUNAVSKIH
REGIJA
Na 10. konferenciji šefova vlada, koja se u petak, 8. listopada
održava u Nagycenku (Mađarska), RH će preuzeti predsjedanje Radnom
zajednicom podunavskih regija za 2000.godinu, priopćeno je u
četvrtak iz Ministarstva vanjskih poslova. Sljedeće godine
obilježava se i deset godina rada Radne zajednice podunavskih
regija. RH želi tijekom svog jednogodišnjeg predsjedanja dodatno
profilirati podunavsku orijentaciju hrvatske vanjske politike,
organizirati prigodne gospodarske i kulturne forume te suradnju
mladeži članica Radne zajednice. Radna zajednica podunavskih
regija obuhvaća 24 regije iz 11 država podunavskog sliva (na
prostoru od 650.000 metara četvorna s 80 milijuna stanovnika). Cilj
ove prekogranične suradnje u podunavskom prostoru jest poticati
razvoj gospodarstva, prometa, prostornog planiranja, turizma,
kulture, znanosti i zaštite okoliša. RH aktivno sudjeluje u radu
radne zajednice od 1991. godine.
U SUBOTU PRVA SJEDNICA GOSPODARSKOG STOLA PAKTA O STABILNOSTI
Prva sjednica Radnog stola za gospodarsku obnovu, razvoj i suradnju
Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu održat će se u subotu, 9.
listopada, u talijanskom gradu Bariju. Hrvatsko izaslanstvo
predvodit će pomoćnik ministra vanjskih
poslova i nacionalni koordinator za Pakt o stabilnosti Vladimir
Drobnjak. Cilj je sastanka identificirati područja suradnje te
naznačiti prioritete sudionika i pomagača Pakta glede konkretnih
gospodarsko-razvojnih projekata. RH podržava proces Pakta o
stabilnosti čiji je jedan od ključnih ciljeva pružanje potpore
državama jugoistočne Europe u procesu približavanja
euroatlantskim institucijama. Posebnu pozornost Vlada posvećuje
upravo gospodarskoj dimenziji Pakta i njezinom doprinosu ukupnom
razvoju države. U daljnjim aktivnostima Radnog stola bit će
predstavljeni dodatni projekti, a Vlada RH pozvat će sve
zainteresirane hrvatske gospodarske subjekte da se uključe i
sudjeluju u poslovnim programima. U Bariju se očekuje rasprava o
modalitetima djelovanja mehanizma Radnog stola, suradnji s
međunarodnim financijskih institucijama, povezivanju s
postojećim inicijativama, kao i mogućnost mobiliziranja privatnog
kapitala i investicija za provedbu projekata Pakta. Također,
očekuje se da će ostali sudionici i pomagači Pakta, između ostalog
SAD i zemlje EU te vodeće svjetske financijske institucije,
predstaviti svoje projekte.
POTPISAN UGOVOR O ZAJMU SVJETSKE BANKE HRVATSKOJ ZA RAZVITAK
ZDRAVSTVA
Regionalna direktorica Svjetske banke Arntraud Hartmann i hrvatski
veleposlanik u SAD dr. Miomir Žužul potpisali su u četvrtak u
sjedištu Banke u Washingtonu ugovor o drugom zajmu za razvoj
zdravstva u Hrvatskoj. Zajam Svjetske banke za Projekt
zdravstvenog sustava iznosi 29 milijuna USD, uz rok otplate od 15
godina i poček od pet godina, te uobičajenu LIBOR kamatu. Hrvatska
Vlada će za ostvarenje projekta izdvojiti još 10,9 milijuna USD.
Cilj projekta je poboljšanje primarne, bolničke i sekundarne
zdravstvene zaštite. U sklopu projekta će u Koprivnici biti
ostvaren pilot program primarne zaštite, koji bi, ako potvrdi
očekivane rezultate, bio primjenjen u cijeloj Hrvatskoj. Istodobno
će se raditi na sustavu prevencije srčanih bolesti i skrbi o srčanim
bolesnicima. Zasebni dijelovi projekta tiču se javnog zdravlja i
uništavanja farmaceutskog otpada. Ovo je drugi zajam Svjetske
banke hrvatskom zdravstvu. Prvi kredit iz 1995. godine koji je
iskorišten do 1998. godine bio je namjenjen obnovi medicinske
opreme u Hrvatskoj.
SLOVENIJA OČEKUJE NASTAVAK RAZGOVORA O KRŠKOM
Razgovori o problemu nuklearke Krško koje su u utorak vodili
hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges i njegova slovenska
kolegica Tea Petrin nisu riješili otvorena pitanja u gledanjima na
rad nuklearke, ali će se razgovori nastaviti. Kako je nakon njihova
sastanka u Otočcu na Krki priopćilo slovensko ministarstvo za
gospodarstvo, između dviju strana i dalje su otvorene razlike u
gledanjima na novčana pitanja, ali je zaključeno da još postoji
izražena spremnost da se zaključi međudržavni sporazum, pa će se
razgovori u tom smjeru nastaviti. Osim problema u vezi sa sve nižom
cijenom električne struje na europskom tržištu, otvoreno je i
pitanje jamstava koje bi Slovenija Hrvatskoj trebala dati ako se u
Ljubljani odluči da će se nuklearka prijevremeno zatvoriti.
