IT-AT-stranke-izbori-manjine-regije IT-5.X.-LA REPUBBLICA-JUŽNI TIROL I HAIDER ITALIJALA REPUBBLICA5. X. 1999.Alto Adige sada se pribojava nacionalističke zaraze"Austrijska trešnja potresa Alto Adige, u Alpama rastvara novu
rasjeklinu. Ne više između Rima i Beča, nego između dvije velike zamisli Europe.(...) Seizmograf u Bolzanu kaže da je povijesnoj većinskoj stranci, nehrđajućoj Suedtiroler Volkspartei more blago valovito. To se znalo uoči glasovanja u Austriji, kada su dva istaknuta predstavnika te stranke (SVP), Sepp Kustatscher i Huebert Frasnelli, dali ostavke u znak prosvjeda protiv, kako su kazali 'puzajuće haiderizacije' pokreta'.(...)No drugi odašiljači, otkriva primjerice Florian Kronbichler iz bolzanskog tjednika FF, upozoravaju kako među južnim Tirolcima postoji simpatija za Karla Joerga, prvenstveno u pogledu teme useljenika, te bi se 'SVP zanemarujući to doveo u velike teškoće'. (...)Upravo rječnikom centra Haider Europi ponovno predstavlja ideju krvi i tla. Bruno Luvera, autor nove knjige 'Korijeni mržnje' o novoj europskoj desnici, podsjeća da danas, sjeverno od Alpa raste
ITALIJA
LA REPUBBLICA
5. X. 1999.
Alto Adige sada se pribojava nacionalističke zaraze
"Austrijska trešnja potresa Alto Adige, u Alpama rastvara novu
rasjeklinu. Ne više između Rima i Beča, nego između dvije velike
zamisli Europe.(...)
Seizmograf u Bolzanu kaže da je povijesnoj većinskoj stranci,
nehrđajućoj Suedtiroler Volkspartei more blago valovito. To se
znalo uoči glasovanja u Austriji, kada su dva istaknuta
predstavnika te stranke (SVP), Sepp Kustatscher i Huebert
Frasnelli, dali ostavke u znak prosvjeda protiv, kako su kazali
'puzajuće haiderizacije' pokreta'.(...)
No drugi odašiljači, otkriva primjerice Florian Kronbichler iz
bolzanskog tjednika FF, upozoravaju kako među južnim Tirolcima
postoji simpatija za Karla Joerga, prvenstveno u pogledu teme
useljenika, te bi se 'SVP zanemarujući to doveo u velike teškoće'.
(...)
Upravo rječnikom centra Haider Europi ponovno predstavlja ideju
krvi i tla. Bruno Luvera, autor nove knjige 'Korijeni mržnje' o
novoj europskoj desnici, podsjeća da danas, sjeverno od Alpa raste
jedan novi regionalistički nacionalizam, etnički obojan
dvosmisleni federalizam. Haider je uvijek izjavljivao da je
identitet regija monokulturalan, takav da isključuje
pluralistički i zajednički federalizam. 'Alto Adige se tako',
prema Luveri, 'nalazi u središtu golemog sukoba između dva modela
identiteta', od kojih bi jedan Europu približio Balkanu.
Kao i Bossi, Haider ide za cijepanjem nacionalnih država i idejom
Europe regija. Ta ideja u njemačkom podalpskom svijetu funkcionira
gotovo bolje nego u Padaniji. Tirolci i sa sjevera i s juga
nastavljaju staru Austriju zvati 'Vaterland', no nacionalni
identitet ostaje slab prema povjesnim lokalnim pripadnostima. Iz
Innsbrucka je Beč dalek točno koliko i Rim. Za pravog Tirolca,
napisao je Hans Weigel, 'Koruška, Štajerska i Kina jednako su
udaljene'.(...)
Pričaju kako je sedamdesetih godina, kada je Beč mislio Koruškoj
dati istočni Tirol, iz Innsbrucka predsjednik 'Landa', Edvard
Wallnoefer, stavio do znanja kancelaru Kraiskom da će poslati
15.000 'Schuetzena' (tradicionalne dobrovoljačke postrojbe, op.
prev.)protiv saveznih dužnosnika. U Austriji svete granice nisu
one domovine nego one regija. S Haiderom vraćaju se upravo svete
granice Tirola. Kako? Hoće li ponovno biti bomba, samoodređenja? To
je starudija, objašnjava Haider. Danas je sve lakše, nije potrebno
ni glasovati. Postoji 'Eu-regija', mala neškodljiva domovina koju
više ne treba otkinuti od Rima nego od Bruxellesa. Hegemoniji
Europe nacionalnih država.", piše Paolo Rumiz.