ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Hrvatska je od jučer potpisnica Europske kaznenopravne konvencije protiv korupcije kojom se zemlje članice Vijeća Europe obvezuju na međusobnu suradnju u otkrivanju, suzbijanju i kažnjavanju svih oblika
korumpiranja domaćih i stranih državnih dužnosnika, odgovornih osoba u gospodarstvu, te svih djelatnika međunarodnih organizacija i međunarodnih sudova. Izvijestio je to na današnjim Susretima u Vladi, šef hrvatskog izaslanstva u odboru Vijeća Europe za probleme kriminala i državni savjetnik u Ministarstvu pravosuđa, Željko Horvatić, koji je sudjelovao u izradi konvencije. Konvencija je stupila na snagu početkom ove godine, a do sada ju je potpislo tridesetak zemalja.
ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Hrvatska je od jučer potpisnica Europske
kaznenopravne konvencije protiv korupcije kojom se zemlje članice
Vijeća Europe obvezuju na međusobnu suradnju u otkrivanju,
suzbijanju i kažnjavanju svih oblika korumpiranja domaćih i
stranih državnih dužnosnika, odgovornih osoba u gospodarstvu, te
svih djelatnika međunarodnih organizacija i međunarodnih sudova.
Izvijestio je to na današnjim Susretima u Vladi, šef hrvatskog
izaslanstva u odboru Vijeća Europe za probleme kriminala i državni
savjetnik u Ministarstvu pravosuđa, Željko Horvatić, koji je
sudjelovao u izradi konvencije. Konvencija je stupila na snagu
početkom ove godine, a do sada ju je potpislo tridesetak zemalja.
#L#
"Hrvatska se potpisom uključila u međunarodnu borbu protiv
korupcije koja za svaku pravnu državu i njezin demokratski sustav
predstavlja veliku opasnost", naglasio je Horvatić. Također se
obvezala na međunarodnu suradnju i pomoć u otkrivanju, suzbijanju i
kažnjavanju aktivne i pasivne korupcije, odnosno davanja i
primanja mita. Potpisujući konvenciju Hrvatska je dužna usuglasiti
svoje zakonodavstvo s konvencijom, što po Horvatićevim riječima,
neće biti problem, jer je hrvatsko zakonodavstvo obuhvatilo gotovo
sve obveze koje proizlaze iz konvencije.
Navodeći posebnost konvencije Horvatić je rekao da u njoj nije
predviđen institut imuniteta. To znači da bez obzira na dužnost
nitko nije izuzet od mogućeg kaznenog progona za počinjenu
korupciju.
Izvijestio je kako je najavljeno da će Konvenciju potpisati i
Sjedinjene Američke Države, Japan, Kanada, Meksiko, Bjelorusija i
Vatikan.
Državni odvjetnik Berislav Živković drži kako je bez ovakvih
međunarodnih konvencija nemoguće riješiti zamršene slučajeve
međunarodne korupcije. Naveo je da Državno odvjetništvo u
posljednjih pet mjeseci ove godine bilježi nekoliko stotina
kaznenih djela, a koja se po Kaznenom zakonu tretiraju kao
korupcija. Dodao je da je u 12 posto slučajeva Državno odvjetništvo
pokrenulo istragu, u 10 posto su podignute optužnice, a u 7 posto
kaznene su prijave odbačene.
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova, Željko Sačić istaknuo je
kako se analizom "velikih afera korupcije u Hrvatskoj", ne želeći
precizirati o kojima je riječ, može zaključiti da je pojava
korupcije u najužoj vezi sa organiziranim kriminalom.
Istaknuvši kako policija iz godine u godinu bilježi sve veći broj
kaznenih djela korupcije zbog čega država trpi velike štete, Sačić
je rekao kako je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno 308
kaznenih djela korupcije. To je u odnosu na isto razdoblje u 1998.,
kada je bilo 179 takvih djela, povećanje od 72 posto. Najveći broj
odnosi se na zlouporabu položaja i ovlasti. Sačić je rekao kako
konvencija otvara mogućnost da hrvatska policija osnuje poseban
samostalni odjel za otkrivanje i suzbijanje korupcije.
Pomoćnik ministra pravosuđa, Dubravko Palijaš, je izjavio kako će
to ministarstvo uskoro pokrenuti postupak za usaglašavanjem
hrvatskih zakona s potpisanom konvencijom i postupak za što bržom
ratifikacijom toga dokumenta.
Na upit o raširenosti korupcije u Hrvatskoj, Horvatić je zaključio
kako je ima "više nego što bi trebalo biti u jednoj pravnoj državi,
ali manje nego u drugim tranzicijskim državama".
(Hina) so sšh