SPORAZUM O SURADNJI HGK I KOSOVSKE GOSPODARSKE KOMORE
Poticanje prije deset godina prekinute suradnje gospodarstva
Hrvatske i Kosova bila je tema u utorak održanih susreta
predstavnika četrdesetak hrvatskih i pedesetak kosovskih tvrtki,
izvjestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Predsjednik
HGK Nadan Vidošević tom je prigodom istaknuo da potpisivanje
Sporazuma o suradnji hrvatske i kosovske komore od iznimnog je
značenja za ponovnu uspostavu prekinutih poslovnih veza. Dodao je,
također, kako Hrvatsku i Kosovo vežu tradicionalno prijateljstvo i
suradnja, što je velika šansa za uspostavu poslovnih veza. Tijekom
plenarnih susreta i individualnih poslovnih razgovora izražen je
osobit interes gospodarstvenika za obnovom i ulaganjem u
elektroenergetska postrojenja, telekomunikacije, poljoprivrednu
i prehrambenu industriju, tekstilnu i kemijsku industriju te
trgovinu robom široke potrošnje. Predsjednik kosovske gospodarske
komore Ismail Kastrati uputio je poziv hrvatskim
gospodarstvenicima i hrvatskoj Vladi da pomognu u obnovi Kosova i
uspostavi zračnog prometa. HGK je ponudila pomoć kosovskoj komori u
organizaciji ustroja, informatizaciji te razmjeni poslovnih
servisa, priopćeno je iz HGK.
HRVATSKOJ 96 PREPORUKA UN-OVA ODBORA ZA POLITIKU OKOLIŠA
Odbor Ujedinjenih naroda za politiku okoliša Gospodarskog
povjerenstva za Europu uputio je Hrvatskoj 96 preporuka vezanih uz
14 područja zaštite okoliša. Do siječnja iduće godine taj će
dokument UN dostaviti hrvatskoj Vladi, a rok je za njegovu provedbu
godinu dana, nakon čega će UN-ov odbor provjeriti provođenje
preporuka, istaknuo je ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode
i okoliša Ante Kutle. Dokument o provedbi zaštite okoliša u
Hrvatskoj UN-ov odbor prihvatio je na sjednici 22. rujna u Ženevi, a
njime se, uz ostalo, predlaže osnivanje ministarstva zaštite
okoliša, fonda za poticanje tržišta sekundarnim sirovinama, te
ukidanje uporabe benzina s olovom.
4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA
ZUSSB: AKO VLADA NEŠTO NE PODUZME, OČEKUJE NAS KATASTROFA
Ako Vlada RH žurno nešto ne poduzme na poboljšanju razvoja
poljoprivrede, iduće godine očekuje nas katastrofa, a upitno je i
hoće li se ostvariti planirana sjetva pšenice na 200.000 hektara
zemlje, poručuju u Zajednici udruge seljaka Slavonije i Baranje
(ZUSSB). Udruga traži da se, zbog kašnjenja u isplati ovogodišnjeg
uroda pšenica, svim proizvođačima isplati kamata na iznos koji
trebaju dobiti, ustvrdivši kako ne vjeruje u tvrdnje o nedostatku
novca za dodatno financiranje poljoprivredne proizvodnje. Oni
ostaju pri svom zahtjevu da minimalni poticaj za proizvodnju
pšenice bude 2.000 kuna po hektaru jer je sa sadašnjim poticajem od
1.050 kuna i načinom njegove isplate nemoguće očekivati kvalitetnu
sjetvu i visoke prinose. ZUSSB će pri izradi novoga državnoga
proračuna zahtjevati da kukuruz uđe u sustav poticaja ocijenivši to
bitnim za razvoj stočarstva. Predstavnici udruge izrazili su
negodovanje uvozom pšenice i kukuruza ustvrdivši da je do 15. rujna
u Hrvatsku uvezeno 6.000 tona pšenice te preko 100.000 tona
kukuruza, čime su osporili podatke Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva po kojima je do 20. kolovoza uvezeno 24.000 tona
kukuruza.
ODRŽANA 9. SJEDNICA ZAJEDNICE ZDRAVSTVENOG TURIZMA HRVATSKE
Hrvatski zdravstveni turizam još je uvijek nedefinirano područje
bez točno određenih zakonskih propisa te je potrebno izraditi zakon
o zdravstvenom turizmu i donijeti prateće dokumente, jer će to biti
jedan od najvažnijih oblika turizma koji će Hrvatska razvijati u
2000. godini i nadalje, zaključeno je u utorak na sjednici
Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
(HGK). Na sjednici se govorilo i o pilot-projektima zdravstvenog
turizma -za otoke, priobalje i kontinent. Naime, za priobalni i
kontinentalni dio još ništa nije odlučeno, dok pilot-projekt za
otoke starta na Lošinju. U financiranju tog projekta sudjeluju
Ministarstvo turizma, Primorsko-goranska županija i Grad Mali
Lošinj koji su ujedno i potpisnici Sporazuma o uvjetima i načinu
provođenja tog pilot-projekta za razvoj zdravstvenog turizma.
