FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US 27. IX. WP HARV. PROJEKT

RU-US-KORUPCIJA-Strana pomoć-Diplomacija-Tržište/cijene-Bankarstvo US 27. IX. WP HARV. PROJEKT SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON POST27. IX. 1999.Razotkriveni dobročinitelji"Promatrajući kako se nekadašnje obećanje ruske gospodarske reforme zapleće u američku istragu o kaznenoj odgovornosti, ne možete a da se ne prisjetite stare mudre izreke kako je put u pakao popločan dobrim namjerama", piše David Ignatius."Javnost najviše pozornosti posvećuje istrazi po nalogu američkoga javnog tužitelja u Manhattanu o navodnom pranju novca u banci New York. Taj je škandal bio u središtu prošlotjedne rasprave Kongresa o ruskoj korupciji.Proces reforma koje donose slom ističe i, uglavnom nezapažena, istraga koju vodi američki javni tužitelj u Bostonu, a bavi se savjetodavnim radom koji je sredinom devedesetih s ruskim reformistima provodio Harvardski zavod za međunarodni razvoj.'Harvardski projekt' postao je istaknuti simbol američkih pokušaja da pomognu Rusiji u stvaranju modernoga kapitalističkog gospodarstva. Činjenica da je on sada predmet kaznene istrage podcrtava širi američki neuspjeh u Rusiji: namjeravajući činiti dobro, pomogli smo uzgojiti sloj zločinačkih oligarha. A dio
SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 27. IX. 1999. Razotkriveni dobročinitelji "Promatrajući kako se nekadašnje obećanje ruske gospodarske reforme zapleće u američku istragu o kaznenoj odgovornosti, ne možete a da se ne prisjetite stare mudre izreke kako je put u pakao popločan dobrim namjerama", piše David Ignatius. "Javnost najviše pozornosti posvećuje istrazi po nalogu američkoga javnog tužitelja u Manhattanu o navodnom pranju novca u banci New York. Taj je škandal bio u središtu prošlotjedne rasprave Kongresa o ruskoj korupciji. Proces reforma koje donose slom ističe i, uglavnom nezapažena, istraga koju vodi američki javni tužitelj u Bostonu, a bavi se savjetodavnim radom koji je sredinom devedesetih s ruskim reformistima provodio Harvardski zavod za međunarodni razvoj. 'Harvardski projekt' postao je istaknuti simbol američkih pokušaja da pomognu Rusiji u stvaranju modernoga kapitalističkog gospodarstva. Činjenica da je on sada predmet kaznene istrage podcrtava širi američki neuspjeh u Rusiji: namjeravajući činiti dobro, pomogli smo uzgojiti sloj zločinačkih oligarha. A dio kontaminacije možda se u malom razmjeru očešao i o naše ustanove - a možda i naše najslavnije sveučilište. 'The Wall Street Journal' izvijestio je lani u veljači da tužitelji u Bostonu istražuju jesu li harvardski profesor ekonomije Andrei Shleifer i pravni stručnjak Jonathan Hay možda uložili u ruske 'junk' obveznice (junk bond - obveznica s kreditnom ocjenom BB ili nižom. Takve obveznice ulagačima nude više dobitke nego obveznice financijski solidnih kompanija, op. prev.) za osobni dobitak - dok su pomagali nadgledati pokušaje reforma u Rusiji, za što je američka Agencija za međunarodni razvoj izdvojila 57 milijuna dolara. Shleiferov odvjetnik Earl Nemser poriče da je njegov klijent učinio išta loše. 