RFI 7. X. TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 7. X. 1999. Pregled tiska 'Gaullemanija u kongresnom centru', tako današnji 'Liberation najavljuje seriju članaka koji su tiskani na nekoliko prvih stranica lista, a posvećeni su onome što se smatra kao opsesija Francuza De Gaulleom. Povod je spektakl koji je postavio u Kongresnom centru nekad poznati glumac, sada režiser popularnih predstava za mase Robert Hossein, pod naslovom 'Onaj koji je rekao ne!' To se odnosi na najpoznatiju gestu De Gaulleove biografije, kada je odbio kapitulaciju pred njemačkim Reichom. Termin 'gaullemanija' je opravdan jer se već mjesecima nižu u tisku feljtoni o De Gaulleu, stalno vode rasprave oko njegova naslijeđa, stalno se razni politički lideri pozivaju na njega jer, kako kaže komentator 'Liberationa', lako je natjerati mrtve da vas podupru. List donosi podatak da se trenutno u knjižarama može naći 158 knjiga o De Gaulleu. 'Liberation' žestoko napada i ovu modu i De Gaulleovo naslijeđe i samog De Gaulla. Na prvoj stranici je njegova fotografija, ali s leđa, samo De Gaulleov potiljak i naslov: 'Trideset godina je dosta!', jer manija traje od De Gaulleove smrti 1969. godine. 'Liberationov' komentator piše: Nema ni jednog područja društva, radilo se o politici, ekonomiji ili čak obrani, u kojem De Gaulleove ideje nisu zastarjele, zapravo smiješne, znači beznačajne. I zaključuje da je De Gaulleovo mjesto tamo gdje ga smješta popularni spektakl, između Marie Antoanette i Ben Hura. Treba li se tom smijati, pita se drugi 'Liberationov' novinar i odgovara: Ne, to je za plakanje. Tako se s De Gaulleom danas obračunava list, predstavnik pobunjenika iz 1968. godine, kao da dovršava tadašnju bitku jer De Gaulle je zbrisao studentsku pobunu iz '68. i nazvao je društvo za koje su se tadašnji mladi boriti 'brlogom'. Lako se očito osvećivati mrtvima. Dva zanimljiva politička procesa koji se vuku već mjesecima i izbijaju s vremena na vrijeme u prvi plan, danas su ponovno našla svoje mjesto u tisku. Vođa Kurda Oecalan danas se pojavljuje pred turskim Vrhovnim sudom koji treba preispitati smrtnu presudu koju mu je niži sud već izrekao. 'Le Figaro' cijelu stranicu posvećuje tom procesu, podsjećajući da konačna odluka o sudbini Oecalana, istodobno pravna i politička, smatra list, neće biti poznata još nekoliko mjeseci iz sljedećih razloga. Protiv njega je u Turskoj otvoren još jedan proces, uložena je žalba pred Europskim sudom za ljudska prava i, vjerojatno najvažnije, Turska mora dobro izvagati kakvu odluku da donese s obzirom na želju da uđe u Europsku uniju. Smrtne presude imaju loš odjek u Europi, zato u Turskoj ni jedan osuđeni na smrt nije pogubljen od 1984. 'Le Figarov' članak se bavi cjelokupnom turskom politikom prema kurdskom pitanju pod naslovom 'Ankara odbacuje mirovnu ponudu kurdskih pobunjenika'. Podnaslov je 'Pod utjecajem vojske koja nastavlja lov na separatiste, turske vlasti su odlučile da završe s kurdskom gerilom'. Zadnja bilanca borbe od početka tjedna je 30 mrtvih Kurda, piše turski tisak. Od početka tjedna turska vojska ponovno operira na teritoriji Iraka, od kuda djeluje kurdska gerila, što potvrđuje, piše 'Le Figaro', i odlučnost turskih vlasti i odbijanje svakih pregovora. Podsjeća se i na bilancu turske represije prema Kurdima. Od '92. godine preko 500 tisuća Kurda je protjerano iz više od tri tisuća sela, koja su spaljena da bi se spriječio njihov povratak. U Londonu također traje pravna i politička borba oko izručenja bivšeg čileanskog diktatora Pinocheta Španjolskoj. Sutra će odlučivati londonski sud, ali možda ne konačno, ali Pinochet se ne mora pojaviti pred sudom zbog zdravstvenih razloga. 'Liberation' objavljuje intervju s čileanskim ministrom vanjskih poslova tim povodom, u kojem on objašnjava zašto se njegova vlada bori da Pinochet bude vraćen u Čile gdje bi mu bio održan, kako tvrdi ministar, pravi proces jer 'hoćemo utvrditi istinu i uspostavimo pravdu u Čileu'. (RFI)