Primarni cilj pilot-projekta je provjera mogućnosti ostvarenja
kvalitativnog pomaka u ukupnom turističkom razvitku destinacije.
Kvaliteta i raspoloživost ljekovitih činitelja, kvaliteta
okoliša, razina turistificiranosti destinacije, razina
dosadašnjeg iskustva u zdravstvenom turizmu i razvijenost svijesti
o svim preduvjetima stvaranja zdravstveno-turističkog proizvoda,
temeljeni su kriteriji za odabir pilot-projekta. Kako je istaknuto
na sjednici, do kraja godine pojedine članice Zajednice
zdravstvenog turizma Hrvatske predstavit će se na sajmovima u
Ljubljani, Grazu, Klagenfurtu i Beču. Prvo predstavljanje bit će na
sajmu u Ljubljani, 19. listopada.
HSPT: PRIHVAĆANJEM PONUDE DEUTSCHE TELEKOMA ZADOVOLJNA SAMO VLADA
Hrvatski sindikat pošta i telekomunikacija (HSPT) drži da Vlada
treba objelodaniti pod kojim je uvjetima Deutsche Telekom (DT)
kupio 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT) i zašto nije
potpisana socijalna klauzula koja bi štitila zaposlenike.
"Prihvaćanjem ponude Deutsche Telekoma, koji će za 35 posto dionica
HT-a platiti 850 milijuna USD, može biti zadovoljna samo Vlada koja
će popuniti proračun, ali ne i radnici HT-a", ocijenili su u srijedu
na tiskovnoj konferenciji predstavnici HSPT-a. Po njihovim
riječima, oba su ponuditelja - Deutsche Telekom i švedsko-norveški
konzorcij Telia-Telenor - u prethodnim ponudama naveli smanjenje
troškova radne snage. U HSPT-u smatraju da Vlada treba objasniti do
kada strateški ulagatelj Deutsche Telekom ne smije kupovati
preostali dio dionica koji će biti na javnoj međunarodnoj ponudi.
Sindikat drži da bi taj rok trebao biti najmanje deset godina. Iako
drže da prihvaćanje ponude nije trebala određivati samo visina
ponuđene svote nego i primjerice tehničko-tehnološki uvjeti
razvoja HT-a koji je ponuditelj naveo u ponudi, u tom sindikatu
tvrde da je i svota od 850 milijuna USD preniska za 35 posto udjela u
HT-u. Uz to Vlada nije obvezala Deutsche Telekom nikakvim uvjetima,
primjerice, o razvoju fiksne ili mobilne telefonije i Interneta,
ustvrđujući kako je DT predvidio gašenje Mobitelske mreže (099)
između 2003. i 2004. I cijene pojedinih usluga u fiksnoj i mobilnoj
mreži bit će drukčije bude li DT dosljedan svojoj prethodnoj
ponudi, kažu u HSPT-u. Po njihovim podacima, DT će u fiksnoj
telefonskoj mreži "jako povisiti cijene lokalnih tarifa,
ograničeno povisiti cijene međužupanijske tarife, znatno smanjiti
cijene međunarodnih razgovora te će smanjiti cijenu usluga
Croneta. Predstavnici HSPT-a izjavili su kako će se švedsko-
norveški konzorcij Telia-Telenor vjerojatno vratiti na hrvatsko
tržište preko treće koncesije za pokretnu telekomunikacijsku mrežu
(GSM) ili na neki drugi način.
SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE NAJAVIO OBUSTAVU PROMETA
Sindikat željezničara Hrvatske obustavit će 11. listopada u 11 sati
sav željeznički promet u zemlji, najavljuju u tom sindikata. Zasad
se ne zna koliko će prosvjed trajati, ali je sigurno kako će promet
biti obustavljen za vrijeme trajanja ročišta na Općinskom sudu
Zagrebu povodom tužbe Uprave HŽ-a protiv pet sindikata HŽ-a. Uprava
HŽ tvrdi da su sindikati dvosatnom obustavom prometa, koju su
organizirali 7. travnja, prekršili odredbe Zakona o radu i Zakona o
HŽ-u, te traži da se sindikatima zabrani prosvjedno zaustavljanje
vlakova.
KRIZNI STOŽER TORPEDA O STANJU U TVORNICI
Ni hrvatska Vlada, ni Ministarstvo gospodarstva, ni Fond za
privatizaciju kao vlasnik ne žele se odrediti prema sudbini
Tvornice traktora Torpedo i njezinih 700 zaposlenika koji ne rade,
ne primaju plaću, za koje se nitko ne skrbi, a doprinos za
zdravstveno i mirovinsko osiguranje već im mjesecima nije uplaćen,
istaknuto je na ovotjednoj konferenciji za novinare Kriznoga
stožera Torpeda, pod čijim se vodstvom upravi već 20-ak dana
priječi ulaz u prostore tvrtke. Stožer traži da kriminalistička i
financijska policija što prije utvrde sve činjenice u vezi s
poslovanjem Torpeda i okolnosti pod kojima je tvornica zapala u
gubitke koji u gotovo dvostrukom iznosu premašuju njezin temeljni
kapital od 98 milijuna kuna. Također traže i očitovanje članova
Nadzornog odbora koji je, unatoč katastrofičnom stanju u tvornici,
posve indiferentan. Krizni stožer Torpeda izrazio je bojazan da se
razbijanjem ciklusa proizvodnje u tvornici, njezinom diobom u više
društava, ne želi možda njezina atraktivna lokacija iskoristiti za
druge namjene.
