POSLOVNI PREGLED, BROJ 123

POSLOVNI PREGLED broj 123 18. - 24. rujna 1999. SADRŽAJ: ? VLADA NA SLJEDEĆOJ SJEDNICI DONOSI ODLUKU O PRIVATIZACIJI HT-A 2 ? MINISTARSTVO GOSPODARSTVA O DUGORATSKOJ "DALMACIJI" 2 ? IZVOZ KONČARA U ŠEST MJESECI PREMAŠIO 300 MILIJUNA KUNA 2 ? SLABIJI POSLOVNI REZULTATI ERICSSON NIKOLA TESLE 3 ? PROIZVODNJA NAFTE I PLINA U PRVIH OSAM MJESECI 3 ? NJEMAČKA PARLAMENTARNA DELEGACIJA POSJETILA INGRU 3 ? POČETAK AUTOCESTE SPLIT - ZAGREB 25 KILOMETARA JUŽNIJE 3 ? JADROLINIJA SMANJILA BROJ PREVEZENIH PUTNIKA 4 ? INVESTICIJE PLIVE U PRVIH ŠEST MJESECI 367 MILIJUNA KUNA 4 ? ZAPOČELO SPAJANJE OSJEČKE ŠEĆERANE I ŽUPANJSKE SLADORANE 4 ? AGROLAGUNA POČINJE OTKUP GROŽĐA 5 ? ZAGREBAČKA PIVOVARA PLANIRA ULAGANJA OD 40 MILIJUNA DEM 5 ? AGROKOR ZAPOČEO OTKUP SUNCOKRETA I SOJE 5 ? ZAPOČELA S RADOM TVRTKA MEGGLE-MIA 5 ? BELUPO OTVORIO NOVU TVORNICU LIJEKOVA 5 ? SURADNJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE I TDR-A 6 ? BAT NASTAVLJA ULAGANJE U TVORNICU DUHANA ZADAR 6 ? OLT SE POVEZUJE S NJEMAČKIM STRATEŠKIM PARTNEROM 6 ? RADNICI SINTALA TRAŽE RAZRJEŠENJE STEČAJNOG UPRAVITELJA 6 ? ISTRAGRAFIKA OSTVARILA 60 MILIJUNA KUNA PRIHODA U OSAM MJESECI 7 ? TEKSTILPROMET PREDVIĐA OSTVARIVANJE 413 MILIJUNA KUNA PROMETA 7 ? VJEROVNICI LIO-A PROSVJEDUJU ZBOG STEČAJNOG POSTUPKA 7 ? IZASLANSTVO HNB-A NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI MMF-A I SVJETSKE BANKE 7 ? GUVERNER ŠKREB U LONDONU PREDSTAVIO HRVATSKU MONETARNU POLITIKU 7 ? HRVATSKA PUNOPRAVNA ČLANICA IDF-A 8 ? MAĐARSKO-HRVATSKA PROMETNA SURADNJA 8 ? GOSPODARSKA SURADNJA IZMEĐU HRVATSKE I RUMUNJSKE 8 ? KREDITNE KARTICE U HRVATSKOJ 9 ? SINDIKAT POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA: PRIVATIZACIJA HT-A NA ŠTETU HRVATSKE I RADNIKA 9 ? OTVOREN PRVI MEĐUNARODNI SAJAM NAUTIČKOG TURIZMA 9 ? POČEO 4. SUSRET RIBARA HRVATSKE 9 ? HRVATSKI GOSPODARSKI DANI U MAINZU 27. I 28. RUJNA 10 ? MALI I SREDNJI PODUZETNICI HRVATSKE NA EUROPARTNERIATU '99 U POTSDAMU 10 ? U HRVATSKOJ SE OČEKUJE UROD OD PRIBLIŽNO 19.000 TONA JABUKA 10 ? U SEDAM MJESECI UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 22 MILIJARDE KUNA 10 ? TIJEKOM SRPNJA 23,3 MILIJARDE KUNA NEPODMIRENIH DOSPJELIH OBVEZA 11 ? TRGOVINA POTISNULA PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU 11 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU MANJA DEVET POSTO 11 ? PROSJEČNA PLAĆA U SRPNJU 2.976 KUNA 11 ? U HRVATSKOJ 1.345.460 ZAPOSLENIH 12 ? UGOSTITELJSKE USLUGE U KOLOVOZU VIŠE 0,7 POSTO 12 ? ZA AGROOBRTNIČKU BANKU I HGB MOGUĆE PREUZIMANJE, ZA PROMDEI BANKU STEČAJ 12 ? AUSTRIJSKE BANKE PREGOVARAJU O KUPNJI TRGOVAČKE BANKE ZAGREB 12 ? REZULTATI POSLOVANJA GRUPE ZAGREBAČKA BANKA 13 ? ZAGREBAČKA BANKA OPOZVALA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA PIK-A VRBOVEC 13 ? DOBIT RIJEČKE BANKE U OSAM MJESECI 75,6 MILIJUNA KUNA 13 ? U ČAKOVCU OTVORENA PODRUŽNICA RAIFFEISENBANKA AUSTRIA 13 ? ALLIANZ ZAGREB BILJEŽI RAST PREMIJA OD 7,3 POSTO U PRVIH ŠEST MJESECI 14 ? UKIDANJE UVRŠTENJA ZA DRŽAVNE OBVEZNICE SERIJE JDB 14 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 ? VIJESTI IZ SVIJETA 15 ? POSEBAN PRILOG: UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - rujan 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA NA SLIJEDEĆOJ SJEDNICI DONOSI ODLUKU O PRIVATIZACIJI HT-A U četvrtak je na zatvorenoj sjednici Vlada RH, između ostaloga, razmotrila je izvješće o tijeku privatizacije Hrvatskih telekomunikacija d.d. Nakon razmatranja prispjele ponude koja vrijedi sedam dana, Vlada će donijeti odluku na sljedećoj sjednici. Vlada je zaključila kako su joj potrebne dodatne konzultacije i dodatna stručna razmatranja i ocjene oko te ponude. U četvrtak ujutro na javnom otvaranju ponuda za kupnju 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija bila je samo ponuda Telie-Telenora koji su ponudili 611 milijuna USD. Drugi sudionik dosadašnjeg tijeka privatizacije HT-a Deutsche Telekom nije predao ponudu, niti se njegov predstavnik pojavio na otvaranju ponuda. U sklopu programa potpore Vlada je odobrila "činidbeno državno jamstvo Gradu Vukovaru za projekt termalne energije", a dala je suglasnost za zaduženje općini Končanica za projekt plinofikacije i općini Kostrena za izgradnju dječjeg vrtića. S države na Grad Rijeku prenesena su osnivačka prava nad javnom ustanovom Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu Lopača. Prihvaćeni su također programi financijskog oporavka i obnove tvrtke Vupik d.d. iz Vukovara i Belje d.d. iz Darde. Gradu Hrvatskoj Kostajnici prenesen je, bez naknade, hotel "Central". Vlada je donijela odluku i o prodaji zgrade bivše Zajednice općina Split, a novac dobiven prodajom doznačit će Gradu Splitu kao pomoć za izgradnju Doma mladeži u Splitu. Dr. Jure Radić imenovan je nacionalnim povjerenikom i predsjednikom Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske izložbe EXPO 2000. u Hannoveru, i odobrena su sredstva za realizaciju toga projekta. Na sjednici je sjednici Vlade dužnosti tajnika Ministarstva turizma razriješen je Antun Golik te je imenovan pomoćnikom ministra turizma. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA O DUGORATSKOJ "DALMACIJI" Odgovarajući na neutemeljene tvrdnje nekih sindikalnih vođa Ministarstvu i ministru gospodarstva u vezi s teškoćama u dugoratskoj "Dalmaciji" d.d. u Ministarstvu ističu da u glavnici s 84 posto sudjeluju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatski fond za privatizaciju. Ti su vlasnici, kaže se u priopćenju, imenovali Nadzorni odbor koji je imenovao Upravu što jasno svjedoči o odgovornosti za upravljanje, nadzor i poslovanje. U tijeku sanacije i restrukturiranja poduzeća Ministarstvo gospodarstva uložilo je 28,5 milijuna kuna, Hrvatska elektroprivreda 51,2 milijun kuna, odnosno ukupno nešto manje od 20 milijuna DEM, dionicama iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju namireno je 166,3 milijun kuna vjerovničkih tražbina te su osnovana četiri društva s ograničenom odgovornosti koja zapošljavaju 160 radnika. Ministarstvo podsjeća da su teškoće u proizvodnji ferokroma (zaposleno 460 radnika), koja je odlukom Nadzornog odbora zaustavljena zbog negativne razlike u proizvodnoj i prodajnoj cijeni jer su i sirovina i konačan proizvod pod isključivim utjecajem oscilacija na svjetskom tržištu. Rješenje se već nekoliko mjeseci ubrzano traži u pregovorima s mogućim talijanskim strateškim partnerom i ti su pregovori pri završetku. U svibnju ove godine, dodaje se u priopćenju, Hrvatska elektroprivreda isplatila je osobne dohotke, uključivo veljaču, a Ministarstvo gospodarstva je, svjesno osjetljivosti socijalnog trenutka i egzistencije onih koji žive samo od plaće, ponudilo interventnu isplatu jednog osobnog dohotka iz vlastitoga proračuna, no sindikat to nije prihvatio. 2. TVRTKE IZVOZ KONČARA U ŠEST MJESECI PREMAŠIO 300 MILIJUNA KUNA Tvrtka Končar u prvom polugodištu ove godine na strana je tržišta izvezla proizvoda i usluga u vrijednosti većoj od 300 milijuna kuna, pri čemu se polovina odnosi na tržišta BiH, Grčke, Ujedinjene Arapske Emirate, Sloveniju i Njemačku. U deset zemalja usmjereno je 72 posto Končarova izvoza, a u više od 30 zemalja na svim kontinentima plasira se preostalih 28 posto. Među društvima u sklopu Grupe Končar deset najvećih izvoznika prodaje 81 posto proizvoda i usluga. Jedno od najsnažnijih društava po izvoznim rezultatima su Distributivni i specijalni transformatori, kod kojih izvoz čini tri četvrtine ukupne prodaje, a udjel toga društva u ukupnom izvozu Končara je 23 posto. Izvoz toga Društva u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 70,03 milijuna kuna, a najvažnije tržište bili su im Ujedinjeni Arapski Emirati gdje prodaju 22 posto svojih proizvoda. Društvo Generatori i motori izvozi 80 posto svojih proizvoda i sudjeluju sa 14 posto u ukupnom izvozu Grupe. Izvoz u prvom polugodištu bio im je 43,4 milijuna kuna, a najviše su izvozili u Grčku. U toj je tvrtki pred dovršenjem i izrada dvaju generatora za hidroelektranu Karikkayam u Indiji, ukupne vrijednost sa pripadajućom opremom 2,07 milijuna DEM. Društvo Inženjering za energetiku i transport na trećem je mjestu, ponajviše zahvaljujući plasmanu energetskih transformatora Alsthomu u Francusku. To je društvo u prvom ovogodišnjem polugodištu na izvozna tržišta prodalo proizvoda u vrijednosti 23,75 milijuna kuna. Izvoz Društva Električne lokomotive u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci iznosio 21,95 milijuna kuna pri čemu se najviše izvozilo na tržište BiH, a izvoz društva Mjerni transformatori 19,34 milijuna kuna, sa Italijom kao prvim izvoznim tržištem. Veliki izvozni posao Mjerni transformatori su tijekom ove godine ugovorili i s Nacionalnom elektroprivredom Grčke kojoj će isporučiti 328 transformatora. Među ostalim većim izvoznicima u sklopu Grupe Končar su Inženjering za industriju sa 16,31 milijuna kuna vrijednim izvozom u prvom ovogodišnjem polugodištu, Kućanski aparati sa 13,1 milijun kuna, Električni visokonaponski aparati sa 12,98 milijuna kuna, Mali električni strojevi sa 12,53 milijuna kuna te Sklopna postrojenja sa 12,48 milijuna kuna izvoza. SLABIJI POSLOVNI REZULTATI ERICSSON NIKOLA TESLE Poslovanje Ericsson Nikole Tesle u prvoj polovici ove godine slabije je nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, što je posljedica situacije na kompanijinim izvoznim tržištima, ponajprije ruskom. No, usprkos svim tržišnim problemima kompanija je i nakon prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala profitabilno. Ostvarena je neto prodaja od 421 milijun kuna te dobit prije oporezivanja od 66 milijuna kuna, objavilo je tvrtkino poslovodstvo na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Naime, u prvih šest mjeseci prošle godine kompanija je imala vrlo visoku neto prodaju u Rusiji, a nakon početka ekonomske krize u u toj zemlji, od kolovoza prošle godine, na ruskom je tržištu teško realizirati posao. Stoga je, s obzirom na nepovoljne tržišne prilike, pad neto prodaje kompanije od 34 posto u skladu s očekivanjima. U tvrtki predviđaju da će poslovni prihod za cijelu 1999. godinu biti nešto manji od lanjskoga - i iznositi otprilike 950 milijuna kuna. Profitabilnost poslovanja u prvoj polovici ove godine ponajviše je postignuta zbog nastavka suradnje sa kompanijinim najvećim pojedinačnim kupcem - Hrvatskim telekomunikacijama (HT) s kojima Ericsson Nikola Tesla zajednički priprema hrvatsku telekomunikacijsku mrežu za nesmetan rad i nakon ulaska u 2000. godinu. Najveće tržište Ericsson Nikole Tesle u prvom ovogodišnjem polugodištu bilo je hrvatsko sa 49 postotnim udjelom, a na kojemu je tvrtka ostvarila 207 milijuna kuna. Slijede Rusija