ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Samoproglašena Pridnjestarska moldavska republika i dalje odbija ponude za autonomiju unutar Moldove a ruska vojska koja je odigrala presudnu ulogu u odcjepljenju se još ne povlači s ovoga područja, piše
u informaciji misije Srednjouropske inicijative (SEI) u kojoj je sudjelovala i Hrvatska.
ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Samoproglašena Pridnjestarska
moldavska republika i dalje odbija ponude za autonomiju unutar
Moldove a ruska vojska koja je odigrala presudnu ulogu u
odcjepljenju se još ne povlači s ovoga područja, piše u informaciji
misije Srednjouropske inicijative (SEI) u kojoj je sudjelovala i
Hrvatska. #L#
Trojka SEI, koju su, pod češkim vodstvom, činili predstavnici
Češke, Mađarske i Hrvatske a pridružili im se i predstavnici
Austrije i Italije, boravila je od 28. rujna do 1. listopada u
Moldovi u misiji utvrđivanja činjenica kako bi vidjela je li
postignut napredak u rješavanju tzv. transnistrijskog sukoba.
Iz preliminarne informacije misije, koja će mjere za rješavanje
predložiti na predstojećem summitu SEI-ja u studenom u Pragu, dade
se zaključiti da se problem secesije Transnistrije i ujedinjenja
Moldove nije značajnije približio rješenju od 1990. kada se
područje moldavskog Dnjestra odvojilo od matice zemlje.
Raspadom Sovjetskog Saveza Podnjestrovlje, područje bivše
Moldavske sovjetske socijalističke republike, naseljeno
većinskim slavenskim uglavnom ukrajinskim i ruskim stanovništvom,
1990. je proglasila samostalnost otcijepivši se od novonastale
Republike Moldove. U tome je presudnu ulogu odigrala ruska 14.
armija raspoređena na tom području.
Ovo istočno područje, na kojem živi oko 700 tisuća uglavnom Rusa i
Ukrajinaca pobunilo se 1990. strahujući da će uglavnom slavensko
pučanstvo postati građani drugog reda ukoliko se Moldavija ujedini
s Rumunjskom.
U borbama između moldavijskih snaga sigurnosti i proruskih
pobunjenika poginulo je u ožujku 1992. stotine ljudi prije nego je
dogovoren prekid vatre u kolovozu 1992.
Od tada vlada status quo a šef međuresorske koordinacije moldovske
vlade za odnose s Transnistrijom Ion Lecanu je u razgovoru s trojkom
SEI u glavnom gradu Kišinjevu pregovarački proces ocijenio kao
stanje "zamrznutosti" i "sporog odvijanja" izuzimajući
gospodarske odnose, stoji u informaciji.
Moldova je transnistrijskoj regiji ponudila status široke
autonomije, sličan gagauškom autonomnom području na jugu zemlje,
dok lokalne vlasti Transnistrije zahtijevaju potpunu državno-
pravnu jednakost s Moldovom unutar zajedničke države koja bi
trebala biti federacija ili konfederacija.
Južna oblast Gagauzija, naseljena uglavnom s oko 150 tisuća Gagauza
(turska etnička skupina) koji su se također pobunili u kolovozu
1990. prihvatila je sporazum o autonomiji 1994.
Samoproglašene vlasti Transnistrije u glavnom gradu Tiraspolu
trojki SEI dali su protuslovne i nejasne odgovore oko svojeg
stajališta.
"Naglašavajući sve moguće dosegnute atribute 'državnosti'
transnistrijske vlasti su pretežito pokušale potkrijepiti svoj
položaj postojanjem brojnih autnomija/područja sa specijalnim
statusom u svijetu," kaže informacija.
Moldovsko-ruskim sporazumom iz 1994. dogovoreno je povlačenje
ruskih postrojbi iz Transnistrije u roku od tri godine ali ruska
strana nije poštovala taj rok.
Tako je oko 6.000 ruskih vojnika još uvijek raspoređeno u
Dnjestru.
Rusija pitanje Transnistrije formalno drži unutarnjim pitanjem
Moldove o kojem se moraju dogovoriti dvije strane i ne podržava
međunarodni subjektivitet otcijepljenog područja.
S druge strane, držanjem svoje vojske u Transnistriji, za čije je
povlačenje ruski veleposlanik u Kišinjevu trojki SEI predložio
novi rok od pet godina, Rusija stvarno podupire tvrdi stav
secesionista u Tiraspolu.
Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
organizirat će u listopadu ove godine međunarodnu konferenciju u
Tiraspolu o različitim modelima ujedinjavanja podijeljenih
država.
Područje Podnjestrovlja je pojas duž lijeve obale rijeke Dnjestar,
širok oko 20 kilometara i dug oko 200 kilometara na istoku Moldove
uz granicu s Ukrajinom.
Transnistrija obuhvaća 12 posto ukupnog teritorija Moldove a od 4,3
milijuna stanovnika ove države na otcijepljenom području je njih
700 tisuća. Od toga broja Moldavaca je 40 posto, Ukrajinaca 28 posto
a Rusa 25 posto dok u ukupnom broju stanovnika Moldavci sudjeluju s
65 posto, Ukrajinci s 14 posto a Rusi s 13 posto.
Današnja Republika Moldova povijesno je bila rumunjska kneževina.
Rusija je osvojila Moldaviju od Turske 1812. i vladala njome kao
pokrajinom Besarabijom do 1918. Rumunjska je povratila ovaj
teritorij 1918. ali ga je sovjetski diktator Staljin anektira 1940.
prema odredbama tajnog sporazuma s Hitlerom. Sve do raspada
Sovjetskog Saveza Moldova je bila jedna od 15 sovjetskih
republika.
(Hina) sl sv