US 29. IX. IHT EU NEZAPOSLENOST

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 29. IX. 1999. Gospodarski oporavak u Europi? No pokušajte pronaći posao "(...) U posljednjih nekoliko godina, europsko se gospodarstvo doslovno ponovno izmislilo. Korporacije su se bavile modernizacijom i združivanjem. Vlade su smanjile deficite i deregulirale glavne industrije. Ove je godine 11 zemalja prihvatilo zajedničku valutu, euro", piše Anne Swardson. "No europski je gospodarski procvat neobičan u jednom važnom pogledu: nezaposlenost je i dalje tvrdoglavo visoka. Prošloga su se tjedna u Washingtonu okupili europski i drugi ministri financija radi konferencije pred godišnji sastanak MMF-a. Predviđa se da će prosječna stopa nezaposlenosti petnaestočlane europske unije ove godine biti 9,1% - više nego dvostruko od predviđene američke stope nezaposlenosti, koja iznosi 4,3%. Šesnaest milijuna ljudi u Europskoj uniji traži posao i ne može ga naći. Taj problem prijeti potkopavanjem europskih težnja za postizanje statusa globalne gospodarske supersile. Nezaposlenost je 'Ahilova peta Europe' rekao je Thomas Mayer iz Goldman Sachsa u Frankfurtu. 'Ne riješimo li taj problem, Europa neće postati golem gospodarski stroj poput Sjedinjenih Država.' U posljednjih pet godina gospodarske ekspanzije, u Sjedinjenim je Državama stvoreno 11,5 milijuna radnih mjesta. U Europskoj uniji, koja ima 40% veći broj stanovnika, stvoreno je 3,6 milijuna novih radnih mjesta, a mnoga od njih u samo dvije zemlje - Britaniji i Nizozemskoj. Njemačka i Italija danas imaju manje radnih mjesta nego što su imale 1993., Francuska tek nešto više. Za Mayera i mnoge druge, objašnjenje je jednostavno: kompanijama je preskupo ovdje stvarati poslove, a zakon o zapošljavanju toliko štiti radnike da ih poslodavci nerado otpuštaju. U njemačkoj tekstilnoj industriji, primjerice, porezi na plaću i dodatne povlastice povećavaju 70% iznos koji treba izdvojiti za prosječnu radničku plaću, odnosno podižu trošak na 22,60 dolara po satu. Stoga je velika većina njemačkih odjevnih kompanija preselila svoju proizvodju u istočnu Europu, gdje je cijena radne snage niža. Mjere čija je prvotna namjena bila zaštititi radnike od otpuštanja imale su suprotan učinak obeshrabrivanja kompanija od zapošljavanja. Poslodavci se boje zapošljavati radnike koje će biti teško otpustiti ako poslovi krenu loše. U Francuskoj otpuštanja velikih razmjera mora odobriti posebni sud, a odluka se može poništiti i nekoliko godina poslije. U Njemačkoj, otpuštanja moraju odobriti vijeća zaposlenika koja se imaju mogućnost žaliti radničkom sudu, a taj postupak može trajati više od godinu dana. Izgubi li kompanija spor, ona je obavezna uzeti radnika natrag i platiti sve troškove postupka. Takve zapreke rastu poslova u Europi spominjale su se na subotnjem sastanku finacijskih ministara i guvernera središnjih banaka skupine sedam industrijskih zemalja u Washingtonu. Njihov komunikej zahtijeva od 11 zemalja koje primjenjuju euro prihvaćanje 'makroekonomske i ustrojne politike čiji je cilj srednjoročno jačanje rasta i zaposlenosti.' Na mnoge načine, europske su vlade počele uvoditi fleksibilnije zakone o radu. Poslodavcima u talijanskim regijama s visokom stopom nezaposlenosti nedavno je dopušteno slobodnije zapošljavanje uz skraćenu satnicu. U Njemačkoj su ublažena pravila o noćnom radu i radu trgovina subotom i nedjeljom. No dok povećana konkurencija i modernizacija hvataju korijena u Europi, vlade čine malo da prilagode pravila koja ljudima otežavaju pronalaženje posla. Na čelu četiri najveća gospodarstva Europe - Njemačke, Britanije, Francuske i Italije - nalaze se stranke ljevice čiji premijeri provode politiku koja ide na ruku poslovima, s različitim stupnjem uspješnosti. No samo se Britanija, u kojoj je nezaposlenost na svom najnižem stupnju od 1980., uspješno bori protiv problema nezaposlenosti. Francuski premijer Lionel Jospin, njemački kancelar Gerhard Schroeder i talijanski premijer Massimo D'Alema, pod pritiskom ili lijevog krila svoje stranke ili ljevičarskih partnera u vladi, dosad nisu uspjeli staviti na raspravu temeljne promjene u pravilima o zapošljavanju ili otpuštanju. U ponedjeljak je Jospin rekao francuskim zakonodavcima da će njegova vlada raditi na uvođenju novih zakona koji bi kompanijama otežali otpuštanje radnika zbog ekonomskih razloga i kaznili kompanije koje se prekomjerno oslanjaju na ugovore o radu na određeno vrijeme. 'Europski političari u osnovi znaju što bi trebali učiniti; no mijenjanje ustroja tržišta rada znači poduzimanje nepopularnih mjera koje bi kratkoročno mogle imati negativne posljedice', rekao je Lorenzo Codogno, koji prati europsku ekonomiku u londonskoj Američkoj banci. U porastu je samo rad na određeno vrijeme. (...) No čak i s raširenom uporabom privremeno zaposlenog osoblja, plaće su i dalje manje u Europi nego u Sjedinjenim Državama. Primjerice, istraživanje tvrtke za konzalting McKinsey&Co kaže da trgovine Toys'R'Us Inc. u Francuskoj zapošljavaju 30% manje prodavača nego trgovine usporedive veličine u Sjedinjenim Državama."