'Vjerujem da će se, nakon što se istraga provede u potpunosti', rekao je Nemser, američki tužitelj složiti s Shleiferovom tvrdnjom da zbog svoga položaja savjetnika, ne zaposlenika Agencije za međunarodni razvoj, 'nije bio obvezan ograničiti svoje ulagačke aktivnosti.' Hay također poriče da je učinio prekršaj. Kad su se 1997. prvi put pojavile tvrdnje da je uložio u ruske obveznice, odgovorio je da njegova ulaganja ne krše pravilo o sukobu interesa Agencije za međunarodni razvoj. Njegov odvjetnik David Zornow rekao je u petak: 'Uvjereni smo da će po zaključenju istrage, vlada uvidjeti da Jonathan Hay nije učinio ništa krivo.' Harvardski projekt bio je utjelovljenje američkih nada da je u Rusiji moguće stvoriti 'instant kapitalizam', privatizacijom i onim što je kasnije bilo poznato kao 'šok terapija'. Među prvim zagovornicima toga pristupa bio je harvardski ekonomist Jeffrey Sachs, koji se služio sličnim metodama, uz određene uspjehe, u Poljskoj. Harvardski zavod za međunarodni razvoj predvodio je taj pokušaj, s početnih 40 milijuna dolara subvencije od Agencije za međunarodni razvoj. Shleifer, ekonomist ruskog porijekla, postao je direktor ruskog projekta. Hay, nedavni diplomant harvardskog pravnog fakulteta, bio je glavni direkor projekta u Moskvi. Bilo je predviđeno da projekt 1997. dobije još 17 milijuna dolara, no Agencija za međunarodni razvoj naglo je prekinula financiranje zbog sumnja revizora o mogućim neispravnostima. Glavni saveznik harvardske momčadi u Moskvi bio je Anatolij Čubajs, vodeći zagovornik privatizacije. Mnogi američki i ruski analitičari sad okrivljuju Čubajsa zbog guranja plana iz 1995., poznatog kao 'zajmovi za udjele', koji je novim ruskim oligarsima dopustio stjecanje nadzora nad najvrjednijom imovinom u ruskom gospodarstvu - industrijom rudarstva i prirodnih resursa - u zamjenu za jeftine zajmove vladi. Čubajsov plan pogubno je iskrivio pokušaj reforme, tvrde mnogi analitičari, dopustivši da se kapitalizam izjednači s krađom. On i njegovi američki savjetnici pogodili su se s vragom. Bostonska kaznena istraga obuhvaća pitanja o Shleiferovim i Hayovim ulaganjima u vrijeme dok su pomagali voditi Harvardski projekt. Popratna civilna istraga ispituje je li Harvard nadgledao njihove aktivnosti dovoljno brižljivo. Sažetak nekih važnih pitanja u tom slučaju daje nedavno izišla knjiga Janine R. Wede pod naslovom 'Sukob i tajni zlonamjerni sporazum' (Collision and Collusion). Wedel piše da su istražitelji Agencije za međunarodni razvoj 1997. prikupili dokaze da je Hay uložio u ruske junk obveznice poznate kao 'GKO', dok je savjetovao vladu o financijskim pitanjima. Pravila Agencije za međunarodni razvoj zaposlenicima zabranjuju ulaganje u države u kojima provode svoje projekte. U slučaju Shleifera, istražitelji su ispitivali je li u ulaganja bio uključen izravno ili neizravno. Ulagala je njegova buduća žena, koja je vodila bostonsku ulagačku zakladu za trgovinu s obveznicama GKO. Ono što bostonsku istragu čini toliko tužnom jest da se činilo da Harvardski projekt prikazuje Ameriku u njezinu najboljem izdanju. Pomagali smo zemlji koja je izlazila iz sedamdeset godina duge komunističke noćne more. No ti pokušaji reforme bili su okaljani - prvo zbog prihvaćanja sheme korumpirane privatizacije što je učinio Čubajsov tim, a kasnije američkim prihvaćanjem nesigurnih GKO shema za financiranje stalno rastućega ruskog duga. Dovoljno je loše to što su naši dobročinitelji možda potajno ulagali u tržište GKO-a, koje je eksplodiralo 17. kolovoza 1998. Neprilika je još gora zbog toga što je Harvard očito propustio prikladno pratiti njihove aktivnosti. Nije čudo da ljudi širom svijeta okreću očima kad Amerika ponudi svoju blagotvornu pomoć. Mi smo katkad jednako skloni činiti pogrješke kao i ljudi kojima pokušavamo pomoći."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