ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks pozvao je večeras oporbene stranke da pokušaju približiti stajališta o izbornome zakonodavstvu. "Mislim da još nije kasno", kazao je Šeks na kraju osmosatne rasprave u
Zastupničkome domu Hrvatskoga državnog sabora o prijedlogu izbornog zakona što ga je predložio Klub HDZ-a. Šeks je ponudio "ruku pomirnicu" kako bi se našlo suglasje o izbornome zakonu, zakonu o izbornim jedinicama i pravilima za HRT, koja bi, rekao je, do drugog čitanja mogla biti ugrađena u izborni zakon.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks
pozvao je večeras oporbene stranke da pokušaju približiti
stajališta o izbornome zakonodavstvu. "Mislim da još nije kasno",
kazao je Šeks na kraju osmosatne rasprave u Zastupničkome domu
Hrvatskoga državnog sabora o prijedlogu izbornog zakona što ga je
predložio Klub HDZ-a. Šeks je ponudio "ruku pomirnicu" kako bi se
našlo suglasje o izbornome zakonu, zakonu o izbornim jedinicama i
pravilima za HRT, koja bi, rekao je, do drugog čitanja mogla biti
ugrađena u izborni zakon. #L#
Pitanje svibanjskog Sporazuma HDZ-a i oporbene šestorice
prevladavalo je, naime, i u pojedinačnoj raspravi o predloženom
izbornom zakonu. Uz žaljenje što suglasje nije postignuto
nekolicina je zastupnika istaknula da bi bilo dobro kad bi do drugog
čitanja bio postignut konsenzus. Takvu poruku u ime stručne radne
skupine izrekao je i Smiljko Sokol (HDZ). "Sadržaj (predloženog
zakona) uz određene dopune i izmjene, ne prevelike, doista
omogućuje konsenzus ako postoji malo dobre volje. Politički
konsenzus bio bi vrlo važan i bitan za demokratsko ozračje budućih
izbora i bio bi jamstvo trajnosti i stabilnosti hrvatskog izbornog
sustava i izbornog zakona", kazao je Sokol.
Na prigovore zbog najava HDZ-a o uvođenju fiksne kvote za
državljane bez prebivališta u Hrvatskoj te dopisnog glasovanja
Šeks je odgovorio da je to bilo rečeno na sjednici Kluba, a
potaknuto je izjavama iz šestorice da ih Sporazum više ne obvezuje.
Predloženi zakon je službeni i nemojte nama predbacivati da smo
odgovorni za prekid pregovora, rekao je.
I u pojedinačnoj raspravi najviše je isticano da je potrebna
ravnopravna zastupljenost svih stranaka na HTV-u, a različito se
razmišljalo o zastupljenosti dijaspore i nacionalnih manjina u
Saboru. Dok zastupnici oporbene šestorice drže da za dijasporu ne
treba posebna izborna jedinica, zastupnici iz dijaspore u
sadašnjem sazivu, među njima i Zdenka Babić-Petričević (HDZ),
zahtijevaju i fiksnu kvotu i dopisno glasovanje.
U raspravi je upozoreno na ustavno-pravnu dvojbenost rotirajućih
mandata i broj zastupnika nacionalnih manjina. Ivan Gabelica
(HČSP) protivi se posebnoj zastupljenosti manjina, dio podupire
prijedlog o pet manjinskih zastupnika, a zastupnici manjina i dio
zastupnika traži i povećanje toga broja. To je uz zaštitu stečenih
prava i "pozitivnu diskriminaciju" manjina zatražio i Milan Đukić
(SNS).
U opširnoj raspravi predlagano je da se poveća broj zastupnika koji
bi se birao u jednoj izbornoj jedinici (sa 12 na najčešće 15), da se
ukine institut nositelja liste, da se studentima omogući
glasovanje u mjestu studiranja te utvrdi poseban postupak za
zastupljenost žena.
Zastupnički je dom rad nastavio raspravom o prijedlogu zakona o
izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom, što ga
je također predložio Klub HDZ-a.
(Hina) bn/dm gk