5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
POČEO SAJAM LOVA, RIBOLOVA, PRIRODE I TURIZMA
U Varaždinu je u četvrtak otvoren 4. sajam lova, ribolova, prirode i
turizma, koji će trajati do 10. listopada. U sklopu sajma otvorene
su 4. svjetska izložba karikature, na kojoj je o temi lova, ribolova
i turizma izloženo 140 rada autora iz 42 zemlje te prva izložba
fotografija Svijet prirode. Na sajmu sudjeluje 151 izlagač opreme i
pribora za lov i ribolov iz više zemalja. Sajmovanje će popratiti i
okrugli stolovi "SOS za grivu" i "Izvorni hrvatski turistički
proizvod na seljačkim obiteljskim gospodarstvima na prijelazu u
treće tisućljeće" koji organiziraju Zajednica lovačkih udruga
Splitsko-dalmatinske županije te Hrvatska gospodarska komora i
Županijska gospodarska komora.
NA SAJMU "AMBIENTA ?99" UKUPNO 447 IZLAGAČA IZ 25 ZEMALJA
Ambienta'99 - Međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i
prateće industrije, koji će se na Zagrebačkom Velesajmu održati od
13. do 17. listopada, okupit će ukupno 447 izlagača iz 25 zemalja.
Na izložbenoj površini od 27.000 četvornih metara u dvanaest
sajamskih paviljona, izlagači će predstaviti sve vrste namještaja
kao i predmete za opremanje unutrašnjeg i vanjskog prostora kuća i
stanova. Na Ambienti će biti izloženi i repromaterijali za
industriju namještaja te strojevi za drvnu industriju. Ambienta je
sajamska priredba koja je još uvijek u uzletu, što se posebice vidi
i po sve većem odazivu izlagača, od kojih će ove godine po prvi put
više biti inozemnih - 225, u usporedbi s 222 domaća izlagača, rečeno
je u srijedu na predstavljanju toga sajma. Uz pojedinačne nastupe,
na ovogodišnjoj će Ambienti biti i dva inozemna kolektivna nastupa
u kojima će se predstaviti talijanska pokrajina Marche te
austrijska pokrajina Koruška koja će se i posebno predstaviti 16.
listopada u okviru Gospodarskog dana te pokrajine u Zagrebu. Na toj
će se sajamskoj priredbi, uz druge popratne stručne skupove
značajne za drvnu branšu, održati i "Poslovni klub" na kojem će
gospodarstvenici iz drvnoprerađivačke grane, o svojim problemima
razgovarati s predstavnicima hrvatske Vlade. Za najuspješnije
izlagače, odnosno njihove proizvode bit će dodijeljene nagrade.
6. STATISTIKA
MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB 2,9 MILIJARDI USD
Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem kolovoza
dosegnule su 2,9 milijardi USD. Istodobno, po podacima iz rujanskog
Biltena HNB-a, devizne pričuve poslovnih banaka iznose 1,7
milijardi USD. Osnovni cilj monetarne politike za treće
tromjesečje - povećanje međunarodnih pričuva kod središnje banke -
tijekom srpnja i kolovoza je ostvaren, ističu iz HNB-a, navodeći da
su u ta dva mjeseca međunarodne pričuve ukupno povećane za 242
milijuna USD (145 milijuna u srpnju i 97 milijuna u kolovozu).
Zabilježeni rast pričuva bio je 50 milijuna USD veći nego u istom
razdoblju 1998. Povećanje je ostvareno neto otkupom 50 milijuna USD
od središnje države, kupnjom 19 milijuna USD na redovitim aukcijama
deviza utorkom kod središnje banke, prodajom kuna inozemnim
bankama u vrijednosti od 19 milijuna USD, te povećanjem devizne
obvezne pričuve banaka kod središnje banke i upisanih blagajničkih
zapisa HNB-a od strane poslovnih banaka. Takva kretanja, napominju
u HNB-u, odraz su povećane likvidnosti bankarskog sustava u kojem
banke povećavaju svoju inozemnu aktivu ili slobodna sredstva
plasiraju u vrijednosne papire središnje banke, a ne povećavaju
svoju kreditnu aktivnost. U sadašnjoj stabiliziranoj atmosferi u
bankarstvu, ocjenjuju u HNB-u, poslovne banke čuvaju svoje pričuve
likvidnosti do novih značajnijih kreditnih poslovnih poteza.