sa 87 milijuna kuna ili 22 postotnim udjelom, Švedska sa 48 milijuna kuna ili 12 postotnim udjelom i Bjelorusija sa 34 milijuna kuna ili osam postotnim udjelom. Već sljedeće godine očekuju se i povećanje izvoznih aktivnosti, za 30 posto. PROIZVODNJA NAFTE I PLINA U PRVIH OSAM MJESECI Ina Naftaplin u prvih je osam mjeseci ove godine proizveo ukupno 1.069.586 tona kapljevine, što je 2,3 posto više od planiranog. Od toga je na domaćim naftonosnim poljima, u Moslavini i Slavoniji, proizvedeno 627.108 tona nafte te 243.841 tona kondenzata. U Angoli je u istom vremenskom razdoblju proizvedeno 164.268 tona nafte, dok je Naftaplinova proizvodnja u Egiptu iznosila 34.369 tona. Proizvodnja prirodnog plina do kraja kolovoza ove godine dosegnula je 1,029 milijardi prostornih metara, te je, nakon interne potrošnje energije i sirovine, te gubitaka, u distribucijski sustav otpremljeno 881,17 milijuna prostornih metara plina, što je neznatno više od planiranog. Tekući naftni plinovi i primarni benzin proizvedeni su u količinama pet posto većim od ranije planiranih, odnosno njihova je proizvodnja u prvih osam ovogodišnjih mjeseci iznosila 91.457 tona. Uz to, Naftaplin je proizveo i 1,5 milijuna prostornih metara vode visoke tehnološke kvalitete te 270.000 prostornih metara geotermalne vode. NJEMAČKA PARLAMENTARNA DELEGACIJA POSJETILA INGRU Njemačka parlamentarna delegacija, u sklopu posjeta Hrvatskoj, posjetila je u utorak Ingru - dioničko društvo za izgradnju investicijskih objekata, uvoz, izvoz i zastupstva. Tema razgovora njemačkih parlamentaraca i predstavnika Ingre bila je unapređivanje gospodarske suradnje zagrebačke tvrtke s njemačkim poslovnim partnerima. Za proširivanje suradnje, kako je istaknulo poslovodstvo Ingre, ima mogućnosti, a tomu u prilog govori i podatak da je upravo Ingra bila prva tvrtka iz zemalja srednje i istočne Europe, koja je prije 35 godina počela raditi u Njemačkoj. Tako i danas surađuju sa najvećim njemačkim tvrtkama, kao što su Asea Brown Bovery, Hochtief, Philipp Holzman i dr. Za koji dan, najavljuju u Ingri, predstavnici njemačkog Thyssena i Ingre putuju u Južnu Ameriku pregovarati o izgradnji cementare, a dolazak njemačke parlamentarne delegacije najbolji je dokaz o tome kakav ugled Ingra uživa na njemačkom tržištu, kazao je. Cilj je Ingre povezati se sa tvrtkama koje rade u Njemačkoj te s njima razviti i druge oblike suradnje, primjerice, zajedničke poslove u trećim zemljama kao kooperant, podproizvođač i sl. Kako ističu, tvrtka iza sebe ima 700 velikih projekata u svijetu, od čega 110 hidroelektrana. Često su bili svrstavani među deset najačih tvrtki u svijetu po izradi hidromehaničke opreme, a posjeduju reference i na izgradnji industrija građevnog materijala - cementara, ciglana i vapnara. POČETAK AUTOCESTE SPLIT - ZAGREB 25 KILOMETARA JUŽNIJE U tijeku je izbor i potpisivanje ugovora s izvođačima za dugo očekivani početak gradnje autoceste Split - Zagreb, koja sa splitske strane treba početi u listopadu, rekao je na splitsko- dalmatinski župan dr. Branimir Lukšić. Autocesta Split - Zagreb najvjerojatnije će se početi graditi 25 kilometara južnije, umjesto iz Dugopolja počet će iz Šestanovca gdje bi se za koji dan trebalo početi s radovima. Kako je rekao župan Lukšić, premijer Mateša je prihvatio njegovu molbu, pa će Vlada ovih dana donijeti odluku o tom novom udaljenijem početku nove autoceste. U Šestanovcu će se slijevati promet s triju državnih cesta, što će znatno rasteretiti Jadransku autocestu, a taj bi se projekt uklapao i u međunarodni smjer preko Trsta. U 2000. godini, kada zamah radova bude na vrhuncu, na autocesti Split - Zagreb bit će otvoreno 5.000 novih radnih mjesta, što je od velikog značenja za zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji. JADROLINIJA SMANJILA BROJ PREVEZENIH PUTNIKA Na temelju ostvarenih rezultata u prvih osam mjeseci, riječka brodarska tvrtka Jadrolinija procjenjuje da će u razdoblju od siječnja do rujna broj prevezenih putnika biti 4, 3 milijuna ili tri posto manji nego lani, dok se očekuje da će broj prevezenih vozila biti 1,34 milijuna, što je oko osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Predviđa se da će do kraja godine Jadrolinija prevesti otprilike pet milijuna putnika ili tri posto manje nego lani i približno 1,55 milijuna vozila, što bi bilo deset posto više nego prošle godine. Jadrolinija tvrdi da je pad prometa ponajprije posljedica kosovske krize, što se naročito očitovalo tijekom svibnja i lipnja. Dodaje se kako je i u samoj sezoni bilo manje dolazaka stranih gostiju - posebice Talijana - na našu obalu, što se posebice odrazilo na promet na brzim i međunarodnim linijama, na kojima je prevezeno 164.500 putnika i 38.000 vozila, što je 23 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Ostvareni promet na udarnim linijama koje s kopnom povezuju otoke Cres, Lošinj i Pag za 4,5 posto je manji nego lani. U zadarskom i šibenskom plovnom području promet je bio za 4 posto manji nego prošle godine, dok je u splitskom i dubrovačkom plovnom području prevezeno jedan posto više putnika nego lani, ali dva posto manje vozila. INVESTICIJE PLIVE U PRVIH ŠEST MJESECI 367 MILIJUNA KUNA Farmaceutska kompanija Pliva d.d. tijekom prvih šest mjeseci ove godine povećala je svoja ulaganja u istraživenja i razvoj za 43 posto, a ukupne su investicije Plive iznosile 367 milijuna kuna. Pliva je tijekom prvih šest mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode u visini od 1,98 milijardi kuna ili osam posto više nego lani, od čega je 60 posto realizirano na stranim tržištima. Neto dobit Plive u prvih šest mjeseci manja je za sedam posto, odnosno iznosila je 377 milijuna kuna, a po objašnjenju poslovodstva dobit je smanjena zbog kratkoročnih kredita kojima se pokrivaju problemi naplate domaćih potraživanja, zatim zbog troškova restrukturiranja tvrtke, dok je i na usklađivanje poslovanja Plive za računalni problem 2000 godine utrošeno pet milijuna kuna. Pad vrijednosti dionica Plive na burzama u poslijednje vrijeme, posljedica je špekulacija na tržištu, koje je djelomično i uzrokovala najava Zagrebačke banke kako će prodati veći paket dionica Plive. Prema riječima Plivinog čelništva, poslovodstvo Zagrebačke banke odustalo je od tog poslovnog poteza, a realna vrijednost Plive daleko je veća u odnosu na sadašnje cijene njenih dionica. Poslovodstvo kompanije zadovoljno je rezultatima poslovanja u prvom ovogodišnjem polugodišti, iako se "okruženje u kojem smo poslovali ne može nazvati prijateljskim". Posebno ističu nerješavanje problema naplate dugovanja od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koja su iznosila približno 620 milijuna kuna, a trenutačno se kreću otprilike 500 milijuna kuna. U međunarodnom poslovanju, Uprava ističe probleme na tržištu Poljske koji su uzrokovani preustrojem načina financiranja zdravstva u toj zemlji, no Pliva unatoč tome bilježi šest postotni rast prodaje lijekova u toj zemlji. Također je velike probleme poslovanju Plive zadala pojava krivotvorenog azitromicina- Sumameda, na tržištima Rusije i Kine, te je Pliva zbog toga izgubila pet milijuna USD. Dodatne troškove uzrokovalo je i povlačenje Sumameda sa tih tržišta, odnosno promjena ambalaže i tiskanje zaštitnih markica za ta tržišta. Na tržištu SAD-a prodaja Plivinog azitromicina i dalje je dobra, a taj je antibiotik jedan od najprodavanijih na tom tržištu. Krajem ove, odnosno početkom iduće godine očekuje se registracija azitromicina na tržištu Japana - zemlje koja predstavlja drugo najveće tržište antibiotika na svijetu. ZAPOČELO SPAJANJE OSJEČKE ŠEĆERANE I ŽUPANJSKE SLADORANE Osječka IPK Tvornica šećera i županjska Sladorana započele su, nakon duljih razgovora i revizorskih analiza, proces spajanja dvaju tvornica koji bi u konačnici trebao rezultirati stabiliziranjem cijena i konsolidiranjem stanja u ukupnoj hrvatskoj inudstriji šećera, izjavio je predsjednik uprave IPK dd Osijek mr. Josip Pavić. U ovome trenutku još je prerano govoriti kako će izgledati vlasnička struktura budućeg poduzeća jer će ona ovisiti o vrijednosti tvornica i onoga što se unosi u buduću tvrtku. Do sada je samo potpisan ugovor kojim IPK stječe izvjesna upravljačka prava u županjskoj Sladorani i temeljem kojega bi, već ove godine, dvije šećerane trebale voditi zajedničku poslovnu politiku u nabavi, financiranju i prodaji. Spajanjem dvaju šećerana u samo jednoj godini očekuje se financijski efekt smanjivanjem troškova u iznosu od najmanje 50 milijuna kuna, rekao je Pavić. Ističući kako je višegodišnja kriza hrvatske industrije šećera, koja je ugrozila poslovanje domaćih proizvođača, bila glavni poticaj procesu spajanja, Pavić je rekao kako budućnost domaće proizvodnje vidi u postojanju jednog koncerna koji bi obuhvatio i virovitičku Šećeranu. On je istaknuo i kako razgovori s tom šećeranom još nisu započeli, ali smatra da su oni nužni za uspjeh ovoga projekta jer bi stvaranjem jedinstvenog koncerna za proizvodnju šećera spriječili sadašnje gubitke koji tijekom jedne godine na državnoj razini iznose 145 miijuna kuna i omogućili lakšu borbu protiv ilegalnog uvoza šećera. Dodao kako je svrha cijelog projekta stabiliziranje cijena, smanjivanje troškova i osiguravanje radnih mjesta zaposlenicima te stvaranje sigurnosti proizvođačima i dobavljačima šećerne repe. Po njegovim riječima Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva upoznato je s ovim projektom ali tek predstoje razgovori oko donošenja službenog stava, a kontaktirat će se i Državnom agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. AGROLAGUNA POČINJE OTKUP GROŽĐA Porečka Agrolaguna počet će otkup grožđa 25. rujna, a u tijeku je berba na 280 hektara vlastitih vinograda, u kojima je do sada od planiranih 280 ubrano 100 vagona grožđa. Agrolaguna ostaje ugledna i važna poljoprivredna tvrtka u Istri i jedno od zadnjih poljoprivrednih poduzeća koje se održava unatoč mnogim teškoćama, istaknuli su u tvrtki. Dodano je da je Agrolaguna isplatila više od 70 posto od ukupno 1,3 milijuna kuna duga kooperantima za prošlogodišnju berbu. Otprilike 30 posto otkupljena grožđa iz ovogodišnje berbe bit će plaćeno do 31. listopada, a ostatak u deset obroka. kilogram crnog grožda Agrolaguna će otkupiti po 2,55 kune, a bijelog po akontacijskoj cijeni od 2,35 kune, odnosno stvarnoj po 2,55 kune. ZAGREBAČKA PIVOVARA PLANIRA ULAGANJA OD 40 MILIJUNA DEM S ciljem daljnje poslovne ekspanzije, najveći domaći proizvođač piva - Zagrebačka pivovara, u iduće tri godina planira nastavit s kapitalnim ulaganjima koja bi ukupno trebala dosegnuti 40 milijuna DEM. Po najavi poslovodstva, veći dio tih sredstava uložit će se u modernizaciju i povećanje