FR LIBERATION30.9.ANALIZA O RUSIJI

FRANCUSKA LIBERATION 30. IX. 1999. 'Rusko pitanje' u središtu američke politike "Bill Clinton je u utorak izrazio svoju 'zabrinutost' zbog moguće opće destabilizacije Kavkaza, kao posljedice možebitne ruske kopnene ofenzive u Čečeniji. Pogoršanje krize još više zamršuje rusku jednadžbu koja počinje sličiti mozgolomu otkako je režim Borisa Jeljcina optužen zbog pljačke ruske blagajne i (možda) jednog dijela međunarodne pomoći. 'Rusko pitanje' postalo je jedan od lajtmotiva političke borbe u Washingtonu, to više što Republikanskoj stranci omogućuje da napada potpredsjednika Ala Gorea. Ovaj potonji, demokratski kandidat za Bijelu kuću sljedeće godine, najodgovorniji je za rusku politiku u vladi nakon 1992. To je bio 'najveći propust vanjske politike nakon Vijetnamskog rata', tvrdi Dick Armey, vođa republikanske većine u Zastupničkom domu. Saslušanja o tome, prošloga tjedna provedena u Kongresu, bila su, međutim, neobično umjerena. Iz dobro obaviještenog izvora doznaje se da se istragama koje su (na konkurentski i suparnički način) vodili FBI i glavni tužitelj na Manhattanu, nije utvrdilo odakle potječu milijarde koje su išle preko računa Newyorške banke. Zapravo, ništa ne upućuje na to da je taj novac stečen pronevjerom međunarodne pomoći. Zbog toga su američki zastupnici i senatori bili oprezni u svojim optužbama. Rasprava o tome 'tko je izgubio Rusiju?', postala je nešto blaža. A prvaci u vladi prešli su u protunapad. Al Gore je u razgovoru za agenciju Reuter branio svoju politiku prema Rusiji, tvrdeći da nije nikada zatvorio oči pred ruskom korupcijom, nego je bio uvjeren da je nastavak reforma koje su u tijeku 'jedina mogućnost da se prevlada naslijeđe sovjetskog sustava koji je bio jedan od najpokvarenijih u povijesti'. Tijekom saslušanja u Kongresu, ministar financija Larry Summers ustvrdio je da je 'uvijek imao otvorene oči' pred endemijskom korupcijom ruskog režima. No, protumačio je, američka politika mora biti rezultanta 'onoga što je gospodarski poželjno i što je politički ostvarivo'. Da bi ušutkao napadače, obećao je da će se Sjedinjene Države usprotiviti svakoj novoj međunarodnoj pomoći Rusiji sve dok se ne rasvijetli afera oko ruskog novca koji se 'prao' u američkim bankama. Na sastanku G7 u Washingtonu, on se zalagao za oštriji ton u završnom priopćenju u kojemu se žestoko napada korupcija u Rusiji i svaka nova pomoć uvjetuje provedbom mjera od strane Moskve za nadzor i transparentnost proračuna. No, kao što je u Senatu podsjetio zamjenik državnog tajnika Strobe Talbott, 'glavno mjerilo prema kojemu treba prosuđivati politiku prema Rusiji jest je li ona ojačala američku sigurnost'. Pitanje je to na koje on, očito, odgovara potvrdno. Glavni je dokaz američkih dužnosnika kako nema druge mogućnosti do nastavka gospodarske pomoći Moskvi, koliko god ozračje tamo bilo gnusno. Takvo mišljenje dijeli većina republikanskih kandidata za predsjedničku dužnost. Oni u Kini vide moguću 'prijetnju' koja je puno ozbiljnija nego Rusija. Favorit u utrci republikanaca za izbore George W. Bush, ograničava se zauzimanjem prema Moskvi politike 'nasilnog mira'. On manje napada Clintonovu politiku 'dijaloga' i pomoći Rusiji, nego njegovu taktiku odveć osobne i 'slijepe' potpore Jeljcinovoj osobi (i klanu). Međunarodni monetarni fond (MMF) koji se ovih dana treba okupiti u Washingtonu i na koji SAD ima odlučujući utjecaj, u utorak je preko svog direktora Michaela Camdessusa ponovno očitovao spremnost da nastavi pomagati Rusiji. A ministar za poljodjelstvo Dan Glickman izjavio je da će SAD povesti računa o novom zahtjevu iz Moskve za pomoć u hrani od pet milijuna tona žitarica, mesa i mliječnih proizvoda. Dakle, business as usual. No, dok američki i ruski dužnosnici nastoje skinuti sa sebe sumnju zbog korupcije, strategijska suradnja između dviju zemalja - u svezi s potvrdom sporazuma Start II, pregovorima o Startu III i promjenama ugovora o protubalističkim raketama (ABM) iz 1972., i dalje je u slijepoj ulici", komentira Patrick Sabatier.