US 6. X. CSM DUNAVSKI PROMET

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 6. X. 1999. Dunavski promet zapriječen zbog mostova "Tri novosadska mosta sad su tek spomenici kaznenom bombardiranju koje je NATO 11 tjedana vodio protiv Jugoslavije", piše Lucian Kim. "Slomljeni i urušeni izravnim pogocima savezničkih bomba, ti mostovi nemoćno leže u vodi, odvajajući dvije strane grada i zaprečujući riječni promet na najvažnijim vodenim putevima jugoistočne Europe. (...) Kao rezultat, mađarski i slovački teglenjaci zapeli su u ukrajinskim i rumunjskim lukama, dok bugarski brodovi trate vrijeme u budimpeštanskim pristaništima. No neće biti dovoljne dizalice i buldožeri da pročiste blokadu u Novom Sadu. Bit će potrebna velika politička prekretnica. Bankrotirana jugoslavenska vlada zahtijeva da NATO, koji je prouzročio štetu, pomogne u financiranju čišćenja i obnove novosadskih mostova. Tako dugo dok je predsjednik Milošević na vlasti, Zapad se ne želi obvezati na pomoć u obnovi mostova u Novom Sadu niti uključiti Jugoslaviju u svoj 'Stabilizacijski sporazum Balkana'. Susjednim zemljama čekanje donosi užasne gospodarske posljedice. 'Nikakav regionalni razvoj nije moguć bez Jugoslavije', kaže bugarski diplomat smješten u Beogradu. 'Nisam optimist što se tiče ovoga poretka. No Jugoslavija mora biti član Stabilizacijskoga sporazuma i procesa europskih integracija.' Prošloga tjedna, ministri prometa Bugarske, Rumunjske i Ukrajine pozvali su Europsku uniju da financira uklanjanje riječnih nanosa. Dunavsko povjerenstvo sa sjedištem u Budimpešti procjenjuje da bi popravci mogli stajati čak 92 milijuna dolara i trajati čak četiri godine. Za siromašnije zemlje duž donjeg Dunava, rijeka je najjeftiniji prometni put do tržišta zapadne Europe. Budući da je Dunav zapriječen u Novom Sadu, njihova krhka gospodarstva trpe goleme gubitke. Rumunjska tvrdi da njezini gubici iznose 90 milijuna dolara, dok je Ukrajina izgubila 70 milijuna dolara, a Bugarska 100 milijuna dolara. Procjenjuje se da je otpušteno 3.000 rumunjskih radnika, a bugarska državna otpremnička kompanija morala je otpustiti 500 zaposlenika. 'Dunavski promet jedan je od navažnijih izvora gospodarskog rasta', kaže Aleksandar Kovačević, neovisni ekonomski analitičar iz Beograda. 'Bruto nacionalni proizvod u Srbiji ne može rasti ako se promet na Dunavu ne povećava.' Ista korelacija između riječnog prometa i gospodarskog rasta postoji u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini, kaže Kovačević. Postoji obilazni kanal oko Novoga Sada, no Jugoslavija kaže da je on samo za domaću uporabu. Njime su prolazili ruski i ukrajinski teglenjaci jer su se te zemlje suprotstavile napadima NATO-a. No Rumunjska, Bugarska i nova članica NATO-a Mađarska NATO-u su dopustile uporabu svoga zračnog prostora. Rumunjski teglenjaci osvetili su se zabranivši jugoslavenskim teglenjacima prolaz kroz kanal Dunav - Crno more. Beogradski analitičar Kovačević, koji se dosta bavio problemima plovidbe Dunavom, kaže da je za zapadnu Europu, a posebno Njemačku, blokada rijeke zapravo korisna. Kao prvo, povećava se aktivnost Rajne i atlantskih luka. A konkurentnost srednjoeuropskih industrija, tradicionalno ovisnih o sirovinama koje su se prevozile Dunavom, se smanjuje. 'Stvarni je problem Stabilizacijskog sporazuma da on ne daje tehničke odredbe', dodaje Kovačević. Plovidba rijekom još se oslanja na zastarjelu Dunavsku konvenciju, koju je uvelike diktirao Sovjetski Savez poslije Drugog svjetskog rata. 'Ako propustite ovu prigodu da odredite regulacija o Dunavu, nećete imati regionalnu stabilnost', kaže on. To nije prvi put da je metež na Balkanu zadao teškoće gospodarstvima donjeg Dunava. Kad su Beogradu 1992. nametnute sankcije zbog njezine potpore bosanskim Srbima, vitalni kopneni i vodeni putovi kroz Jugoslaviju strogo su se nadzirali, što je vodilo velikom padu trgovine. Embargo je također proizveo široku mrežu organiziranog kriminala u regiji - možda ostavštinu balkanskih ratova koja će najduže trajati. 'Nije tajna da su čak za vrijeme embarga, gorivo i druga roba išli iz Bugarske i Rumunjske u Jugoslaviju', kaže bugarski diplomat. 'Embargo je bio katalizator za pojavu organiziranog kriminala u Bugarskoj.' Iako je Zapad obećao pomoći slabunjavim gospodarstvima jugoistočne Europe, mnogi u regiji ostaju sumnjičavi prema tome kakva će pomoć stvarno stići. U Rumunjskoj i Bugarskoj postoji ogorčenost jer gubici zbog jugoslavenskog embarga nikad nisu potpuno nadoknađeni. Iako su njihove vlade podupirale savezničke zračne napade, obje pokazuju znakove razočaranja zbog sporog ritma ulaganja i integracija u europske strukture. Prošloga je tjedna bugarski premijer Ivan Kostov na sastanku sa svojim makedonskim kolegom izjavio da 'sumnjičavost bugarske vlade prema stvarnoj provedbi sprazuma raste', i da će se 'ne bude li uskoro napretka, sumnjičavost pretvoriti u razočaranje.'"