proizvodnje, istraživanje tržišta, posebne programe obučavanja uposlenika, usavršavanje kvalitete piva i dr. Samo u proteklih četiri godine, od kada je većinski vlasnik pivovare postala belgijska kompanija Interbrew - četvrti proizvođač piva u svijetu, u modernizaciju proizvodnje uloženo je 50 milijuna njemačkih maraka. S gotovo 35 posto tržišnog udjela na hrvatskom tržištu, proizvodnjom i prodajom od preko 1,3 milijuna hektolitara piva prošle godine, te stopom rasta na domaćem tržištu od 11,5 posto, u odnosu na 1997. godinu, pivovara je potvrdila svoju vodeću poziciju na pivarskom tržištu Hrvatske. Prošle godine dobit tvrtke je uvećana za 41,47 milijuna kuna u odnosu na 1997., te je iznosila 80,27 milijuna kuna. Rezultati prodaje za prvih šest mjeseci ove godine pokazali su rast od pet posto prema istom lanjskom razdoblju, dok je istodobno ukupno tržište piva u Hrvatskoj bilježilo pad od pet posto. S ciljem širenja kulture konzumiranja piva, pivovara je nedavno, treću godinu za redom, organizirala Zagrebački festival piva, a po prvi put s takvim projektom predstavili su se i u Dalmaciji (Split), te Slavoniji (Osijek). AGROKOR ZAPOČEO OTKUP SUNCOKRETA I SOJE Koncern Agrokor ovih je dana započeo otkup uljarica ovogodišnjeg roda. Tako će članica koncerna - Tvornica ulja Zvijezda otkupljivati suncokret, dok će posao otkupa soja obavljati Agrokor - Trgovina. Agrokor će uljarice otkupljivati po zaštitnoj cijeni, tj. 1,80 kuna za kilogram suncokreta te 1,70 kuna za kilogram soje. Zvijezda bi tako trebala otkupiti do 50.000 tona suncokreta, dok će Agrokor - Trgovina otkupiti do 70.000 tona soje, procjenjuju u Agorkoru. Proizvođači sve inforamcije te sklapanje ugovora o otkupu mogu obaviti preko te dvije članice koncerna. Cijeli posao vrijedan je otprilike 250 milijuna kuna, kažu u koncernu, a isplata proizvođačima za isporučene uljarice trebala bi biti obavljena mjesec dana nakon što koncernu bude odobren kredit u tom iznosu. Agrokor trenutačno čeka odobravanje garancije hrvatske Vlade za kreditno zaduženje, na način kako je to ove godine koncernu odobreno i za otkup uljane repice. Naime, Agrokor je ove godine otkupio 18.000 tona uljane repice, a Vlada je dala garanciju koncernu za kreditno zaduživanje. Za otkup uljane repice Agrokor je proizvođačima isplatio 36 milijuna kuna. ZAPOČELA S RADOM TVRTKA MEGGLE-MIA U Osijeku je u ponedjeljak započelo s radom hrvatsko-njemačko društvo za preradu mlijeka Meggle-Mia d.o.o. Nova tvrtka, koja će proizvoditi trajno mlijeko, maslac i voćne sokove, osonovana je s temeljnim kapitalom od 6,4 milijuna DEM od čega osječki IPK dd ima 54 posto udjela, dok je 46 posto pripada poduzeću Meggle GmbH iz Wasserburga. Uprava tvrtke Meggle-Mia ove godine očekuje proizvodnju 30,5 milijuna litara mlijeka. Poduzeće je opremeljeno najsuvremenijom opremom vodećih svjetskih proizvođača opreme za mljekarsku industriju, trenutačno je zaposleno 28 radnika, a s razvojem proizvodnih programa očekuju da će povećati broj zaposlenika. U Upravi grupacije IPK dd kažu da je zajedničko hrvatsko-njemačko ulaganje dio ukupne poslovne strategije poduzeća, koja se temelji na povećanju proizvodnje glavnih proizvoda: mlijeka, ulja, brašna i šećera, a dodaju da će nova tvrtka u konačnici prerađivati otprilike 130 milijuna litara mlijeka. Najavili su i da će ovih dana započeti obnova u ratu devastirane mliječne farme Orlovnjak na kojoj će se već iduće godine proizvoditi deset milijuna litara mlijeka, a cijela je investicija vrijedna više od devet milijuna DEM. BELUPO OTVORIO NOVU TVORNICU LIJEKOVA Koprivnička farmaceutska tvrtka Belupo, iz sastava prehrambene industrije Podravka, u petak je otvorila svoju novu tvornicu lijekova, vrijednu 72 milijuna DEM. Novi Belupov farmaceutski kompleks sastoji se od proizvodnog pogona za proizvodnju krutih lijekova s pripadajućim skladištem i logistikom (distribucijski centar), pilot pogona (deset posto proizvodnih kapaciteta), te laboratorija za razvoj novih formulacija i osiguranja kvalitete. Otvaranjem nove tvornice poslovodstvo tvrtke želi da Belupo postane jedan od značajnijih proizvođača generičkih lijekova na tržištima srednje i istočne Europe, te poboljša konkurentnost proizvoda, poglavito u pogledu usuglašenosti sa svjetskim standardima farmaceutske industrije "dobre proizvođačke prakse" (Good Manufacturing Pracitce). Lani je u skupini lijekova Belupo ostvario 18 posto ukupne prodaje u grupi Podravka, od čega je 89 posto ostvareno na domaćem tržištu. U procesu restrukturiranja koncerna lijekovi su utvrđeni kao strateška skupina proizvodnog portfelja Podravke. Izvoz Belupa u prošloj je godini porastao dva posto, a uzrok relativno malog povećanja izvoza u tvrtki objašnjavaju ponajprije problemima u gospodarstvu sredinom prošle godine, teškom gospodarskom situacijom u Makedoniji, padom cijena u Sloveniji i eliminacijom nekih tvrtkinih preparata s liste slovenskog fonda zdravstva. Najveće tvrtkino izvozno tržište prošle je godine bila Slovenija, a s izvozom se krenulo i na tržišta Latvije, Gruzije i Azerbejdžana. SURADNJA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE I TDR-A O nastavku i proširivanju suradnje Osječko-baranjske županije i Tvornice duhana Rovinj (TDR) početkom ovoga tjedna u Rovinju su razgovarali slavonsko-baranjski župan Branimir Glavaš i poslovodstvo TDR. Ta se suradnja poglavito odnosi na proizvodnju duhana na obiteljskim gospodarstvima, te površinama poljoprivredne tvrtke Belje, gdje je pod duhanom bilo više od 500 jutara površina. Razmatrana su, također, dosadašnja ulaganja u Osječko-baranjskoj županiji, u kojoj je rovinjski koncern, povoljnim investicijskim kreditima i drugim oblicima stručne i tehničke pomoći, samo tijekom ove godine omogućio većem broju baranjskih povratnika i njihovim obiteljima bavljenje proizvodnjom duhana. Obzirom da je tlo u Baranji vrlo pogodno za proizvodnju duhana, te da su prinosi vrlo visoki, a duhan dobre kakvoće, zaključeno je kako će nastavak suradnje biti na obostranu korist, navode iz TDR-a. Poslovodstvo Tvornice duhana Rovinj i župan Branimir Glavaš, dogovorili su da je potrebno obaviti sve pripremne radnje kako bi se na zemljištu rovinjske tvornice u Osijeku do kraja godine započela s gradnjom poslovnog centra. BAT NASTAVLJA ULAGANJE U TVORNICU DUHANA ZADAR Poznata međunarodna duhanska korporacija British American Tobacco (BAT) nastavlja ulaganje u Tvornicu duhana Zadar (TDZ). BAT je na čelo zadarske tvornice imenovao i svojeg direktora, Andrewa Podsiada. Nova cigareta iz zadarske tvornice očekuje se za otprilike pet mjeseci. TDZ izdala je BAT-u potvrdu o vlasništvu 14.500 novih dionica, koje predstavljaju 76-postotno povećanje temeljnog kapitala tvornice. Novac za njih već je doznačen TDZ-u u gotovini. S dionicama koje je stekla prije otkupom od malih dioničara ta međunarodna duhanska korporacija sada posjeduje ukupno 81,09 posto vlasništva TDZ-a. Ostali diničari su Ivica Crljenko, dosadašnji direktor, 8,29 posto, Hrvatski fond za privatizaciju 5,02 posto, Tvornica duhana Rovinj 5,34 posto i Auktor (agencija) 0,26 posto. Sada treba opremiti i obnoviti tvornicu, isplatiti sve dugove i zaostale plaće zaposlenicima, ponovno zaposliti radnike te početi proizvodnju i prodaju cigareta. Također je najavljeno da će se prva cigareta proizvedena u Zadru na tržištu pojaviti za četiri do pet mjeseci. OLT SE POVEZUJE S NJEMAČKIM STRATEŠKIM PARTNEROM Osječkom metaloprerađivačkom poduzeću OLT d.d. kao izlaz iz sadašnje krize ponuđeno je povezivanje sa strateškim partnerom - njemačkom tvrtkom Lemken. Kao kandidat za novoga predsjednika uprave društva, koje je u većinskom vlasništvu Slavonske banke i Hrvatskog fonda za privatizaciju, predlaže se osječko-baranjski dožupan Ivo Brzica, rečeno je na prošlotjednom sastanku župana Branimira Glavaša s poslovodstvom i predstavnicima sindikata te zaposleničkog vijeća te tvrtke. Dožupan Brzica, gospodarstvenik čija tvrtka surađuje s Lemkenom, izvijestio je da je s njemačkim partnerom, proizvođačem poljoprivrednih strojeva, načelno dogovorio prve oblike poslovne suradnje s OLT-om koji bi se, nakon izrade probnih uzoraka, mogli početi ostvarivati u idućih 30-45 dana. U prvoj fazi OLT bi proizvodio strojne dijelove potrebne za Lemkenove proizvodne programe u Njemačkoj, nakon čega bi se prišlo zajedničkoj proizvodnji strojeva za tržište RH i susjednih zemalja. Treća faza predviđa licencnu proizvodnju, a eventualna četvrta i zajednička ulaganja. Lemken je izrazio spremnost na školovanje ovdašnjih kadrova da bi se njihova organizacija prenijela u pogone OLT-a, rekao je Brzica. Istaknuto je kako cijeli koncept podrazumijeva da ni jedan radnik neće dobiti otkaz, a ako Vlada do 30. listopada ne isplati drugi dio sanacijskog kredita od 3,9 milijuna kuna za podmirivanje zaostalih plaća tu će obvezu preuzeti Osječko-baranjska županija. Predstavnici podružnice Sindikata metalaca Hrvatske i Zaposleničkog vijeća izrazili su zadovoljstvo predloženim programom ističući kako jedino traže da radnici primaju redovitu plaću za svoj rad. RADNICI SINTALA TRAŽE RAZRJEŠENJE STEČAJNOG UPRAVITELJA Bivši radnici Sintala zatražili su razrješenje stečajnog upravitelja Marka Pavlića jer niti nakon dvije godine, koliko je ta tvrtka u stečaju, nisu dobili svoja potraživanja: tri zaostale plaće, plaće u stečajnom roku i otpremnine, rečeno je na ovotjednoj konferenciji za novinare održanoj u praznim i ruiniranim prostorijama Sintala. U Sintalu, nekadašnjem proizvođaču predmeta od tvrdog metala, bilo je zaposleno oko 270 radnika kada je tvrtka, krajem '97. godine, otišla u stečaj. Od početka '95. godine nisu primali plaće, koje su prosječno iznosile 1.600 kuna, nego bonove za Dionu u vrijednosti od 695 kuna, a 14 mjeseci nisu dobivali ništa. Sada su angažirali odvjetnika koji je podnio zahtjev za razrješenje Pavlića i uvid u spise kako bi sredio podatke o njihovim potraživanjima, rekao je zagrebački županijski povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Iveković. Radnici također traže hitno osnivanje odbora vjerovnika, jer je nevjerojatno da u dvije godine, koliko traje stečaj, nije osnovan odbor koji će se brinuti o interesima vjerovnika, među kojima su i bivši radnici, rečeno je na konferenciji. ISTRAGRAFIKA OSTVARILA 60 MILIJUNA KUNA PRIHODA U OSAM MJESECI Tvrtka Istragrafika iz Rovinja ostvarila je tijekom prvih osam ovogodišnjih mjeseci ukupni prihod od oko 60 milijuna kuna, dok je istodobno dobit tvrtke iznosila 5,5 milijuna kuna, objavljeno je iz Tvornice Duhana Rovinj (TDR), u čijem sastavu posluje ta tvrtka. Kako su istakli iz TDR-a, proizvodnja Istragrafike je tijekom prošle godine porasla za 20 posto u odnosu na 1997., dok je i