ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Načela na kojima se temelji prijedlog nekoliko hrvatskih udruga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti određenih odredaba Zakona o visokim učilištima (NN 54/96.) i Zakona o znanstvenoistraživačkoj
djelatnosti (NN 29/96.) raspravljena su na večerašnjemu prvom okruglome stolu o temi "Protuustavnost Zakona o visokim učilištima", u Novinarskom domu u Zagrebu.
ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Načela na kojima se temelji prijedlog
nekoliko hrvatskih udruga za pokretanje postupka za ocjenu
ustavnosti određenih odredaba Zakona o visokim učilištima (NN
54/96.) i Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (NN 29/96.)
raspravljena su na večerašnjemu prvom okruglome stolu o temi
"Protuustavnost Zakona o visokim učilištima", u Novinarskom domu u
Zagrebu. #L#
Organizatori okrugloga stola i pokretači sastavljanja prijedloga -
Hrvatski pravni centar (HPC), Hrvatsko vijeće učenih društava
(HVUD, Hrvatska udruga za društvene i humanističke znanosti
(HUDHZ) i Hrvatsko prirodoslovno društvo - planiraju još dva
okrugla stola, na kojima će se razmotriti prijedlozi o sustavu
upravljanja sveučilištima.
Nacrt sadrži i prijedlog za ocjenu ustavnosti određenih
podzakonskih općih akata, donesenih s pozivom na zakone, kojima se
osporava ustavnost od strane Ministarstva znanosti i tehnologije i
drugih tijela izvršne vlasti Republike Hrvatske, uključivo i
Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske.
Dr. Ivan Padjen ocijenio je da autonomije visokih učilišta nema bez
autonomije znanstveno-nastavnih djelatnika u izboru njihovih
znanstveno-stručnih tijela. Navodeći razloge za i protiv
upućivanja nacrta Prijedloga Ustavnome sudu RH, dr. Padjen je
zaključio da spomenuti prijedlog treba ipak što prije uputiti
Ustavnome sudu RH.
Krešimir Rožman, tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog
obrazovanja drži da je nacrt Prijedloga "izvanredan tekst koji će
pred Ustavni sud RH postaviti zahtjevnu zadaću". O sadržaju
autonomije visokih učilišta Rožman je govorio u odnosu na
upravljanje, financiranje, nastavu i istraživanje te izbor
nastavnika na visokim učilištima. S tim u vezi, istaknuo je da ne
postoje jednaki uvjeti za znanstvene djelatnike za izbor u
znanstveno-nastavna zvanja, jer jedino znanstveni novaci "ulaze"
na sveučilište bez natječaja.
Za dr. Davora Rodina, autonomija je dinamičan pojam, pa zato
predlaže da se "dugotrajna, rovovska bitka za autonomiju odvija
unutar vlastite akademske zajednice", te da su Sveučilište,
odnosno rektor, one točke na koje treba izvršiti najžešći
pritisak.
O povezanosti kvaliteta i identiteta Sveučilišta s autonomijom,
govorila je dr. Greta Pifat-Mrzljak, ocijenivši da se o toj
povezanosti malo govori, a da bez kriterija nema nikakve znanosti.
Po dr. Gvozdenu Flegi, dva su uporišta na kojima se temelji
Prijedlog. Jedno je da je Hrvatska izuzetna i jedinstvena zemlja u
svijetu po tomu što Ustav jamči autonomiju sveučilišta. Za Flegu,
drugo uporište je da "u odnosu na Ustavom zajamčenu autonomiju
sveučilišta dolazi do izražaja samovolja političke volje, jer je
Hrvatska partijska država".
Akademik Ivo Šlaus ocijenio je da je položaj znanosti u Hrvatskoj
katastrofalan, a to je, kazao je, bio razlog da se nešto pokuša
učiniti.
Autonomija sveučilišta ne može postojati, ako ljudi sa sveučilišta
nisu za nju zainteresirani, ustvrdio je dr. Igor Čatić.
Uz pohvale sastavljačima Prijedloga za ocjenu ustavnosti nekih
zakonskih odredaba o visokim učilištima, za uloženi trud, Čatić
drži da "Prijedlogu nedostaje i shema koja bi točno pokazala gdje na
sveučilištu nema povratne veze". Upozorio je i na nemogućnost da na
fakultete dođu "stručnjaci iz prakse", što je, istaknuo je, od
osobite važnosti za tehničke fakultete.
(Hina) ip sp