ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Manje polemično, nego se očekivalo, raspravljali su danas predstavnici klubova zastupnika o prijedlogu izbornog zakona što ga je predložio Klub HDZ-a. Iako su iznijete brojne primjedbe na ponuđeni tekst,
najčešća tema opširne rasprave u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora bilo je pitanje "krivnje" za prekid svibanjskog sporazuma većinske stranke i oporbene šestorke, odnosno izostanak konsenzusa o izbornom zakonodavstvu.
ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Manje polemično, nego se očekivalo,
raspravljali su danas predstavnici klubova zastupnika o prijedlogu
izbornog zakona što ga je predložio Klub HDZ-a. Iako su iznijete
brojne primjedbe na ponuđeni tekst, najčešća tema opširne rasprave
u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora bilo je pitanje
"krivnje" za prekid svibanjskog sporazuma većinske stranke i
oporbene šestorke, odnosno izostanak konsenzusa o izbornom
zakonodavstvu. #L#
"Instituti ugrađeni u zakon nisu rezultat usuglašenih instituta,
jer sporazuma šestorke i HDZ-a, voljom većinske stranke više nema"
ustvrdio je Mato Arović (Klub SDP-a). (Sporazum) je prekinut jer
nije paralelno u ovoj raspravi niti otvorena mogućnost da se,
sukladno Sporazumu, donesu i zakon o izbornim jedinicama, o HRT-u,
te izborni zakon, rekao je. Ipak, drži da postoji minimalna
mogućnost da se i dalje pokuša postići konsenzus, ali ne samo o
jednom nego sva tri zakona i provebi Zakona o popisima birača.
Upozorio je da neka rješenja koja se predlažu, npr. dopisno
glasovanje, udaljavaju mogućnost za te razgovore.
Također je rekao da, nakon što sporazuma više nema, SDP ne može
prihvatiti posebni izborni mehanizam za dijasporu, i primjenu tzv.
nefiksne kvote za određivanje broja zastupnika dijaspore. Stoga
traži da im se omogući da budu kandidirani i da glasuju za stranačke
liste kao i svi drugi građani Hrvatske.
Vlado Gotovac (Klub LS-a) kazao je da (HDZ) može dignuti ruku i za
izbor 12 (zastupnika dijaspore) i dopisno glasovanje, ali da treba
računati da je s tim zadan temeljit udarac demokraciji u Hrvatskoj,
te da će snositi odgovornost zbog toga.
Najavljujući da HSS neće podržati predloženi izborni zakon, Luka
Trconić (Klub HSS-a) ocijenio je da se raspravom o tom prijedlogu
stvara privid razrade načela o kojima je postignuta suglasnost.
I danas smo spremni potpisati sporazum dosljedan ovom zakonu, bez
mijenjanja ijednog zareza, u protivnom kroz demokratsku proceduru
će se odlučiti kako će u konačnici izgledati izborni zakon,
odgovorio je šestorici Drago Krpina (HDZ).
Ustvrdio je također da je kompromis izostao prije svega zbog
političkih razloga, jer je šestorka, kazao je, procijenila da bi
njegovim postizanjem umanjila izborne šanse i tako se odrekla
alibija za evenutalni izborni neuspjeh.
Predstavnici oporbenih klubova drže da iz predloženog zakona treba
izbaciti rotirajuće mandate za zastupnike manjina, a kod izbora
manjinskih zastupnika poštovati načelo pozitivne diskriminacije,
tj. omogućiti manjinama dvostruki glas (npr. Arlović, Jakovčić).
Stoga što to nije poštovano u predloženom zakonu, kao ni načelo
izravne zastupljenosti svih manjina, Njegovan Starek (Klub
zastupnika manjina) ne može prihvatiti predloženi zakon. Traži da
pripadnici manjina iz svojih redova biraju osam zastupnika, ali
napominje da Klub nije davao prijedloge glede zastupljenosti
srpske manjine.
Milan Đukić drži da bi broj zastupnika te manjine trebao biti
razmjeran njihovu udjelu u broju stanovnika (po popisu iz 1991.)
Inače, Starek drži da bi zastupnike, uz u zakonu navedene manjine,
trebali imati i Slovenci, Bošnjaci, Romi i Crnogorci.
Anto Đapić (Klub HSP-a) mišljenja je da je broj od pet zastupnika
manjina dovoljan, te da bi se u desetoj, posebnoj izbornoj
jedinici, trebalo birati 12 zastupnika, kao i u devet "domaćih"
jedinica.
Oporbeni su zastupnici u raspravi iznijeli i niz drugih prijedloga.
Tako Đurđa Adlešić (Klub HSLS-a) traži da se omogući da na listama
mogu biti i osobe čija je funkcija nespojiva sa zastpničkom,
primjerice ministri, s tim da u slučaju ako budu izabrani moraju ući
u Sabor i ostaviti dotadašnju dužnost. Predložila je također da se
studentima omogući da glasuju u mjestu studiranja, te da se u zakon
uvede i tzv. ženska kvota. Na potrebu da se osigura veća
zastupljenost žena upozorio je i Srećko Bijelić (Klub HNS/IDF-a).
U opširnoj raspravi ocijenjeno da bi trebalo razmisliti o
mogućnosti da se po izbornim jedinicama bira i veći broj
zastupnika, od predloženih 12. Do drugog čitanja trebalo bi
ustrojiti jedinice koje bi poštivale granice županija, a broj
zastupnika koji bi se u njima birao odrediti sukladno broju birača,
drži Ivan Jakovčić (Klub IDS-a).
Predloženo je također da nositelj liste mora biti i kandidat u
izbornoj jedinici, da je potrebno ažurirati biračke spiskove, a u
inozemstvu omogućiti glasovanje samo u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima.
(Hina) bm/dm/bn im