RFI 28. IX. PREGLED TISKA

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 28. IX. 1999. Pregled tiska Francuski tisak danas je jednoglasan u izboru glavne teme - nastup premijera Lionela Jospina u Strasbourgu i najava socijalnih mjera koje bi trebale obilježiti drugu fazu programa socijalističke vlade. Ukratko, riječ je o mjerama kojima je cilj spriječiti masovna otpuštanja s posla i otvaranje tek privremenih radnih mjesta. I komentari su jedinstveni. Svi dnevnici ne propuštaju istaknuti skretanje ulijevo francuskoga premijera. Dnevnik ekonomskih krugova 'Les Echos' tako naslovljava 'Lionel Jospin boji u ružičasto drugu fazu socijalističke vladavine', 'Le Figaro' govori o uzimanju kursa u lijevo, 'Le Monde' o ustupcima ljevici. 'Liberation' jedini ističe da se radi tek o malom skretanju ulijevo, koje omogućava francuskom premijeru da nastavi dosadašnju ekonomsku politiku, koja ne zazire od liberalizma. Za 'Le Figaro' mondializacija je prisilila socijalističku vlast da prihvati ekonomski liberalizam kao neizbježan, što joj na socijalnom planu ostavlja uski manevarski prostor, tek nekoliko ustupaka koje može ponuditi lijevom glasačkom tijelu. Za 'Les Echos', ljevičarska retorika omogućila je Jospinu da ispravi političku nelagodu koju je izazvala njegova nedavna izjava da država ne može kontrolirati baš sva tržišna kretanja u trenutku kada je proizvođač guma Michelin paralelno s dobrim poslovnim rezultatima najavio masovna otpuštanja s posla. 'Rat, korupcija, borbe klanova - agonija Jeljcinovog sustava', naslov je opširnog dosjea koji 'Le Monde' posvećuje stanju u Rusiji. Pariški dnevnik prenosi da bivši premijer Jevgenij Primakov i gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov implicitno optužuju neke krugove Kremlja za otpočinjanje rata u Čečeniji, dok nisu rijetki oni koji predviđaju Predsjednikovu klanu, miniranom aferama, kraj sličan onom koji je doživio Ceausescu, osobito sada kada je u središtu svih afera ruski financijski magnat Boris Berezovski kojega narod naziva gospodarom kaosa. On je prvi kojemu odgovara destabilizacija situacije u Rusiji iz dva razloga. U trenutku opće panike koju su u Moskvi izazvali atentati koji se pripisuju čečenskim islamistima, najveće rusko naftno poduzeće Lukoil, združeno s firmom Berezovskog, preuzelo je uz intervenciju specijalnih policijskih snaga upravu nad konkurentskim Transneftom, i tako dobilo monopol nad ruskim naftovodima. Škandal je prošao gotovo nezapaženo. Drugi razlog zbog kojeg Berezovskom odgovara kaos njegova je potreba da nađe jakog čovjeka koji će jamčiti opstanak njegove vlasti, koju mogu ugroziti skorašnji skupštinski izbori. Berezovski je financirao islamističkog čelnika Šamil Basajeva ne sa tri milijuna dolara, što je i sam priznao, već s oko 30 milijuna dolara. Sve je izvjesnije također da je jedna filijala Ross vooruženja, poduzeća koje ima monopol na izvoz oružja, u vlasništvu osobe bliske Berezovskom, dostavljalo Basajevu sve oružje koje je tražio. Ruski su mediji potvrdili da su islamisti u Dagestanu upotrebljavali najsuvremenije rusko a ne zapadno oružje, kao što tvrde moskovske vlasti. 'Le Monde' se vraća i aferi Mabatex, poduzeća u vlasništvu kosovskog Albanca sa švicarskom putovnicom Bečeta Pacolija koji je podmitio najuže Jeljcinovo okružje, uključujući i njegove kćeri, da bi dobilo poslove obnove Kremlja. U međuvremenu se otkrilo da je Pacolijeva projektanska firma trebala biti isplaćena prodajom nafte, koja je ilegalnim kanalima nestala, odnosno prodana nekom drugom. U škandal je uz šefa predsjedničke administracije Pavela Borodina umiješan i bivši premijer Viktor Černomirdin, čija su dva bliska suradnika bili posrednici u ovoj naftnoj transakciji. Unatoč golemim pronevjerama novca i korupciji skupina Sedam je nedavno potvrdila ekonomsku pomoć Rusiji, uz zahtjev za tek nešto više jasnosti i kontrole u poslovanju ruskih banaka, bilježi 'Le Monde'. Kosovom se danas bavi samo 'Liberation' u reportaži u kojoj se opisuje kako su francuski vojnici uhitili četvoricu pripadnika srpskih paravojnih snaga, optuženih za sudjelovanje u masakru 26 Albanaca, nestalih iz Popovićeve ulice u Kosovskoj Mitrovici. Njihova su tijela pronađena u masovnoj grobnici kraj sela Vidomirić. Ukrštanjem izjava svjedoka, provjerom identiteta jednog Srbina nakon banalne prometne nesreće s francuskim vozilom, ispitivanjem bivšeg srpskog policajca koji je kamionom prevozio tijela u Vidomirić, ušlo se u trag počiniteljima pokolja. 'Liberation' tvrdi da ova istraga znači prekretnicu u radu međunarodne sudske policije koja je počela od tužbe obitelji nestalih osoba, da bi završila otkrićem masovne grobnice i počinitelja zločina. 'Le Monde' nas upoznaje sa službenom biografijom bivšega američkog predsjednika Ronalda Reagana koju potpisuje Edmond Morris. 'The New York Times' i 'The Washington Post' nazivaju je biografijom a la Forest Gump, po uzoru na lik iz istoimenog filma koji pripada žanru burleskne komedije. Riječ je o djelu koje miješa fikciju sa stvarnim događajima. No autor ipak otkriva neke zanimljive detalje iz života Ronalda Reagana, kao na primjer onaj da je 1938. godine pokušao ući u američku komunističku stranku. Nekoliko godina potom Reagan će postati stjegonošom hajke protiv komunističkih simpatizera u sindikatu glumaca. (RFI)