IZVOZ I DALJE ZAOSTAJE
Smanjenje trgovinskog deficita uz zaostajanje izvoza i nešto veće
smanjenje uvoza osnovne su karakteristike robne razmjene Hrvatske
s inozemstvom u prvih osam mjeseci ove godine. Po podacima Državnog
zavoda za statistiku robni izvoz iznosio je 2,76 milijardi USD, što
je 4,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Istodobno, uvezeno je roba za 4,99 milijardi USD ili za 9,2 posto
manje nego u istom vremenu lani. Deficit u robnoj razmjeni s
inozemstvom u prvih osam mjeseci iznosi 2,23 milijardi USD i manji
je za 14,3 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Smanjenje
izvoza nešto je ublaženo u odnosu na ranije mjesece - u prvih šest
ovogodišnjih mjeseci pad izvoza bio je 9,1 posto, a u prvih sedam
mjeseci 5,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U
strukturi izvoza nastavlja se, međutim, trend smanjivanja udjela
redovitog izvoza, sa 55,4 posto u prvih osam lanjskih mjeseci na
49,5 posto u prvih osam ovogodišnjih mjeseci. Istodobno, sa 35,4
posto lani na 44 posto u osam mjeseci ove godine povećan je udio
(aktivnog) izvoza nakon oplemenjivanja. Redoviti izvoz iznosio je
1,37 milijardi USD i bio je 14,8 posto manji nego u prvih osam
mjeseci lani. Izvozom nakon oplemenjivanja ostvareno je 1,21
milijardu USD, što je 18,4 posto više nego u prvih osam
prošlogodišnjih mjeseci. Na zemlje Europske unije odnosilo se 48,5
posto ukupnog hrvatskog izvoza. U zemlje EU izvezeno je roba u
vrijednosti 1,34 milijarde USD ili 5,1 posto manje nego u istom
razdoblju lani, a uvoz iz tih zemalja iznosio je 2,9 milijardi USD,
10,3 posto manje. U prvih je osam mjeseci najviše izvezeno u
Italiju, za 484 milijuna USD, što je za 10,8 posto manje nego u prvih
osam mjeseci lani. U Njemačku je izvezeno roba u vrijednosti od
456,7 milijuna USD ili za 7,5 posto manje. U BiH izvezeno je roba u
vrijednosti od 359 milijuna USD, što predstavlja smanjenje za 12,4
posto u odnosu na prvih osam prošlogodišnjih mjeseci, dok je izvoz u
Sloveniju porastao 0,5 posto na 287,8 milijuna USD. Veliki pad
izvoza od 64,2 posto zabilježen je na rusko tržište. U Rusiju je u
prvih osam ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti 51,2
milijuna USD.
PROBLEM NELIKVIDNOSTI JOŠ UVIJEK IZRAŽEN
Kretanja ukupnih dugovanja pravnih osoba u Hrvatskoj, zabilježena
u lipnju i srpnju, dovode u pitanje procjene kako je svibanjsko
smanjenje bilo naznaka početka ublažavanja problema
nelikvidnosti. Po podacima Zavoda za platni promet krajem srpnja
evidentirane dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile su
23,3 milijarde kuna i bile su 7,3 posto posto veće nego u mjesecu
prije. U usporedbi sa stanjem potkraj prošle godine krajem
ovogodišnjeg srpnja iznos evidentiranih nepodmirenih obveza
pravnih osoba porastao je za gotovo 62 posto ili za 8,9 milijardi
kuna. Nakon povlačenja akceptnog naloga kao sredstva plaćanja i
osiguranja plaćanja krajem travnja, u svibnju je, nakon dvanaest
mjeseci stalnog rasta, zabilježeno smanjenje ukupnog iznosa
blokada za gotovo 294 milijuna kuna (odnosno 1,4 posto), na 21,3
milijarde kuna, i broja blokiranih pravnih osoba za 1,5 tisuću (na
28.459). Po ocjeni iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske
gospodarske komore, sada se čini da je to smanjenje bio samo mali
predah, nakon visokog travnjskog (20 postotnog) skoka, kao i
rezulat pokretanja stečajnih postupaka u nekoliko banaka, slijedom
čega su nepodmireni dospjeli nalozi za plaćanje tih banaka i
njihovih deponenata izašli iz ZAP-ove evidencije. Tako podaci ZAP-
a pokazuju ponovno povećanje neplaćenih dugovanja za 419 milijuna
kuna ili 2 posto u lipnju, a za čak 1,6 milijardi ili 7,3 posto u
srpnju, s tim da je gotovo dvije trećine srpanjskog povećanja
rezultat prispjelih akceptnih naloga. Napominjući da ročna
struktura preostalih evidentiranih još nedospjelih akceptnih
naloga nije poznata, u HGK drže da je realno očekivati da će oni još
dugo imati udjela u rastu nepodmirenih dugovanja. Kada bi se
nastavila dinamika rasta nenaplaćenih dugovanja kakva je bila od
kraja lipnja prošle godine (s mjesečnim prosjekom od 6,3 posto), iz
Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore
upozoravaju da bi do kraja godine dug mogao prijeći 30 milijardi
kuna.