lanjska dobit od 5,9 milijuna kuna bila viša nego godinu ranije. TDR, koji je većinski vlasnik Istragrafike, u nove je proizvodne linije u toj tvrtki ukupno investirao više od devet milijuna njemačkih maraka, a nakon završenog procesa restrukturiranja u Istragrafici je uz povećanu proizvodnost, povećan i ukupni prihod te dobit. Od svoje ukupne proizvodnje, Istragrafika 25 posto plasira na inozemna tržišta, te poslijednjih nekoliko godina ostvaruje između pet i šest milijuna maraka izvoza, a najveći domaći kupci su joj, uz TDR, još i Pliva, Neva te Kraš. TEKSTILPROMET PREDVIĐA OSTVARIVANJE 413 MILIJUNA KUNA PROMETA Zagrebačka trgovinska kuća Tekstilpromet planira u ovoj godini ostavriti promet u visini 413,6 milijuna kuna, što je povećanje od 7,23 posto u odnosu na prošlu godinu, objavilo je poslovodstvo te tvrtke. Planiraju također povećati produktivnost, smanjiti troškove te istraživanjem inozemnog tržišta pronaći nove robne marke za zastupanje, odnosno osigurati ekskluzivna prava prodaje na hrvatskom tržištu. I nadalje će pratiti tehnološki razvoj u svjetskoj trgovini, modernizirati svoju mrežu poslovnica i prodavaonica te uvoditi najsuvremenije oblike prodaje, kažu u tvrtki. U svom asortimanu Tekstilpromet nudi gotovo 20.000 pretežno tekstilnih artikala, a na području Hrvatske i dijelu BiH opskrbljuje 250 trgovačkih poduzeća te dostavlja robu na otprilike pet tisuća prodajnih mjesta. Kako bi zadovoljili sve većim zahtjevima tržišta, naglasilo je poslovodstvo, otvorena su dva nova distributivna centra, u Splitu te u Čitluku s ciljem značajnijeg plasiranja hrvatskih i uvoznih roba na BiH tržište, na kojem je Tekstilpromet tradicionalno prisutan. VJEROVNICI LIO-A PROSVJEDUJU ZBOG STEČAJNOG POSTUPKA Odbori vjerovnika poduzeća LIO-Likom d.o.o. u stečaju te "LIO"- Proizvodnja tkanina d.o.o. u stečaju na ovotjednoj su konferenciji za novinare u Osijeku prosvjedovali zbog, kažu, nezakonitih radnji u provedbi stečajnog postupka otvorenog u prosincu prošle godine. Po njihovim riječima, tek u trenutku otvaranja stečajnog postupka doznalo se da je predsjednik uprave poduzeće "LIO" dd, u čijem su sastavu poslovale te tvrtke, Zlatko Pandžić još 1997. godine, bez ugovora o prijenosu vlasništva ili odluke skupštine dioničara, prebacio imovinu društava s ograničenom odgovornošću u posjed dioničkog društva, a zatim ju je založio kao hipoteku u Slavonskoj banci radi dobivanja dugoročnog kredita. Ustvrdili su da stečajni upravitelj nije dobro pregledao završni račun za prošlu godinu u kojemu, primjerice, nije evidentirano smanjivanje temeljnog kapitala tvrtke zbog prodaje predstavništva tvrtke u Zagrebu i odmarališta u Vodicama Slavonskoj banci. Smatraju da je sporan i ugovor o kreditu za kupnju strojeva od talijanskog proizvođača, vrijednih 10,5 milijuna DEM, koji je LIO-Likom sklopio sa Slavonskom bankom, a kojim je dogovoreno da će se kredit početi otplaćivati šest mjeseci nakon stavljanja strojeva u pogon iz priljeva u deviznom poslovanju. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA IZASLANSTVO HNB-A NA GODIŠNJOJ SKUPŠTINI MMF-A I SVJETSKE BANKE Na predstojećoj Godišnjoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke sudjelovat će i izaslanstvo Hrvatske narodne banke u kojemu će biti guverner HNB dr. Marko Škreb i zamjenik guvernera Zdravko Rogić. Radni program izaslanstva počinje ovoga vikenda sastankom konstitutivne skupine kojoj pripada i Hrvatska, a na čelu joj je Nizozemska, te se nastavlja plenarnim zasjedanjem najvažnijeg skupa dviju međunarodnih financijskih institucija koje će trajati od 28. do 30. rujna, priopćeno je iz HNB-a. Uz to, predviđen je i niz pojedinačnih razgovora s dužnosnicima ovih i drugih financijskih ustanova o mogućnostima daljnje suradnje. Dogovoreni su i susreti s predstavnicima većeg broja vodećih svjetskih banaka koje su zainteresirane za najnovija gospodarska i financijska kretanja u Hrvatskoj, a osobito za to kakvi su izgledi za očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje inozemnih ulaganja u našoj zemlji. GUVERNER ŠKREB U LONDONU PREDSTAVIO HRVATSKU MONETARNU POLITIKU Britansko-hrvatska gospodarska komora predstavila je u četvrtak navečer u Londonu hrvatsko gospodarstvo, a prikaz hrvatske monetarne politike dao je guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb. Škreb je rekao da je Hrvatska narodna banka privržena politici stabilnosti cijena te je kategorički odbio pozive na rješenja poput "programirane" inflacije, fiksnih deviznih tečajeva i time povezane devalvacije kune. Manjak u tekućem računu, koji se navodi kao glavni potencijalni izvor za ugrožavanje tečaja kune, sustavno se smanjuje, rekao je Škreb, te bi u ovoj godini, da nije došlo do kosovske krize, pao s prošlogodišnjih 7,8 posto na 6,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Odgovor za smanjenje manjka u tekućem računu ne može biti u fiksnim mjenjačnim tečajevima i devalvaciji, već jedino u povišenju produktivnosti, što će se ostvariti povećanjem izravnih stranih ulaganja. Kako je objasnio, roba hrvatskih izvoznika u velikoj je mjeri privređena uvoznim proizvodima, tako da devalvirana kuna, ne bi imala nikakvog osjetnog i dugoročnog učinka na hrvatsko gospodarstvo osim povratka pogubne inflacijske spirale. Predstavljanje hrvatskog gospodarstva održano je u okviru druge godišnje večere Britansko- hrvatske gospodarske komore, koju su prošle godine na poticaj hrvatskog veleposlanstva u Londonu utemeljili britanski i hrvatski poslovni ljudi. John Rourke, direktor Britansko-hrvatske gospodarske komore rekao je kako se ove godine večeri odazvalo za 50 posto više osoba nego lani, što je, kazao je, dobar pokazatelj da je poraslo zanimanje međunarodne poslovne zajednice u Londonu za Hrvatsku. Među 115 uzvanika večeri su se odazvali predstavnici 22 međunarodne investicijske kuće ili banke. Predstavnik odvjetničke kuće Stephenson Harwood je kao pozitivni primjer poslovnog angažmana u Hrvatskoj istaknuo izravno ulaganje britanskog duhanskog priređivača BAT u Tvornici duhana Zadar. HRVATSKA PUNOPRAVNA ČLANICA IDF-A Hrvatska je primljena u punopravno članstvo Međunarodne mljekarske federacije (IDF) na godišnjem sastanku ove svjetske udruge, održanom u Grčkoj od 14. do 18. rujna, izviješćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva poljoprivrede. Međunarodna mljekarska federacija predstavlja udrugu proizvođača i prerađivača mlijeka koja je osnovana prije 83 godine. Danas je u nju učlanjen velik broj zemalja sa svih kontinenata, u kojima proizvodnja i prerada mlijeka zauzima u gospodarstvu značajno mjesto. Međunarodna mljekarska federacija, sa sjedištem u Bruxellesu, krovna je udruga nacionalnih udruženja zemalja članica, u kojoj se prati stanje u proizvodnji, preradi i trgovini mlijekom. Putem većeg broja komisija Federacije razmatraju se stručna pitanja i donose odluke koje se odnose na područje proizvodnje i prerade mlijeka, posebice kakvoće, te na zakonodavne odredbe, ekonomsku politiku kako na razini država članica tako i na razini svjetskih gospodarskih odnosa. Ulaskom u Međunarodnu mljekarsku federaciju Hrvatska ima mogućnost da zajedno s ostalim člancama utječe na ove odnose a isto tako da uspostavom nacionalnog odbora doprinosi bržem i uspješnijem razvitku prozvodnje i prerade mlijeka u nas. MAĐARSKO-HRVATSKA PROMETNA SURADNJA Hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Ivan Pavlović razgovarao je prošloga petka u Budimpešti sa svojim domaćinom, mađarskim ministrom prometa, komunikacija i vodnog gospodarstva Kalmanom Katonom o daljnjem unapređenju i koordiniranju suradnje na izgradnji prometne infrastrukture od zajedničkog interesa. Dvojica ministara bila su nazočna na međunarodnoj promotivnoj i promidžbenoj konferenciji novoosnovane tvrtke Ganz Rijeka Port Rt. Dvojica ministara su ocijenila da formiranje novog društva daje novi značaj i konkretan poticaj. Ministar Pavlović je istaknuo kako Hrvatska dosta ulaže u razvoj prometne infrastrukture upravo prema Rijeci između ostalog i zbog bolje iskoristivosti lučkih kapaciteta najveće hrvatske luke. On je izrazio nadu, kako će u ovom obostranom ulaganju, obje strane pronaći veliki komercijalni interes. Katona je istaknuo kako je luka Rijeka unazad već sto godina od prvorazrednog značaja za Mađarsku u pogledu obavljanja prekomorskog prijevoza. On je dodao kako i mađarska strana pridaje velik značaj petom europskom prometnom koridoru od Budimpešte do Zagreba i Rijeke. Prema ministru Katoni ovaj koridor je značajan, kako za povezivanje obje zemlje, tako i u pogledu prometnog i trgovačkog tranzita dalje prema Aziji. Rad novog društva predstavio je njegov predsjednik Zsolt Harsanyi. On je rekao kako planiraju povećati promet luke Rijeka sa sadašnjih 3,3 milijuna tona na pet do šest milijuna tona. Također se planira uvođenje novih usluga, kao što je skladištenje i manipulacija tovara a postoje već i konkretni planovi za izgradnju silosa za soju od 15.000 tona i ako se steknu financijski uvjeti izgradnja još jednog većeg silosa za žitarice od 100.000 tona. Za to će biti potrebna financijska sredstva 40-45 milijuna USD, a udio hrvatske strane u financiranju ovoga projekta bio bi oko 30 posto. Zbog dugoročnosti i visine uloženog novca vode se završni pregovori o izdavanju koncesije novom društvu na 20-30 godina. Mađarski gospodarski i politički krugovi procjenjuju kako će utemeljenje i funkcioniranje dioničkog društva Ganz Rijeka Port Rt položiti temelje mađarsko-hrvatskih gospodarskih odnosa. To bi također mogao postati znakom za međunarodne političke i financijske krugove da pruže snažniju potporu strateškim nastojanjima Hrvatske za prometno i gospodarsko povezivanje s razvijenom Europom. GOSPODARSKA SURADNJA IZMEĐU HRVATSKE I RUMUNJSKE Proširenje gospodarskih veza, uključujući i suradnju na zajedničkim projektima u trećim zemljama, glavna je tema današnjih razgovora predstavnika hrvatskih tvrtki i izaslanstva rumunjskog Nacionalnog udruženja izvoznika i uvoznika (ANEIR) predvođenog glavnim tajnikom toga udruženja dr. Mihailom Ionescuom, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Izaslanstvo ANEIR-a čine predstavnici 24 rumunjske tvrtke iz područja graditeljstva, industrije građevnog materijala, metalurgije, kemijske industrije, strojogradnje, elektroindustrije, drvne i industrije namještaja, kože, obuće, tekstila i ostalih proizvoda te robe široke potrošnje. Direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK Dunja Konjevod tom je prigodom istaknula kako je do sada već potpisano više sporazuma o gospodarskoj suradnji između Hrvatske i Rumunjske, primjerice sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i poticanju investicija. Trgovinska razmjena između Hrvatske i Rumunjske još je skromna i ima daljnju tendenciju opadanja, rekao je rumunjski veleposlanik u Hrvatskoj Konstantin Ghirda. U 1997. iznosila je 44 milijuna američkih dolara, dok je u 1998. pala na 21 milijun dolara, od kojih je 15 milijuna dolara bio uvoz iz Rumunjske, a šest milijuna dolara izvoz iz Hrvatske u Rumunjsku. U prvom polugodištu ove godine robna razmjena iznosila je 11 milijuna dolara. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA KREDITNE KARTICE U HRVATSKOJ Iako broj kreditnih kartica u Hrvatskoj svake godine raste pa time i kartični oblik plaćanja postaje sve uobičajeniji, hrvatski se trgovci, posebice oni manji, žale na previsoke provizije koju su im nametnule kartične kuće. Po ocjeni Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK), zbog toga je smanjen broj trgovaca koji prihvaćaju kartice kao i zbog loše isplate kartičnih kuća pojedinim trgovcima. U takvom slučaju trgovci kreditiraju kartičare, a to im, kažu u Cehu, u trenutačnim gospodarskim uvjetima, kada trgovci rade s prosječnom maržom od 16-17 posto, nije nimalo lako. Stoga su trgovci započeli s pregovaranjem s najvećim izdavačima kartica u Hrvatskoj oko daljnje suradnje te mogućnosti da se provizija za sve trgovce smanji na tri posto koliko iznosi kod velikih trgovačkih lanaca poput Konzuma ili Dione. Za plaćanje najzastupljenijim Diners i American Express karticama provizija na bruto iznos s uračunatim PDV-om iznosi šest do sedam posto. No, na razliku iznosa, kada se oduzme provizija, plaća se opet PDV pa se tako iznos provizije kod Diners kartice penje na 8,13 posto, a kod American Expressa na 7,40 posto, pojašnjavaju u Cehu. U Hrvatskoj trenutačno posluju četiri kartične kuće, a najrasprostranjenija je kartica American Express, domicilne Privredne banke Zagreb. Broj korisnika American Expressa veći je 200.000 i stalno raste, a kartica se može koristiti na 22.000 prodajnih mjesta. Kartica Diners Cluba Adriatic, koja obilježava 30. godišnjicu poslovanja u Hrvatskoj, može se koristiti na 28.000 prodajnih mjesta, a broj korisnika premašio je 150.000. Zagrebačka banka ima nešto više od 80.000 korisnika kartice Eurocard/Mastercard, a broj korisnika narastao je od prošle godine za 32 posto. Korisnici Eurocard/Mastercard kartice mogu je upotrijebiti na 24.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj te na bankomatskoj mreži Zagrebačke banke u koju uskoro namjeravaju uključiti i Visa karticu. Visa, domicilne Splitske banke za sada se može koristiti na 11.500 prodajnih mjesta. Broj korisnika Visa kartice se približio se 90.000, dok provizija za plaćanje Visom iznosi pet posto. SINDIKAT POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA: PRIVATIZACIJA HT-A NA ŠTETU HRVATSKE I RADNIKA Ugovori za kupnju 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija (HT), u kojima je Vlada definirala konačne uvjete prodaje, pisani su loše za hrvatsku državu i radnike HT-a, a povoljno za ponuditelje - Deutsche Telekom i Telia-Telenor, isključivo zato da bi se 35 posto HT-a što prije prodalo, ustvrdili su čelnici Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija. Pri izradi ugovora za kupnju HT-ovih dionica odustalo se od tzv. business plana za odabir strateškog ulagača, koji je izradila Vladina savjetnička kuća Dresdner Kleinwort Benson, a jedini kriterij postala je cijena, kažu sindikalci. Business plan predviđao je da se pri odluci o povoljnijoj ponudi 40 posto odnosi na tehnički dio ponude, 40 posto na kvalitetu ugovora i sporazuma, a samo 20 posto na novac. Sada su, međutim, za oba ponuditelja izrađeni identični ugovori koji se mogu razlikovati samo u cijeni. Članovima Povjerenstva ti ugovori nisu ni pokazani, iako su to tražili, naglašavaju u Sindikatu. Do obrata je došlo nakon što je Povjerenstvo ocijenilo da je ponuda Telia- Telenora bolja, pa se u daljnjim pregovorima dopustilo Deutsche Telekomu da sruši sve kriterije osim cijene. Po procjeni Sindikata, posao će vjerojatno dobiti Deutsche Telekom jer je financijski jači i može ponuditi više novaca. Telia-Telenor je preliminarno procijenio vrijednost 35 posto HT-a na milijardu USD, a Deutsche Telekom na 800 milijuna USD, no niti jedna ponuda neće biti ni blizu tih brojki, predviđaju u Sindikatu. Na sniženje cijene će uz nepovoljan kreditni rejting Hrvatske utjecati i drastično smanjenje cijena CRONET-a zbog utrke s konkurentskom GSM mrežom VIP Netom. Oni drže da bi Vlada trebala odustati od prodaje ako ponuđeni iznos bude manji od 800 milijuna USD. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI OTVOREN PRVI MEĐUNARODNI SAJAM NAUTIČKOG TURIZMA Ovih je dana u Rovinju otvoren Prvi međunarodni sajam nautičkog turizma i rabljenih plovila. Na sajmu u rovinjskoj Acy marini do nedjelje, 26. rujna, predstavit će se više od 50 izlagača iz Slovenije, Austrije, Italije, Njemačke i Hrvatske. Uz 40-ak brodova i jahta sajam će popratiti mnoštvo sadržaja u uskoj vezi s morem i nautikom. Glavni je organizator Prvoga međunarodnog sajma nautičkog turizma i rabljenih plovila u Rovinju bečka tvrtka GTC Yahting, a pokrovitelji su Istarska županija, pulska Županijska komora i grad Rovinj. POČEO 4. SUSRET RIBARA HRVATSKE U Komiži na otoku visu otvoren je u petak 4. susret ribara RH, stručni skup koji u povodu obilježavanja 1.000 godina prvog pisanog spomena ribarstva u Hrvata, a organizira ga Ceh za ribarstvo akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK). U radu skupa sudjeluju stručnjaci i znanstvenici s područja marikulture i ribarstva te predstavnici Vlade, gospodarstvenika, ribara, interesnih udruga i inspekcijskih službi. Na temelju 20-ak stručnih predavanja, oni će tijekom dvodnevnog rada raspravljati o stanju i uvjetima ribarstva u Hrvatskoj te kvaliteti, količinama i zaštiti biološkog bogatstva u Jadranu. Očekuje se da će Ceh za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo HOK-a u subotu na završnoj sjednici usvojiti zaključke Četvrtog susreta ribara RH. HRVATSKI GOSPODARSKI DANI U MAINZU 27. I 28. RUJNA Hrvatski gospodarski dani na kojima će sudjelovati 34 tvrtke iz Hrvatske kao i grupacija iz turizma, održat će se 27. i 28. rujna u njemačkom gradu Mainzu, objavljeno je iz Ministarstva vanjskih poslova RH. Susret hrvatskih i njemačkih gospodarstvenika organiziran je uz pomoć njemačkog Ministarstva gospodarstva, prometa, poljoprivrede i vinogradarstva, Industrijske i trgovinske komore u Mainzu te hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Također, susrest će se i predstavnici gradova Zagreba i Mainza, čija suradnja traje već 35 godina. MALI I SREDNJI PODUZETNICI HRVATSKE NA EUROPARTNERIATU '99 U POTSDAMU Udruga malih i srednjih poduzetnika Hrvatske (UMIS) sudjelovat će na jednom od najuspješnijih europskih poslovnih foruma Europartneriat, koji će se ove godine, 28. i 29. listopada održavati u Potsdamu, u Njemačkoj. Predstavnici UMIS-a ovih su dana pozvali hrvatske poduzetnike da po drugi puta sudjeluju na Europartneriatu kako bi uspostavili što bolje odnose sa europskim poduzetnicima te pronašli partnere za buduće poslovanje. Prema njihovim riječima, na ovogodišnjem Europartneriatu, programu za internacionalizaciju malih i srednjih poduzetnika, sudjelovat će približno 8.000 sudionika, a Hrvatsku bi trebalo predstavljati 50 poduzetnika. U cijeli projekt je, osim Ministarstva gospodarstva, uključeno i Ministarstvo turizma. U HRVATSKOJ SE OČEKUJE UROD OD PRIBLIŽNO 19.000 TONA JABUKA Ove se godine u Hrvatskoj očekuje urod od 18.000 do 19.000 tona prve klase jabuka i od 800 do 1.000 tona krušaka, pa se prvobitne procjene o urodu jabuka od 24.000 do 25.000 tona neće ostvariti. Zbog vremenskih nepogoda urod će biti slabiji 40 do 50 posto u odnosu na lani, pa će se morati uvesti znatne količine jabuka iz inozemstva, istaknuto je na prošlotjednom savjetovanju hrvatskih voćara, koje je održano u sklopu 75. Međunarodnog jesenskog zagrebačkog velesajma. Usporedbe radi, u zemljama Europske unije ove će se godine proizvesti 8,2 milijuna tona jabuka, odnosno devet posto više nego lani. U Italiji će se, primjerice, ubrati 2,3 milijuna tona jabuka i 800.000 tona krušaka. Ukoliko bi hrvatskim voćarima, hrvatska država dala financijsku potporu, moglo bi se očekivati da bi se u Hrvatskoj za desetak godina proizvodilo dovoljno voća. Od te bi djelatnosti moglo živjeti otprilike 100.000 ljudi, ali bi zbog toga trebalo podignuti od 15.000 do 20.000 hektara novih nasada voćaka. Hrvatski voćari naglasili su potrebu osnivanja Državnog zavoda za voćarstvo, kao i donošenje strategije voćarske proizvodnje. No, dok se taj zavod ne osnuje, mišljenja su voćari, treba osnovati Državno povjerenstvo, koje bi predlagalo mjere za unapređenje voćarstva. Na savjetovanju je istaknuto, da su 11. rujna na snagu stupile količinske carine od 1,5 kuna po kilogramu jabuka i krušaka. Voćari smatraju da je to prekasno i da je količinske carine trebalo uvesti ranije, jer zbog toga što ih nije bilo, nisu bili konkurentni na tržištu. 6. STATISTIKA U SEDAM MJESECI UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 22 MILIJARDE KUNA Ukupni prihodi državnog proračuna u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosili su gotovo 22,1 milijardu kuna, što je 15,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, ukupni su rashodi i posudbe, umanjene za otplate, iznosili 26,04 milijarde kuna, ili za 4,3 posto više nego nego u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci, podaci su Ministarstva financija. Najviše, 99 posto ukupnih prihoda ostvarenih u sedam mjeseci, odnosi se na tekuće prihode, kojima je prikupljeno 21,93 milijarde kune, što je 10,93 posto manje ostvarenje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Kapitalnim je prihodima ostvareno tek 161,7 milijuna kuna, a znatniji se kapitalni prihodi očekuju početkom jeseni. Nakon slabijeg međugodišnjeg ostvarenja proračunskih prihoda u prvih pet mjeseci tekući prihodi u lipnju i srpnju sve se više približavaju iznosima tekućih prihoda ostvarenim u istim prošlogodišnjim mjesecima, što smanjuje zaostatak ukupnih ovogodišnjih za prošlogodišnjim proračunskim prihodima, navode u Ministastvu financija. U srpnju su tako ostvareni tekući prihodi proračuna od 3,6 milijardi kuna, što je 3,7 posto više nego lipnju, a 2,8 posto manje nego u istom mjesecu lani. Rashodi proračuna u srpnju su bili 3,98 milijarde kuna, tako da je manjak ostvaren u srpnju iznosio 362,3 milijuna kuna. Najizdašniji proračunski izvori su porezi, a među njima PDV kojim je u sedam ovogodišnjih mjeseci prikupljeno 10,8 milijardi kuna, što je 4,98 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. U srpnju je od PDV-a prikupljeno 