VLADA UPUTILA SABORU STRATEGIJU PROMETNOG RAZVITKA

ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Strateški ciljevi predložene strategije prometnog razvitka su kvalitetno povezivanje svih hrvatskih regija i efikasnije povezivanje Hrvatske s Europom, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade. Vlada je Prijedlog strategije uputila Saboru na drugo čitanje, a u saborsku proceduru upućen je i Konačni prijedlog Zakona o izvršenju kazne zatvora. #L# Prema riječima ministra pomorstva, prometa i veza Ivana Pavlovića, strategija prometnog razvitka predviđa godišnje ulaganje od prosječno pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za razvoj prometnog sustava. To bi, uz predviđeni rast BDP-a od šest posto godišnje, iznosilo oko 20 milijardi američkih dolara do 2010. godine, procjenjuje Pavlović. Strategija detaljno razrađuje ulaganja u cestogradnju, predviđajući uz ostalo da se do 2011. izgradi oko 700 kilometara, a do 2019. daljnjih oko 780 kilometara autocesta, polutautocesta i brzih cesta. Među cestovnim prioritetima su i pravci Rijeka- Zagreb-Goričan, Zagreb-Split-Dubrovnik, a poseban značaj Vlada daje jadransko-jonskoj autocesti. U željezničkom prometu težište je na rekonstrukciji i modernizaciji, kod pomorskog prometa naglašeno je povezivanje kopna i otoka, a kod riječnog osuvremenjivanje postojećih plovnih puteva, te predviđena izgradnja kanala Dunav-Sava. Pavlović je podsjetio i na ozbiljne rezerve Svjetske banke u pogledu visine hrvatskih ulaganja u prometni sustav i predviđenu intezivnu izgradnju autocesta. Svjetska banka smatra da Hrvatska ima dovoljne kapacitete prometne infrastrukture te naglašava potrebu većeg ulaganja u održanje postojeće infrastrukture. Na taj se prijepor osvrnuo i premijer Zlatko Mateša ističući da strategija može dugoročno promijeniti prometne tijekove i u prometu dati Hrvatskoj značaj koji ona mora imati. Temeljni značaj strategije je integracija hrvatskog prostora, kazao je Mateša. U cilju stvaranja uvjeta za daljnju prisutnost i konkurentnost hrvatskih tvrtki na svjetskom, u ovom slučaju njemačkom tržištu, Vlada je danas ukinula Uredbu o plaćanju naknada za korištenje radnih dozvola iz kontigenta radnih dozvola za Njemačku. Njemačka je ove godine uvela dodatna opterećenja za rad stranih tvrtki što se, kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac, očitovalo i u padu korištenja radnih dozvola za ovu godinu. Od ukupno oko 5.000 dozvola koristi se njih 4.650, zahtjeve je podnijelo 220 tvrtki od kojih više od polovice već 20-ak godina rade građevinske i monterske poslove u Njemačkoj. Hrvatske tvrtke na poslovima u Njemačkoj godišnje ostvare oko 400 milijuna njemačkih maraka prihoda, a kako bi se osigurala njihova daljnja konkurentnost na tom tržištu Vlada je odlučila ukinuti naknade za korištenje radnih dozvola koje su financijski bitno opterećivale rad hrvatskih tvrtki. Naime, u protekle četiri godine koliko se uredba primjenjivala, od oko 7.000 kuna naknada po dozvoli prikupljeno je, kazao je Širac, 110 milijuna kuna, a ta su sredstva bila namijenjena izgradnji stanova za stradalnike Domovinskog rata. Vlada je danas prihvatila i izvješće o poslovanju Hrvatske garancijske agencije (HGA) u prvih šest mjeseci ove godine. U tom je razdoblju HGA zaprimila 262 zahtjeva za dodjelu garancija, a odobrila 212 garancija u iznosu od 59 milijuna kuna. Dodijeljene su i 163 bespovratne financijske potpore u iznosu od 1,6 milijuna kuna. Time je pomognuto otvaranje 462 nova radna mjesta. Značajno je promijenjena i struktura garancija, i umjesto kao do sada poljoprivredi garancije su sve više usmjerene prema proizvodnji, istaknuo je direktor HGA Zdravko Muraj. Mateša posebno ističe da nijedna garancija do sada nije aktivirana. To, kazao je, dokazuje da su predmeti dobro obrađeni, da se radi o gospodarstvenicima koji trebaju pomoć, ali je ne zlorabe. Novi zakon o izvršavanju kazne zatvora posebno razrađuje prava kažnjenika, a jedna od njegovih novosti je i uvođenje instituta suca izvršenja. (Hina) bn im