7. OSIGURANJE I FINANCIJE
WUESTENROT OD OVOGA MJESECA POSLUJE S VALUTNOM KLAUZULOM
Stambena štedionica Wuestenrot koja je od osnutka do kraja rujna
zaključila približno 7.400 ugovora o stambenoj štednji u
vrijednosti gotovo 100 milijuna DEM, započela je od 1. listopada s
poslovanjem s valutnom klauzulom. Za razliku od prijašnjeg
poslovanja stambenih štedinica koje se i u fazi štednje i u fazi
kreditiranja odvijalo u kunama, nakon odluke Hrvatskog državnog
sabora u srpnju ove godine kojom su prihvaćene izmjene i dopune
Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, u
tu je štednju kao i kreditiranje uvedena valutna klauzula koja bi,
bez mijenjanja odnosa prema štedišama, trebala osigurati
stabilnost štednih pooga. Nepostojanje valutne klauzule dosad je
navođeno kao glavni razlog nezainteresiranosti za stambenu
štednju. U Wuestenrotu ističu kako podaci za rujan pokazuju porast
zaključenih ugovora koji se može mjeriti s rezultatima iz siječnja
ove godine kada je sklopljeno više od 700 ugovora. Prema procjenama
štedionice Wuestenrot koja je u vlasništvu Bank Austria
Creditanstalt, broj ugovora u listopadu trebao bi biti 50 posto
veći nego u prethodnom mjesecu. Obračunska valuta za ugovore s
valutnom kaluzulom u Wuestenrotu je DEM, a komitenti štedionice
koji već imaju ugovor o štednji bez valutne klauzule mogu zatražiti
prebacivanje na štednju uz valutnu klauzulu. Wuestenrot štedionica
uvela je i nove kamatne stope koje za ugovore o stambenoj štednji
iznose dva posto, a u fazi kreditiranja pet posto.
DINERS CLUB ADRIATIC PREDSTAVIO NOVU JUNIOR CARD
Diners Club Adriatic d.d. predstavio je u srijedu novu karticu -
Junior Card namijenjenu mladeži između 14 i 18 godina, prvoj takve
vrste u Hrvatskoj. Junior Card će se, kao dodatna kartica koja se
izdaje na osnovnu karticu roditelja, moći koristiti od 1. studenoga
ove godine i ima međunarodnu primjenjivost. Nova će kartica
omogućiti djeci sigurnost kod plaćanja u zemlji i inozemstvu, a
roditeljima osigurati potpunu kontrolu troškova jer se kartica
blokira ako korisnik Junior Carda pokuša potrošiti više od
uplaćenog iznosa na kartici. Za korištenje Junior Carda osnovni
član - roditelj treba uplatiti minimalni iznos od 1.000 kuna, a
korištenje kartice moguće je uvijek do visine uplaćenoga iznosa.
Osnovi član uz svoj mjesečni račun dobiva i specifikaciju troškova
na Junior Cardu. Kartica koja nosi oznaku Junior Card moći će se
koristiti na 28.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj kao i na pet
milijuna prodajnih mjesta u svijetu. Za izdavanje nove Dinersove
kartice za mlade između 14 i 18 godina ne plaća se upisnina već samo
dio godišnje članarine kao i za dodatnu karticu na koju imaju pravu
nakon 18-te godine. Dodatne pogodnosti korisnika Junior Carda su
dvostruko obračunavanje nagradnih bodova u okviru Dinersovog
nagradnog programa te dodatni popust pri kupnji na prodajnim
mjestima koja će biti obilježena naljepnicom Junior Card.
NOVA POSLOVNA ZGRADA ALLIANZA ZAGREB
U Zagrebu je u ponedjeljak otvorena nova poslovna zgrada
osiguravateljske tvrtke Allianz Zagreb d.d. u Selskoj cesti. Tom su
prigodom bili nazočni predstavnici Uprave njemačke kompanije
Allianz Ag, koja je i većinski vlasnik tog hrvatskog
osiguravatelja, te predstavnici Uprave Zagrebačke banke, koja je
drugi najveći dioničar tvrtke Allianz Zagreb. Poslovodstvo
Allianza uvjereno je da je Hrvatska gospodarski i politički
stabilna zemlja, što je bio i jedan od razloga njihovog
prošlogodišnjeg ulaska na hrvatsko osiguravateljsko tržište,
zajedno sa Zagrebačkom bankom. Suradnja sa Zagrebačkom bankom, po
riječima predstavnika Uprave Allianza, bit će nastavljena, a
tvrtka planira kupnju pet posto dionica Banke. U njemačkom Allianzu
tvrtke kako nemaju planova za kupovinu Croatia osiguranja. Sada
Allianz ima dobru platformu za razvoj poslovanja u Hrvatskoj,
posebice na području mirovinskih osiguranja, u što se kompanija
namjerava uključiti tijekom skorašnje mirovinske reforme u
Hrvatskoj. Hrvatsko financijsko tržište je na svom novom početku, a
dolaskom jednog od vodećih svjetskih osiguravatelja, te skorašnjom
reformom mirovinskog sustava doći će i do daljnjeg razvoja
hrvatskog tržišta kapitala, kažu u Zagrebačkoj banci.
STANJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA
Iako je Zagrebačka burza u rujnu zabilježila nešto življe trgovanje
- promet od 22,3 milijuna kuna ili nešto manje od 1,1 milijun kuna
prometa dnevno - brokeri su mišljenja kako porast prometa nije i
indikator oporavka tržišta. Naime, aktivnije trgovanje, rezultat
je značajnog pada cijena najkvalitetnijih dionica i indeksa. Tako
su neki investitori odlučili spriječiti mogućnost novih gubitaka,
dok drugi u novom padu vide dobru priliku za kupnju. Hrvatsko
tržište kapitala u rujnu je, uz negativne svjetske trendove,
dodatno opteretila domaća gospodarska situacija. Tijek događaja
oko privatizacije Hrvatskih telekomunikacija (HT) zasjenio je
objavu polugodišnjih poslovnih rezultata društava iz I kotacije
burze. Objavljeni rezultati slabiji su od onih iz prvog polugodišta
lani, a i indeksi hrvatskih tržišta kapitala na najnižoj su
vrijednosti od početka godine. Koliko je tržište kapitala
osjetljivo na poteze Vlade pokazao je razvoj događaja nakon
odgađanja odluke o prodaji HT-a. Važnost prodaje HT-a za Hrvatsku
je značajno zbog velikog budžetskog deficita, smatraju brokeri
Zagrebačke banke. Upravo je to, i razlog vrlo značajnog pada cijene
dionice Plive, koja je u samo mjesec dana potonula 25,5 posto.
Izuzevši rusku krizu, to je najveći pad cijene te dionice. Prodajom
HT-a dio novca bit će iskorišten za saniranje Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (HZZO), smatraju brokeri Zagrebačke banke,
procjenjujući da bi tada HZZO mogao podmiriti i velike obveze koje
ima prema Plivi. Dionice Zagrebačke banke dugo su održavale cijenu
iznad 600 kuna, koja je u posljednjih desetak dana rujna pala ispod
te razine. Uz pad vrijednosti dionice Plive, a zbog značajnog
vlasničkog udjela koji Zagrebačka banka ima u Plivi, za očekivati
je bilo i korekciju cijena Bančinih dionica, pojašnjavaju brokeri.
Stoga je, uz oporavak dionica Plive, realno za očekivati i
korekciju cijena dionice Zagrebačke banke. Potezi Podravke, kao
što je otkup i drugih 50 posto tvornice u Mohaču te otvaranje nove
tvornice Belupa, nisu uspjeli utjecati na cijenu dionice. Do sada
stabilne dionice Varaždinske banke pridružile su se općem trendu.
Od turističkih, pak, tvrtki ponovo su najaktivnije su bile dionice
porečke Riviera holding te Plave lagune.
8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 04. - 07. listopada
1999.
Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Hoteli Argentina 268 - 35.612.108 -
2. Zagrebačka banka O 601 13,40 3.985.115 33,53
3. Pliva 409 7,63 2.146.620 -22,86
4. Podravka 60 0,00 696.208 328,74
5. Riviera Holding 50 0,00 676.668 123,50
6. Plava laguna 389 16,82 551.329
8.253,47
7. Varaždinska banka 57 -14,93 78.467 196,77
8. Varteks 19 - 39.300 -
9. Riječka banka 67,50 3,85 32.713 815,05
10. Zagrebačka pivovara 600 - 25.800 -
UKUPAN PROMET 43.887.022 551,87
Vrijednost indeksa CROBEX 549 8,07
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 04. -
07. listopada 1999.
Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Elka 66 - 14.842.806 -
2. Riviera Holding 50 0,00 14.506.463 26.763,82
3. Arenaturist 44 - 10.637.660 -
4. Tvornica olovaka Zagreb 62 - 8.236.204 -
5. Chromos boje i lakovi 80 - 3.943.760 -
6. Brodospas 55 37,50 3.296.380
149.735,45
7. Zlatni otok 72,35 - 3.055.919 -
8. Belvedere 71 - 1.758.315 -
9. Montkemija 70 - 1.537.480 -
10. Tekstil Karlovac 93 - 587.667 -
UKUPAN PROMET 63.830.376 122,85
Vrijednost indeksa VIN 288 5,49
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 30. rujna - 07. listopada 1999.
Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
30.09. 15.300.000 5.300.000 11,64% 279.733.000
01.10. 24.000.000 14.500.000 12,62% 254.676.000
04.10. 36.000.000 9.100.000 13,37% 280.851.000
05.10. 16.000.000 11.351.000 12,62% 279.463.000
06.10. 24.000.000 21.400.000 12,88% 228.766.000
07.10. 35.000.000 30.000.000 13,26% -
Dnevni prosjek 25.050.000 15.275.000 12,73% 264.697.800
AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
05.10. HNB (repo aukcija) 07. listopada 234.102.048,08 12,50%
06 10. HNB 35 dana 88.500.000 10,34%
06.10. HNB 91 dan 12.500.000 11,53%
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 06.10. - 975.300.000
kn
9. POSEBAN PRILOG
KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - listopad:
a) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (%
godišnje)
BANKE kamatna stopa
Alpe Jadran banka 3,00
Bank Austria Creditanstalt po dogovoru
Bjelovarska banka 3,00
Brodsko Posavska banka 2,00
Centar banka 3,00
Cibalae banka -
Convest banka 3,16-3,96
Croatia banka 3,00-6,00
Credo banka 3,00
Čakovečka banka -
Dalmatinska banka 1,00
Dubrovačka banka 3,00
Gospodarsko kreditna banka -
Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00
Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00
Jadranska banka 0,50
Kaptol banka -
Karlovačka banka 2,00
Kreditna banka Zagreb 2,00
Međimurska banka 2,50
Nava banka 3,00
Partner banka 3,00
Podravska banka 2,00 i 3,00
Požeška banka 2,00
Raiffeisenbank Austria 4,00
Riadria banka 2,00
Riječka banka 2,00
Sisačka banka 3,00
Slavonska banka 2,00
Splitska banka 2,00
Trgovačka banka 2,17
Varaždinska banka 1,00
Volksbank 2,50
Zagrebačka banka 2,00
Zaba- Pomorska banka Split 2,00
b) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%
godišnje)
BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca 36 mjeseci
Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru
Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru
Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00
Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50
Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru
Cibalae banka - - - - - -
Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40
Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovorno
Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00
Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00
Dubrovačka banka 5,00-8,00 6,00-9,00
Gospodarsko kreditna banka 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00
Hypo Alpe-Adria-Bank kamatna stopa prema dogovoru
Istarska kred. banka Umag kamatna stopa prema dogovoru
Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00
Kaptol banka kamatna stopa prema dogovoru
Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 kamatna stopa prema sporazumu
Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 kamatna stopa prema dogovoru
Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - -
Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00
Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - -
Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00
Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00
Raiffeisenbank Austria 6,00-6,75 6,25-7,00 6,50-7,125 6,75-7,25
6,75-7,26 6,75-7,27
Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - -
Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00
Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50
Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru
Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - -
Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50
Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 -
Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50
Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00
ZABA-Pomorska banka Split kamatna stopa prema dogovoru
c) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba
(%godišnje)
BANKA EURO DEM USD ATS CHF GBP
Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00
Bank Austrija Creditanstalt kamatne stope prema dogovoru
Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Brodsko Posavska banka prema odluci
Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00
Convest banka - - - - - -
Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 -
Croatia banka - - - - - -
Čakovečka banka - - - - - -
Dalmatinska banka - - - - - -
Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50
Gospodarsko kreditna banka - - - - - -
Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - -
Istarska kred. banka Umag 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80
Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50
Kaptol banka - - - - - -
Karlovačka banka prema posebnoj odluci
Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - -
Nava banka - - - - - -
Partner banka - - - - - -
Podravska banka 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i
3,00 2,00 i 3,00
Požeška banka - - - - - -
Raiffeisenbank Austria - - - - - -
Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87
Riječka banka - - - - - -
Sisačka banka kamatna stopa prema ugovoru
Slavonska banka - - - - - -
Splitska banka - - - - - -
Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30
Varaždinska banka - - - - - -
Volksbank - - - - - -
Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62
ZABA-Pomorska banka Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50
d) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (%godišnje)
BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci
Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru
Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru
Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru
Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru
Centar banka kamatna stopa prema dogovoru
Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru
Convest banka - - - - - -
Credo banka prema Odluci
Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a
Dalmatinska banka prema ugovoru
Dubrovačka banka 3,50** 3,75** 4,00** - - -
Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru
Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00-4,00 3,50-4,50 5,00-6,00 5,50-6,50
6,00-7,00 6,50-7,50
Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru
Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru
Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru
Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru
Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru
Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru
Nava banka - - - - - -
Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru
Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave
Požeška banka 3,00-4,00 3,30-4,30 3,50-4,50 - - -
Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru
Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave
Sisačka banka kamatne stope prema ugovoru
Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 - -
Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - -
Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru
Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na
iznose
veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema
kamati na svjetskom tržištu
Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90%
EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR
mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod.
Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno
kretanjima referentnih kamatnih stopa
ZABA-Pomorska banka Split kamatne stope prema dogovoru
*minimalni iznos depozita je 50.000 eura
**kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM
e) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (%godišnje)
BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci
Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru
Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru
Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru
Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru
Centar banka kamatna stopa prema dogovoru
Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru
Convest banka - - - - - -
Credo banka prema Odluci
Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a
Dalmatinska banka prema ugovoru
Dubrovačka banka 5,00** 5,25** 5,50** - - -
Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru
Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00
Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru
Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru
Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru
Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru
Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru
Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru
Nava banka - - - - - -
Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru
Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave
Požeška banka 2,40-3,20 2,64-3,44 2,80-3,60 - - -
Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru
Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave
Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru
Slavonska banka - - - - - -
Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - -
Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru
Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na
iznose
veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema
kamati na svjetskom tržištu
Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90%
EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR
mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod.
Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno
kretanjima referentnih kamatnih stopa
ZABA-Pomorska banka Split kamtne stope prema dogovoru
*minimalni iznos depozita je 50.000 eura
**kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM