BBC 5. X. RAZGOVOR S PROF. JOŠTOM

BRITANSKI RADIO - BBC 5. X. 1999. Američka biotehnološka kompanija Monsanto objavila je, na zadovoljstvo ekologa, da neće za komercijalne potrebe razvijati terminator tehnologiju, koja stvara sterilne usjeve. Profesor Marijan Jošt, hrvatski genetičar, koji je došao u sukob s Ministarstvom poljoprivrede zbog njihove odluke da mimo preporuke Sabora dopuste pokusnu sjetvu genetski modificiranih žitarica u Hrvatskoj, objasnio nam je što je terminator tehnologija i zašto je njezina pojava izazvala protivljenje širom svijeta. = Tehnologija se zasniva na djelovanju tri djela, koji u određenom času stupaju u akciju i steriliziraju, ubijaju sjeme. Dakle farmer, seljak, ili tko već sije određeno sjeme mora to sjeme svake godine nanovo kupovati, ne može ga sijati sljedeće godine jer ako ga posije, ono neće izniknuti. - A koje su osnovne tajne u toj tehnologiji? = Zamjerka je ta da se multinacionalne koperacije koje se kunu da im je namjera boriti se protiv gladi u svijetu, odnosno ekološkog onečišćenja okoliša itd., da su upravo s tom tehnologijom pokazale svoje licemjerje jer upravo farmeri siromašnih zemalja, recimo Pakistana, Indije, nekih zemalja južne Amerike itd. kojima je uobičajena praksa da koriste svoje sjeme i po nekoliko godina, sada će biti prisiljeni da svake godine siju nanovo, odnosno da kupuju sjeme. Drugim riječima, njima neće biti pomognuto nego će im biti otežan život. S ekološkoga gledišta, znanstvenog, takva tehnologija može biti vrlo opasna. Jer ukoliko bi se dogodilo da se recimo takva kombinacija gena na neki način izdvoji, oslobodi, nađe u prirodi i počne djelovati, posljedice koje bi ona mogla napraviti su naprosto nepredvidljive. - Imate li Vi bilo kakvih informacija o mogućoj nazočnosti na hrvatskom tržištu tvrtke Monsanto? = Podravka iz Koprivnice već dugi niz godina ima određenu suradnju s firmom Dekalp, a kao što znate Dekalp je od prošle godine Monsanta. Dakle i firma Dekalp je ponudila sjetvu hibridnog kukuruza, međutim prema nekim informacijama, firma Dekalp je odustala jer je odobrenje za sjetvu stizalo prekasno. Oni imaju hibride duge vegetacije, pa takvi hibridi ne bi dozorili, ne bi pokazali svoje karakteristike. Zbog toga Dekalp nije sijan ove godine, što ne znači da neće biti sijan sljedeće godine ukoliko se nešto u Hrvatskoj ne promijeni. - Da li kukuruz o kojem sada govorimo, da li je riječ o genetski modificiranom kukuruzu? = Ove godine su prvi put tražili dozvolu za sjetvu genetski modificiranog bilja, odnos hibrida, iako se, čak i stručnjaci to priznaju, da je to treća godina da se takvi pokusi kod nas provode s takvim hibridima. Prije toga je to bilo, da tako kažem tajno, nije se javno znalo i nije zbog toga bilo ni reakcije javnosti. - Znači prekršaj da se takvi pokusi i da se takvi usjevi siju u Hrvatskoj bez formalnog, zakonskog odobrenja? = Jedan od zaključak Sabora je donošenje pravne regulative, reguliranje dozvole uvoza, prometa, genetski modificirane hrane ili sjemena. Do sada Hrvatska takvih zakona nije imala, pa su stavovi nekih bili - ono što nije Zakonom zabranjeno je dozvoljeno. Nažalost, naše pogranične inspekcije i sve inspekcijske službe koje kontroliraju uvoz nisu na to pazile tako da je u Hrvatsku, po svoj prilici, stigla određena količina i genetski modificirane hrane, ali o tome nitko, ni jedno ministarstvo nikakve informacije nema. (BBC)