ŽUPANIJSKI DOM O PRIJEDLOGU IZBORNOG ZAKONA

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Na prijedlog zakona o izboru zastupnika u Sabor, što ga je u ime Kluba HDZ-a predložio Vladimir Šeks, oporbeni su zastupnici danas iznijeli niz kritika. Glavnina ih se odnosi na glasovanje hrvatskih državljana bez stalnog prebivališta u Hrvatskoj, izbor zastupnika nacionalnih manjina, sastav tijela za provedbu izbora, te zastupljenost oporbe u elektronskim medijima. Unatoč izrečenim primjedbama, Županijski dom Hrvatskog državnog sabora većinom je glasova, nakon opširne rasprave, dao pozitivno mišljenje prijedogu izbornog zakona. #L# Odgovarajući na iznesene primjedbe na prijedlog izbornog zakona predlagatelj Vladimir Šeks je rekao da će one biti razmotrene i da će odgovarajuća rješenja biti ugrađena u konačan zakonski prijedlog. U višesatnoj raspravi brojni su oporbeni zastupnici predbacili HDZ-u i da je jednostrano razvrgnuo svibanjski sporazum HDZ-a i oporbene šestorke. Takve je prigovore odbacio Šeks, koji je vrlo opširno podsjetio na kronologiju i tijek pregovora HDZ-a i šestorice, te na ono što je u tim pregovorima dogovoreno. "HDZ nije 'iskočio' iz svibanjskog sporazuma, niti ga na bilo koji način prekršio, niti je opstruirao njegovu provedbu, nego je odbio diktat i ultimatum oporbene šestorice u svezi datuma održavanja izbora i sadržaja izmjena Zakona o HRT-u", ustvrdio je Šeks. Ponuđeni izborni zakon je HDZ-ov, iako je oporba pokušavala ustupcima pridonijeti donošenju zajedničkog prijedloga, kazao je Željko Pecek (Klub HSS-a). Ustvrdio je također da je HDZ kupovao vrijeme tvrdeći da želi dogovor. Žarko Katić (Klub HSLS-a) drži da preciznije treba razraditi institut nositelja liste, a kod izbora zastupnika manjina predlaže da kriterij bude brojnost, a ne autohtnost. Izbornu promidžbu i ulogu HRT-a treba regulirati pravilnikom ili zakonom, a njegovo kršenje sankcionirati, kaže Katić. Ratko Maričić (Klub SDP-a) drži da samo istodobna rasprava o paketu izbornog zakonodavstva, uključujući i izmjene Zakona o HRT-u omogućava donošenje smislenog izbornog sustava. Maričić sumnja u ustavnost pri glasovanju onih koji nemaju stalno prebivalište u RH, jer im se daje posebna zastupljenost i time cijepa načelo općeg biračkog prava. Ivan Brleković (Klub HDZ-a) ocjenjuje da će se predloženim zakonom omogućiti održavanje poštenih i demokratskih izbora te spriječiti bilo kakve manipulacije. Nasuprot Maričiću, nije podržao načelo pozitivne diskriminacije za pripadnike manjina. Brleković to drži protuustavnim, jer bi se pripadnicima manjina omogućilo i da biraju manjinske predstavnike i da glasuju za kandidatske liste u izbornim jedinicama. S tim su se stajalištem u pojedinačnim istupima suglasili i ostali zastupnici HDZ-a, među njima i Josip Majdenić koji drži da je zauzimanje oporbe za to načelo "podilaženje u funkciji predizborne promidžbe". Načelo pozitivne diskriminacije tekovina je Europe koju treba uvažavati, kazao je Ivan Ninć (SDP) zauzimajući se kao i drugi oporbeni zastupnici da se to načelo nađe u zakonu. I Vojislav Stanimirović (SDSS) upozorava da predloženi zakon ne uvažava načelo pozitivne diskriminacije. Kazao je također da prijedlog nije prihvatljiv za srpsku etničku zajednicu u Hrvatskoj te da bi mogao biti vrlo štetan u odnosima s međunarodnom zajednicom. Predloženi zakon ne omogućava poštenu izbornu utakmicu, ocijenila je Tereza Ganza-Aras (Klub LS-a) upozorivši na problem nesređenih biračkih popis. Usprotivila se mogućnosti da hrvatski državljani bez prebivališta u RH preko svojih predstavnika odlučuju u Saboru, a ne dijele sudbinu ostalih hrvatskih građana. S njenim su se stajalištima suglasili i drugi oporbeni zastupnici koji su zatražili da se uvid u biračke spiskove omogući na vrijeme. (Hina) bm/dm im