1,9 milijardu kuna, što je 10,7 posto više nego u lipnju i 1,3 posto manje nego u srpnju prošle godine. U ukupnim rashodima državnog proračuna u prvih sedam mjeseci, najviše, 8,3 milijarde kuna ili 52,4 posto više nego u istom vremenu lani, utrošeno je za subvencije i ostale tekuće transfere. Za plaće i doprinose proračunskih korisnika utrošeno je 8,2 milijarde kuna, ili 16,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U Ministarstvu financija ističu kako je srpanj svakako bio mjesec plaćanja kamata: plaćeno je 158,9 milijuna kuna domaćih kamata, od čega se 150,1 milijun kuna odnosi na kamate po staroj deviznoj štednji. Inozemnim je vjerovnicima, na ime kamata, isplaćeno 338,1 milijun kuna, od čega se 173,2 milijuna kuna odnosi na obveze prema Londonskom, a 69,2 milijuna kuna prema Pariškom klubu. U srpnju je plaćeno i 71,7 milijuna kuna kamata na euro-marka obveznice te nešto obveza prema komercijalnim bankama. Tijekom srpnja plaćene su i obveze po otplati glavnice stare devizne štednje, 310 milijuna kuna, a izvršene su vanjske otplate glavnice na kredite Pariškog (80 milijuna kuna) i Londonskog kluba (50 milijuna kuna). TIJEKOM SRPNJA 23,3 MILIJARDE KUNA NEPODMIRENIH DOSPJELIH OBVEZA Nakon usporavanja i smanjenja stope rasta, naročito tijekom svibnja, uobičajenih pokazatelja insolventnosti, u srpnju je ponovno zabilježen osjetniji porast iznosa dospjelih nepodmirenih obveza pravnih osoba. Najnoviji podaci o iznosu nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje kod Zavoda za platni promet (ZAP) pokazuju da je potkraj srpnja evidentirano 23,3 milijarde kuna nenaplaćenih naloga, što je 7,3 posto više nego u mjesecu prije. Kako ističu u ZAP-u, žarišta inoslventnosti locirana su u 14 odjeljaka. Na njih se odnosilo i 83,6 posto svih nepodmirenih naloga potkraj ovogodišnjeg srpnja. Pritom se na sedam djelatnosti, od ukupno 60, odnosilo dvije trećine ili 68 posto ukupnog iznosa za koje su blokirani računi pravnih osoba. To su trgovina na veliko, na koju se odnosi pet milijardi kuna, trgovina na malo (3,7 milijardi kuna), proizvodnja hrane i pića (2,2 milijarde kuna), poljoprivreda i šumarstvo te građevinarstvo (sa po 1,5 milijardi kuna), proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna s milijardom kuna duga te ostale poslovne djelatnosti s 900 milijuna kuna. Promatrano po oblicima vlasništva najviše insolventnih tvrtki, 23.442, kao i najveći iznos nepodmirenih naloga, 12,8 milijardi kuna odnosilo se na tvrtke u privatnom vlasništvu. Najveći iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiran je na području grada Zagreba, 7,3 milijarde kuna ili 31,1 posto ukupnog iznosa. TRGOVINA POTISNULA PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU Kretanja novčanih primitaka i izdataka poduzetnika - trgovačkih društava preko računa Zavoda za platni promet tijekom prvih sedam ovogodišnjih mjeseci znatno su usporenija nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupni primici poduzetnika u prvih sedam mjeseci iznosili su 200,8 milijardi kuna, što je 1,1 posto više nego u istom vremenu lani, a kada se uzme u obzir rast cijena na malo, proizlazi da su primici realno manji 2,6 posto. Istodobno, poduzetnici - trgovačka društava u tom su vremenu sa svojih računa izdali nešto više od 200,5 milijardi kuna, ili 0,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a realno 3,2 posto manje. Za usporedbu, u prvih sedam mjeseci prošle godine nominalni porast primitaka poduzetnika iznosio je 16,2 posto, izdataka 17,2 posto, a realno 9,9, odnosno 10,9 posto. Usporavanje rasta primitaka koji čine ukupan prihod gospodarstva u izravnoj je vezi s ostvarivanjem realnog sektora gospodarstva. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih sedam meseci u usporedbi s istim vremenom lani, industrijska proizvodnja bila manja 1,9 posto, a manji je i promet u trgovini na malo (realno za 8,1 posto) kao i broj turističkih noćenja. Posljednih godina, napominju u ZAP-u, bilježe se promjene u strukturi novčanih primitaka po pojednim djelatnostima, pa je tako trgovina potisnula prerađivačku industriju. Na trgovini otpada više od trećine (ili 37,2 posto) ukupnih novčanih primitaka gospodarstva. Prerađivačka industrija (bivša djelatnost industrije) koja je 1990. imala najveći udjel, izgubila je primat u gospodarstvu. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci udio prerađivačke industrije u ukupnim primicima poduzetnika iznosi 27,4 posto. Promatrano po pojednim područjima privređivanja, ostvareni rast primitaka i izdataka je različiti. Nepovoljno je što su u četri od ukupno deset područja gospodarstva novčani primici manji nego lani. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U KOLOVOZU MANJA DEVET POSTO Sudeći po najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj, nakon višemjesečnog oporavka, zabilježila ponovno usporavanje. U kolovozu je industrijska proizvodnja bila devet posto manja nego u istom mjesecu lani, što je utjecalo i na ukupno zaostajanje u osam ovogodišnjih mjeseci. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-kolovoz ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine manja za 2,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na kolovoško kretanje proizvodnje, gledano po glavnim industrijskim grupacijama, utjecalo je smanjenje proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 17,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, kapitalnih proizvoda za 13,2 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,7 posto. Ukupno je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, veći rast proizvodnje, za 14,8 posto, zabilježen kod energije, dok je neznatan rast, od 0,1 posto ostvaren kod trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja kapitalnih proizvoda pala je 10,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 6,3 posto, a intermedijarnih proizvoda, osim energije četiri posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci najviše porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 12,9 posto. Proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 1,4 posto, dok je u prerađivačkoj industriji smanjena 5,3 posto. U sklopu prerađivačke industrije najveći je rast zabilježen kod proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira, 28,8 posto, duhanskih proizvoda, 11,3 posto, naftnih derivata 11,2 posto. Među značajnijim granama prerađivačke industrije u prvih osam mjeseci ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine pad proizvodnje zabilježen je u proizvodnji strojeva i uređaja za 18,3 posto, preradi drva 16,7 posto, proizvodnji tekstila 10,9 posto, proizvodnji odjeće 7,3 posto, proizvodnji hrane i pića 8,4 posto i dr. PROSJEČNA PLAĆA U SRPNJU 2.976 KUNA Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u srpnju iznosila 2.976 kuna, što je 1,4 posto više nego u mjesecu prije, a 15,1 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju. Među pojednim djelatnostima po visini prosječne neto plaće prednjači finacijsko posredovanje sa 4.367 kuna, a među županijama najveća prosječna neto zarada, od 3.439 kuna, isplaćena je gradu Zagrebu, u kojemu je i jedino prosječna neto plaća isplaćena u srpnju veća od državnog prosjeka. Po podacima Zavoda za platni promet, u sedam meseci ove godine ostvareni rast sredstva isplaćenih za neto plaće iznosi 8,3 posto, a uz sporiji rast troškova života u istom razdoblju (3,3 posto) bilježi se i realno povećanje mase neto plaća od 4,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Za neto plaće tijekom ovogodišnjih sedam mjeseci isplaćeno je gotovo 19 milijardi kuna. Podaci se odnose na 44.774 pravnih osoba za 825 tisuća zaposlenih. Među pojednim djelatnostima, po visini prosječne neto plaće isplaćene u srpnju, nakon financijskog posredovanja, slijedi javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje sa 3.975 kuna, potom opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3.857, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3.542 kune, i dr. Djelatnost s najnižom prosječnom neto plaćom je ribarstvo sa 1.818 kuna. Ispodprosječna neto plaća isplaćena je i u trgovini na veliko i malo 2.283 kune, hotelima i restoranima 2.431, građevinarstvu 2.432 kune, prerađivačkoj industriji 2.780 kuna itd. Po pojednim županijama, iza Zagreba, po visini prosječne neto plaće, inače manje od državnog prosjeka, je Splitsko-dalmatinska županija sa 2.812, zatim Primorsko-goranska županija 2.790, Istarska 2.739 i dr. Najniža je prosječna neto plaća po zaposleniku, po podacima ZAP-a, u srpnju isplaćena u Međimurskoj županiji - 2.314 kuna, a potom u Brodsko-posavskoj 2.395 kuna, Vukovarsko-srijemskoj 2.416 itd. Podaci o distribuciji pravnih osoba po visini isplaćene prosječne neto plaće pokazuju da gotovo 22 posto pravnih osoba, sa 8,4 posto zaposlenih, ima prosječnu neto plaću po zaposleniku do 1.500 kuna, a s prosječnom plaćom od 1.500 do 3.000 kuna je 62 posto pravnih osoba sa više od 46 posto zaposlenika. Više od 3.000 kuna prosječne neto plaće isplaćuje 13,8 pravnih osoba sa 40 posto zaposlenih, a više od 5.000 kuna 2,8 posto pravnih osoba sa 5,3 posto zaposlenika. U HRVATSKOJ 1.345.460 ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u srpnju bilo 1.345.460 zaposlenih, što je 0,1 posto više negu u mjesecu prije, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga je u pravnim osobama svih oblika vlasništva, po privremenim podacima, zaposleno 1.034.833 osoba, ili 0,2 posto više nego u lipnju, dok je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama povećan za 1,2 posto na 209.956 osoba. Istodobno, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo je 100.671, što je 3,1 posto manje nego u mjesecu prije. Broj nezaposlenih, evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, u srpnju je iznosio 317.680, ili za 1,6 posto više nego u lipnju. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu (1.663.140), povećana je sa 18,9 u lipnju na 19,1 posto u srpnju. UGOSTITELJSKE USLUGE U KOLOVOZU VIŠE 0,7 POSTO Ugostiteljske usluge u Hrvatskoj u kolovozu bile su 0,7 posto više nego u srpnju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše su porasle cijene noćenja, i to 1,6 posto. U ovogodišnjem kolovozu cijene alkoholnih i bezalkoholnih pića ostale su na srpanjskoj razini, dok je hrana pojeftinila 0,5 posto. U odnosu na isti mjesec lani, cijene ugostiteljskih usluga porasle su dva posto. Pritom su najviše poskupjela noćenja, 3,5 posto. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci ugostiteljske usluge u Hrvatskoj poskupjele su 1,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je najviše porasla cijena noćenja, 2,7 posto, dok su cijene alkoholnih pića pale 2,3 posto. 7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE ZA AGROOBRTNIČKU BANKU I HGB MOGUĆE PREUZIMANJE, ZA PROMDEI BANKU STEČAJ Savjet Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj je sjednici prihvatio polugodišnje izvješće o gospodarskim i novčanim kretanjima koje će biti upućeno Hrvatskom državnom saboru te očekivanja i polazišta monetarne politike za posljednje ovogodišnje tromjesečje. Osnovna je poruka: održavanje stabilnosti tečaja i cijena ostaje i nadalje temeljna odrednica novčane politike, a mjere i instrumenti prilagođavat će se realnim zbivanjima koja su od bitnog utjecaja za upravljanje ponudom i potražnjom kuna i deviza. Savjet HNB ramotrio je i izvješća privremenih upravitelja o zatečenom stanju i mogućim rješenjima krize u koju su zapale Agroobrtnička banka d.d. Zagreb, Hrvatska gospodarska banka d.d. Zagreb, te Promdei banka d.d. Zagreb. Prema raspoloživim pokazateljima o nastalim gubicima i dubini poremećaja, niti jedna od ovih banaka nema izgleda za stabilizaciju vlastitim snagama i samostalni nastavak poslovanja. Stoga je, kao i kod banaka koje su ranije zapale u slične poteškoće, Hrvatska narodna banka pokušala kod većih i stabilnijih hrvatskih banaka potaknuti zanimanje za eventualno preuzimanje neke od posrnulih financijskih institucija. Kako za preuzimanje Promdei banke nije iskazano neko određenije zanimanje, a ustanovljeno je da njen gubitak za 98,7 milijuna kuna premašuje jamstveni kapital, te da su gotovo svi krediti odobreni povezanim poduzećima, Savjet HNB smatra da je jedina moguća odluka pokretanja postupka za otvaranje njenog stečaja. Prema raspoloživim podacima, u tom slučaju trošak Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga za nadoknadu osigurane štednje iznosit će oko 8,5 milijuna kuna. AUSTRIJSKE BANKE PREGOVARAJU O KUPNJI TRGOVAČKE BANKE ZAGREB Pregovori dviju austrijskih banaka - Steiermaerkische Bank und Sparkassen iz Graza i Erste Bank iz Beča s Trgovačkom bankom Zagreb o stjecanju njihovog većinskog udjela u Trgovačkoj banci, trenutačno su u tijeku, a definiranje konačnog ugovora očekuje se do kraja ovog mjeseca, rekla je Zdravka Muretić-Hladnik, zamjenica direktora zagrebačkog predstavništva tih dviju austrijskih banaka. Austrijska novinska agencija APA u svojoj je vijesti, pozivajući se na izvore u Steiermaerkische banci u Grazu, objavila kako je predugovor o kupnji već sklopljen, a spominje se preuzimanju paketa od 95 posto dionica Trgovačke banke. Muretić- Hladnik potvrdila je kako austrijske banke s poslovodstvom Trgovačke banke pregovaraju o kupnji većinskog paketa, u kojem bi te banke imale identične udjele. Pregovara se hoće li to biti preuzimanje 51 posto udjela, odnosno 75 posto ili još veći postotak, o čemu nije još mogla iznijeti podrobnosti. Na upit za komentar tijeka pregovora, odnosno vijesti o definitivnoj prodaji te banke, član Uprave Trgovačke banke Zagreb Tomislav Vuić, koji je u toj banci zadužen i za odnose s javnošću u tom poslu, nije želio to niti potvrditi niti opovrći, rekavši kako je takav stav Uprave te banke. Štajerska banka i štedionica, navodi APA, nastavlja s ostvarivanjem strategije povećanja svoje nazočnosti na tržištima država na području bivše Jugoslavije. Ta je banka bila prvo austrijsko društvo, koje je u ljeto 1990. godine otvorilo podružnicu u Zagrebu, a prije dvije godine, u suradnji sa Erste bank stekla je i većinski udio u Bjelovarskoj banci. Po riječima predstavnika banke u tijeku su i ozbljni razgovori o stjecanju vlasničkog udjela u jednoj od slovenskih banaka. REZULTATI POSLOVANJA GRUPE ZAGREBAČKA BANKA Grupa Zagrebačka banka u prvom je polugodištu ove godine ostvarila dobit prije oprezivanju u iznosu od 82 milijuna kuna. Izvješće o polugodišnjem poslovanju, koje je pregledala revizorska tvrtka KPMG, usvojeno je u četvrtak na sjednici Nadzornog odbora Zagrebačke banke. Poslovanje Grupe bilo je stabilno. Dobit prije rezerviranja porasla je 28 posto i iznosila je 307 milijuna kuna. Nastavljajući s konzervativnom politikom razerviranja, Grupa je rezervirala 210 milijuna kuna za sumnjiva i sporna potraživanja, pri čemu se napominje da su rezervacije rezultat otežanih gospodarskih prilika u kojima posluju njeni komitenti. Kao rezulat takve politike povećanih rezerviranja dobit Grupe nakon oporezivanja i manjinskih interesa iznosi 71 milijun kuna, što je 40 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ukupna aktiva Grupe krajem lipnja iznosila je 26,4 milijarde kuna i tri je posto veća u usporedbi s istim vremenom lani. Neto prihod od kamata porastao je 11 posto u usporedbi s prvim polugodištem lani, dok je neto prihod od provizija i naknada povećan šest posto. Ukupni depoziti iznose 17,1 milijardu kuna, a razina depozita je stabilna. Rezerve likvidnosti Grupe su ojačale te predstavljaju 27 posto ukupne aktive. ZAGREBAČKA BANKA OPOZVALA POKRETANJE STEČAJNOG POSTUPKA PIK-A VRBOVEC Zagrebačka je banka odlučila opozvati svoj zahtjev za pokretanjem stečajnog postupka nad PIK-om Vrbovec pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Banka time Upravi PIK-a Vrbovca i odgovarajućim ministarstvima stvara mogućnost završetka prijedloga programa restrukturiranja i financijskog oporavka tog poduzeća. Prijedlog za pokretanje stečaja nad prehrambenom industrijom PIK Vrbovec Zagrebačka banka proslijedila je Trgovačkom sudu 19. kolovoza. Kako je tada pojašnjeno, do prijedloga za pokretanje stečaja došlo je zbog višemjesečnog neplaćanja obveza PIK-a Vrbovec prema banci - ni u dijelu glavnice niti u dijelu kamata. Podaci o visini duga i kamata nisu bili izneseni. Zagrebačka banka, naime, uz Privrednu banku ima hipoteku na gotovu svu imovinu PIK-a Vrbovec. DOBIT RIJEČKE BANKE U OSAM MJESECI 75,6 MILIJUNA KUNA Poslovanje Riječke banke u prvih osam ovogodišnjih mjeseci bilo je stabilno, likvidno i profitabilno, što se pokazuje u ostvarenoj dobiti u iznosu od 75,6 milijuna kuna, rekli su predstavnici Uprave na ovotjednoj tiskovnoj konferenciji. Govoreći o procesu privatizacije Banke, istaknuli su kako se trenutačno razmatraju neobvezne ponuda izabranih pet mogućih strateških investitora, a konačni izbor strateškog ulagatelja uslijediti će u listopadu. Ukupni potencijal Riječke banke na kraju kolovoza dosegnuo je razinu od 6 milijardi kuna, što je 499 milijuna kuna više u odnosu na kraj prošle godine, a ukupni kapital Banke na kraju kolovoza iznosi 522 milijuna kuna ili devet posto ukupnog potencijala. Na kraju kolovoza stanje plasmana poduzećima iznosilo je 1,06 milijuna kuna, a sredstva su usmjeravana klijentima najvećeg stupnja boniteta, dok je stanje plasmana danih fizičkim osobama poraslo 185 milijuna kuna te dosegnulo razinu od 820 milijuna kuna. Po prihodu na aktivu s koeficijentom od 1,99 i prinosu na dionički kapital s koeficijentom od 23,99 Riječka banka je vodeća u Hrvatskoj, rečeno je na konferenciji. Riječka banka trenutačno upošljava 1.157 djelatnika, čija je prosječna plaća na razini od 1.000 DEM. Kadrovska politika Banke provodi se, napominje poslovodstvo, u dogovoru sa sindikatima, a plaće se povećavaju u korelaciji s rezultatima rada Banke i svakog od njezinih zaposlenika. Privatizacije Riječke banke provodi se postupno i trenutačno je u fazi razmatranja neobveznih ponuda pet mogućih strateških investitora, koji su izabrani u konkurenciji 16 investitora koji su pokazali interes za sudjelovanjem u privatizaciji Banke. Izabrani mogući investitori, po riječima poslovodstva, iznimno su ugledne financijske kuće, između kojih su četiri iz Europe, a u listopadu će uslijediti konačan izbor investitora i zatim realizacija privatizacije. Strateški investitor moći će otkupiti 50 od 75 posto dionica koje su trenutačno u vlasništvu države i vjerovano će težiti stjecanju većinskog vlasništva kupovinom dionica od malih dioničara koji trenutačno posjeduju 25 posto dionica. Investitor će uz kupnju dionica po ugovoru morati jamčiti i visok iznos za dokapitalizaciju Banke, a država će zadržati 25 posto njezina vlasništva plus dvije dionice, što je dostatno za kontrolu nad donošenjem strateških odluka. U ČAKOVCU OTVORENA PODRUŽNICA RAIFFEISENBANKA AUSTRIA Raiffeisenbank Austria dd Zagreb otvorila je prošloga tjedna svoju podružnicu u Čakovcu. U kupnju zgrade i uređenje prostora banka je uložila otprilike šest milijuna kuna. Prema riječima poslovodstva, banka nudi ne samo sveukupno opće bankarstvo, već i stambenu štednju, leasing, osiguranje, a uskoro i mirovinsko osiguranje, a najavljuju da će banka uskoro otvoriti podružnice i u Splitu i Vukovaru. RBA već je otvorila podružnice u Varaždinu i Puli, te poslovnicu u Samoboru. ALLIANZ ZAGREB BILJEŽI RAST PREMIJA OD 7,3 POSTO U PRVIH ŠEST MJESECI Osiguravajuća tvrtka Allianz Zagreb tijekom prvog je polugodišta ove godine ostvarila 7,3 postotni rast premija u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupne premije tog osiguravatelja lani su iznosile 179,35 milijuna kuna. Strateški ciljevi osiguravajuće tvrtke Allianz Zagreb do 2002. su 15 postotni tržišni udio te zauzimanje druge pozicije između svih ostalih konkurenata na hrvatskom osiguravateljskom tržištu, ističe Uprava. Tvrtka će u tom razdoblju nastaviti i daljnje poboljšanje strukture portfelja te će pokušati prepoznati i zadovoljiti sve potrebe osiguranika. U proteklih pet godina tvrtka je utrostručila svoj prihod od premija, a lani su na domaćem tržištu ostvarili 4,2 postotni udio. Allianz Zagreb pod tim je imenom započeo poslovati početkom ove godine, nakon što je većinski udio u dotadašnjem Adriatic osiguranju, od Zagrebačke banke preuzeo Allianz Ag iz Muenchena, koji je i najveći osiguravatelj u svijetu Time je osiguravajuća tvrtka Allianz Zagreb postala dio njemačkog Allianza, koji ima 51 posto udjela u tvrtki Allianz Zagreb, Zagrebačka banka ima udjel od 46,7 posto, dok je ostatak - 2,3 posto u vlasništvu fondova. Allianz Zagreb 5.listopada ove godine namjerava otvoriti svoje novo sjedište u Zagrebu. Allianz Ag ostvaruje godišnju premiju od 140 milijardi DEM, dok tehničke pričuve kompanije dosežu 420 milijardi DEM. Kompanija koja je utemeljena prije više od 100 godina, trenutačno ima gotovo 106.000 zaposlenih u 68 zemalja svijeta, a upravlja kapitalom vrijednim 660 milijardi DEM. UKIDANJE UVRŠTENJA ZA DRŽAVNE OBVEZNICE SERIJE JDB Odbor za uvrštenje vrijednosnih papira Zagrebačke burze donio je na svojoj nedavno održanoj sjednici odluku o ukidanju uvrštenja (delistingu) obveznica Republike Hrvatske RH-O-B koje dospijevaju 1. listopada 1999. godine, izvijestili su sa Burze. Odbor je, imajući u vidu datum dospijeća obveznica, kao i obvezu izvršenja namire vrijednosnih papira u roku od sedam dana od dana transakcije na toj burzi, odlučio da te obveznice prestanu kotirati 23. rujna ove godine. Kako su izvijestili sa Burze, od utorka se otvara mogućnost burzovne trgovine četvrtom tranšom komercijalnih zapisa Plive d.d. pod burzovnim simbolom PL2012. Izdano je ukupno 3000 zapisa, nominalne vrijednosti 10.000 kuna za svaki, pa je nominalna vrijednost serije 30 milijuna kuna. Zapisi dospijevaju 20. prosinca ove godine. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 22.09. HNB 35 dana 122.400.000 10,32% 22.09. HNB 91 dan 10.000.000 11,30% 22.09. HNB 182 dana 4.500.000 12,30% 23.09. HNB (repo aukcija) 3 dana 261.674.773,30 12,50% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 22.09. - 976.800.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 20. - 23. rujna 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 420 -3,00 2.123.318 14,92 2. Zagrebačka banka O 591 -4,68 71.145 -80,36 3. Plava laguna 325 0,00 40.625 -80,81 4. Podravka 65 -6,43 39.767 -3,82 5. Varaždinska banka 68 -1,45 24.140 -32,46 6. Kraš 59 -3,51 20.464 -74,35 7. Riviera Holding 45 9,76 18.225 319,35 8. Istraturist 16 -3,03 12.746 208,99 9. Zagrebačka pivovara 590 -1,67 10.100 -81,90 10. Končar 38 - 7.676 - UKUPAN PROMET 2.372.728 -43,36 Vrijednost indeksa CROBEX 560 -3,28 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 20. - 23. rujna 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. HTP Matija Gubec 100 - 5.071.600 - 2. Cenmar Zadar 71,27 - 5.012.775 - 3. Hotel Croatia 50 - 2.925.300 - 4. Belvedere Dubrovnik 75 - 1.238.250 - 5. Chromos boje i lakovi 96 - 1.025.376 - 6. Auto-centar Merkur 475 - 984.200 - 7. Munja Zagreb 80 - 684.160 - 8. Brodospas Split 50 - 617.750 - 9. Turisthotel Zadar 50 - 563.750 - 10. PIK Rijeka 105 - 504.315 - UKUPAN PROMET 21.430.347 1.053,62 Vrijednost indeksa VIN 261 -0,76 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 16. rujna - 23. rujna 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 16.09. 13.000.000 9.400.000 13,29% 176.185.000 17.09. 10.000.000 8.105.000 12,12% 148.943.000 20.09. 15.000.000 9.300.000 13,29% 192.249.000 21.09. 29.000.000 22.850.000 13,19% 197.505.000 22.09. 25.000.000 7.500.000 12,60% 249.406.000 23.09. 17.000.000 13.300.000 12,50% - Dnevni prosjek 18.167.000 11.743.000 12,83% 192.858.000 9. VIJESTI IZ SVIJETA UKIDANJE BEZGOTOVINSKOG PLAĆANJA KUNAMA I NJEMAČKIM MARKAMA Nakon 30.rujna u Federaciji BiH prestaje bezgotovinsko plaćanje u HRK i DEM pa će se taj način plaćanja obavljati isključivo konvertibilnim markama, službenom bosanskohercegovačkom valutom, izjavio je u Mostaru guverner Središnje banke BiH Peter Nicoll. Takvom zakonskom promjenom, po Nicollovim riječima, ukinut će se monopol Zavoda za platni promet u bezgotovinskom platnom prometu. To je, po njegovu mišljenju, dobro jer će se tako privući strana ulaganja i potaknuti uvođenje stranih banaka u BiH. Nicoll je objasnio kako se novim zakonom ne mijenja "gotovinsko poslovanje" pa će se građani i ubuduće, ako žele, moći koristiti HRK, DEM ili jugoslavenskim dinarima. Najavio je kako će do 1. veljače 1999. u BiH u promet biti pušteen kovanice od jedne i dviju konvertibilnih maraka. NIJEMCI KUPUJU LUKE U ITALIJI Jednu od najvećih luka na Sredozemlju za promet kontejnerima, u gradu Gioia Tauro na jugu Italiji, kupuje njemačka tvrtka Eurokai iz Hamburga. Ta tvrtka već upravlja lukom u La Speziji, a sada od talijanske tvrtke Contship kupuje preostalih 66,6 posto dionica luke Gioia Tauro. Nijemci su već imali 33,4 posto te talijanske luke. Preko luke Gioia Tauro, koja ima 750 zaposlenih, u jednoj godini prođe 3,2 milijuna TEU-a (jedinica mjere kontejnera), što je dovoljno za nakrcati milijun kamiona s prikolicama. Luka ostvaruje dohodak od otprilike 120 milijardi lira, a njemačka tvrtka će otkupiti prostalih 66,6 posto dionica za približno 300 milijardi lira. TELIA I TELENOR PRIHVATILE UVJETE EU ZA SPAJANJE Norveška i švedska vlada prihvatile su u četvrtak uvjete EU-a za spajanje nacionalnih telekomunikacijskih tvrtki Telije i Telenora. Nakon postignutog suglasja oko vodstva nove tvrtke te prihvaćenih uvjeta EU da se proda udio tvrtki u kabelskoj TV otvoren je put za stvaranje najveće telekomunikacijske tvrtke u sjevernoj Europi, priopćili su norveški ministar prometa Dag Jostein Fjaervoll u Oslu i švedski ministar industrije Bjoern Rosengren u Stockholmu. Novu tvrtku vodit će dosadašnji šef Telenora Tomod Hermansen ali će šef nadzornog odbora biti dosadašnji šef Telije Jan-Aake Kark. Nakon spajanja pod za sada nepoznatim imenom, nova tvrtka sa sjedištem u Stockholmu imat će 51.000 zaposlenih i godišnji promet od 9,4 milijardi eura (otprilike 18 milijardi DEM). U novoj tvrtki Švedska će imati 60 posto a Norveška 40 posto udjela, a vlade su već najavile da namjeravaju privatizirati 49 posto udjela. 10. POSEBAN PRILOG UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - rujan a) Kratkoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: - za likv. (zaš. kl. - prag 2%) Ovi uvjeti ovise o pravnoj osobi koja Ovi uvjeti ovise o 18,00 - za likvidnost (val. klauz.) traži kredit, kojoj rizičnoj skupini komitentu, zatraž. iznosu, 15,00 - uz kolateral pripada i koji instrument osiguranja roku vraćanja, instrum. do 12,00 - okvirni po ŽR (overdraft) je ponuđen. osiguranja te rizicima. 20,00 Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka - - 15,00 Brodsko Posavska banka - - 12,00-22,00 Centar banka - - 12,00-20,00 Cibalae banka - - 17,00 Convest banka - - 19,00 Credo banka 300.000 DEM - 15,00-24,00 Croatia banka: - prvoklasnim klijentima do 50% pros. salda na ŽR banke 15,00 - ostalim klijentima - - prema odluci Čakovečka banka - - 16,00-18,00 Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka: - za obrtna sredstva -90 dana ovisno o - 16,00 - za pr turis.sez. - 180 dana instrumentu - 18,00 - za slične namj. - 360 dana tvrtke i - 20,00 - za ostale namjene - 90 dana instrumentima - 18,00 - za ostale namj. - 180 dana osiguranja - 20,00 - za ostale namj. - 360 dana* - 22,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00 Istarska kred. banka Umag: - u kunama - - 16,00 - u devizama - - 15,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 5,00-10,00% 15,00-21,00 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 18,00-22,00 Kreditna banka Zagreb - - 15,00-24,00 Međimurska banka: - za obrtna sredstva visina mjesečne realizacije - 18,00-22,00 Nava banka nema ograničenja - 15,00-22,00 Partner banka: - prvoklasni. duž. i izvoznici - - 12,00 - prvo. duž. - kunski s val. kl. - - 15,00 - riz.skup. A + ost bank. posl - - 18,00 - rizična skupina A - - 20,00 - ost. riz. sk. i novi komitenti - - 22,00 Podravska banka: - za finan. izvoznih poslova - - 18,00-24,00 - za obrtna sredstva - - 18,00-24,00 - za kupnju poljodjel. opreme - - 13,00 - za tekuću likvidnost - - 18,00-24,00 Požeška banka: -krediti za likvidnost - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 18,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti do 20% 16,00-18,00 Riječka banka ovisno o procjeni potreba i bonitetu - 18,00-22,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 15-24 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za obrtna sredstva - - 16,00-20,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 16,00-18,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-22,00 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14,00 Volksbank - - 10,00-16,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 14,50 - devizni (DEM) - - 12,00 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 15,00-18,00 -okvirni po ŽR sposobnosšću korisnika - 20,00 * devizni depoziti tvrtke iznad 50.000 DEM b) Dugoročni krediti pravnim osobama BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god. Alpe Jadran banka: ovisi o pravnoj osobi ovisi o iznosu, roku... 14,00 Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka: - za obrtna sredstva (do 3 g.) - - 12,00-15,00 - za investicije (do 5 g.) - - 12,00-15,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka - - 12,00-15,00 Cibalae banka prema dogovoru Convest banka - - 16,00 Credo banka 1.800.000 DEM - 5,00-10,00 Čakovečka banka - - - Dalmatinska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50 - za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50 - za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50 - za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj odluci Dubrovačka banka ovisno o bonitetu i inst. osiguranja 14,00-24,00 Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00- prema dogovoru Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00 Istarska kred. banka Umag: - u kunama - - 14,00 - u devizama - - 13,00 Jadranska banka: - za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80 - za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90 - za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90 - za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90 - za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa) Kaptol banka 500.000 DEM 10,00-20,00% 14,00 Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14,00-18,00 Kreditna banka Zagreb - - 15,00-18,00 Međimurska banka: - za razne namjene - - 14,00% (val. klauzula) - za kupnju automobila 30.000 DEM - 14,00 (val. klauzula) - krediti iz sredstava EBRD 1.000.000 DEM - 12,00% Nava banka prema posebnom ugovoru ovisno o namjeni Partner banka: prema programu Podravska banka: - kupnja i uređ. gospod. obj. - - 18,00 - kupnja poljop. zamljišta - - 13,00 - podizanje dugog. nasada - - 13,00 - kupnja osnovnog stada - - 13,00 - kupnja i uređ. posl. prostora - - 18,00 - trajna obrtna sredstva - - 18,00 Požeška banka: -krediti za osnovna sredstva - - 20,00 - krediti za obrtna sredstva - - 20,00 - krediti s valutnom klauz. - - 13,00 Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti 10,00% -30,00% 12,00- 14,00 Riječka banka: - krediti iz izvora banke ovisno o - 12,00-22,00 - krediti iz inozemnih izvora visini zahtjeva - 9,00-14,00 Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta 10-20 (ovisno o vrsti) Slavonska banka: - za investicije (sred. poduz.) 3.000.000 - 10,00-12,00 - za investicije (veliki poduz) 50.000.000 - 9,00 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 10,00-16,00 Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-15,00 Varaždinska banka ovisno o kriteriju rangiranja komit. 10,00- 30,00% 12,00-14,00 Volksbank - 30,00% 9,00-15,00 Zagrebačka banka: - - - kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 16,00-16,50 - devizni (DEM) - - 14,50-15,00 ZABA-Pomorska banka St: - krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 13,00-16,00 -devizni krediti sposobnosšću korisnika - 14,00