STATISTIKA

Statistika BROJ NEZAPOSLENIH VEĆI OD 317 TISUĆA - Od 317.680 nezaposlenih građana Hrvatske, koliko je u srpnju evidentirao Hrvatski zavod za zapošljavanje, najviše je, 207.083, stručnih nezaposlenih osoba. Pritom je najveći broj nezaposlenih prodavača (16.115), ekonomskih tehničara (11.978) i pomoćnih radnika (10.675). Slijede maturanti gimnazija kojih je 8.786, nezaposlenih konobara je 6.290, vozača teretnih vozila 6.282, automehaničara 5.608, kuhara 5.346, strojobravara 4.444 te 4.002 konfekcionara. Među ukupno 74.295 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, uz ekonomske tehničare i maturante gimnazije, najviše je strojarskih tehničara (3.940) i kemijskih tehničara (2.569). Od 10.152 nezaposlenika s višom stručnom spremom najviše je ekonomista (1.177) i nastavnika razredne nastave (819). U skupini nezaposlenih s visokom stručnom spremom, kojih je na popisu Zavoda krajem srpnja bilo 12.798, prednjače diplomirani ekonomisti s 1.129 nezaposlenih, a slijede ih diplomirani pravnici kojih je nezaposleno 1.030. Zanimljivo je da su baš ti fakulteti, pravni i ekonomski bili među najtraženijima na ovogodišnjim upisima. U ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj, kojih je u srpnju ove godine 14,9 posto više nego u lanjskom srpnju, upravo je broj stručnih nezaposlenika rastao najviše. U srpnju ove godine bilo je 17,5 posto više stručnih nezaposlenih osoba nego u istom mjesecu lani pa je tako njihov udio prešao 65 posto ukupno nezaposlenih osoba, dok je broj nestručnih nezaposlenika povećan 10,2 posto na 110.597 nezaposlenika. U skupini od 44.547 nezaposlenika s polukvalifikacijom i nižom stručnom spremom, uz pomoćne radnike, najviše je kuharskih pomoćnika (2.214), čistačica (2.141), konobarskih pomoćnika (1.617) i daktilografa (1.570). Na listi nezaposlenih nalazi se i 109.838 kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba gdje veću nezaposlenost bilježe kovinotokari, stolari, frizeri i bravari. PROSJEČNA NETO PLAĆA U HRVATSKOJ ZA LIPANJ 2.935 KUNA - Prosječna neto plaća zaposlenika u lipnju u Hrvatskoj ostala je nominalno jednaka kao i prethodnog mjeseca dok je realno bila 0,7 posto viša i iznosila je 2.935 kuna. Budući da je u razdoblju od lanjskog lipnja do lipnja ove godine smanjen broj zaposlenika kojima je isplaćena plaća, prosječna neto plaća u lipnju bila je veća od prošlogodišnje u istom mjesecu nominalno čak 16 posto, a realno 12,9 posto, tumači Zavod za platni promet. Pritom je samo u gradu Zagrebu isplaćena prosječna plaća veća od republičkog prosjeka (3.373 kune), dok su najnižu prosječnu plaću od 2.307 kuna ili 21,4 posto manju od republičkog prosjeka, imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Ostvarena razina prosječnih plaća po zaposleniku prema pojedinim područjima privređivanja vrlo je različita. Najvišu prosječnu plaću imali su u lipnju zaposlenici u financijskom posredovanju, a ona je iznosila 4.531 kunu i bila 54,3 posto viša od hrvatskog prosjeka dok je najniža plaća zabilježena u ribarstvu - 1.870 kuna ili 36,3 posto manje od republičkog prosjeka. Iznad prosjeka hrvatskih plaća bile su u lipnju i prosječne neto plaće zaposlenika u javnoj upravi i obrani; obveznom osiguranju (3.967 kuna), opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (3.819 kuna), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (3.413 kuna), prijevozu, skladištenju i vezama (3.171 kuna) te u obrazovanju (3.019 kuna) dok su u ostalim djelatnostima plaće bile niže od republičkog prosjeka. Tijekom lipnja zabilježena je najveća koncentracija pravnih osoba, koje zapošljavaju 49,2 posto zaposlenika, s prosječnom plaćom do 1.500 do 3.000 kuna (62,9 posto). Prosječne plaće do 1.500 kuna isplaćivalo je 21,3 posto pravnih osoba sa 8,2 posto zaposlenika. Više od 3.000 kuna isplaćuje 15,8 posto pravnih osoba sa 42,6 posto zaposlenika, a više od 5.000 kuna 2,7 posto pravnih osoba sa 4,8 posto zaposlenih. U ZAP-u navode kako su u lipnju i dalje primjetne razlike u rastu mase neto plaća prema pojedinim područjima privređivanja. Nominalni rast plaća u prvih šest mjeseci ove, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kretao se od 26,4 posto u obrazovanju do 6,4 posto u financijskom posredovanju. Visoke stope nominalnog rasta zabilježene su također u poslovanju s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (19,2 posto), javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju (16,9 posto), zdravstvu (15,5 posto), rudarstvu (13,9 posto) te u opskrbi strujom, plinom i vodom (13,5 posto). NEPODMIRENE OBVEZE 21,8 MILIJARDI KUNA - Zbog nepodmirenih obveza koje su krajem lipnja iznosile 21,8 milijardi kuna, u blokadi je bilo 28.539 pravnih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, krajem lipnja Zavod za platni promet zabilježio je i 2 posto veći iznos nepodmirenih obveza te 0,3 posto više insolventnih pravnih osoba kod kojih je broj zaposlenih smanjen za pet posto odnosno 8.838. S pogoršanjem stanja solventnosti tijekom prvih pet mjeseci ove godine kompenzacije su postale još privlačniji oblik međusobnih plaćanja nego što su bile lani i preklani, ocjenjuje ZAP. Tako su do svibnja ove godine u ukupnim primicima na računima poduzetnika-trgovačkih društava, kompenzacije sudjelovale sa 24,1 posto ili 136,5 milijardi kuna dok se u cijeloj prošloj godini na kompenzacije odnosilo 72,8 milijardi kuna ili 20,7 posto od ukupno 352,5 milijardi kuna ostvarenih primitaka. Udio kompenzacija u ukupnim poduzetničkim primitcima bio je tijekom 1997. još niži i iznosio je 18 posto. U cjelini ukupni primici gospodarstvenika u prvih su šest mjeseci ove godine iznosili 424,8 milijardi kuna, što je nominalno samo 1,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani dok su izdaci bili 0,6 posto viši i iznosili su 425,1 milijardi kuna. Podaci ZAP-a ukazuju da su tijekom cijelog polugodišta kretanja novčanih primitaka i izdataka poduzetnika znatno usporenija u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.