US-SI-CRKVE US 20. IX. NYT PAPA SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES20. IX. 1999.Papa proglasio blaženim slovenskog junaka"Tražeći za Balkan mirniji put, Papa Ivan Pavao II. u nedjelju je proglasio blaženim slovenskoga biskupa iz 19.
stoljeća, koji je pokušao stopiti nacionalizam s vjerskom snošljivošću. (...)", piše Alessandra Stanley. "Anton Martin Slomšek, koji je postao nacionalni junak zbog promicanja slovenskog jezika i kulture za vrijeme Austro-ugarskog Carstva, također je propovijedao 'ekumenizam', napomenuo je Papa, i 'nikad nije podlegao kratkovidnom nacionalizmu.'Proglašenje blaženim pretposljednja je stepenica do statusa sveca.Bio je to drugi Papin posjet Sloveniji, toj malenoj i uglavnom rimokatoličkoj zemlji, otkad se ona odcijepila od Jugoslavije nakon desetodnevnoga rata 1991. No Papin jednodnevni boravak u Sloveniji bio je njegov prvi posjet teritoriju bivše republike Jugoslavije nakon rata na Kosovu. U nedjelju, on je preporučio Slovencima da budu 'graditelji nade u Europi'. Kao demokraciju koja je gotovo slobodna od gospodarskih i etničkih
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
20. IX. 1999.
Papa proglasio blaženim slovenskog junaka
"Tražeći za Balkan mirniji put, Papa Ivan Pavao II. u nedjelju je
proglasio blaženim slovenskoga biskupa iz 19. stoljeća, koji je
pokušao stopiti nacionalizam s vjerskom snošljivošću. (...)", piše
Alessandra Stanley.
"Anton Martin Slomšek, koji je postao nacionalni junak zbog
promicanja slovenskog jezika i kulture za vrijeme Austro-ugarskog
Carstva, također je propovijedao 'ekumenizam', napomenuo je Papa,
i 'nikad nije podlegao kratkovidnom nacionalizmu.'
Proglašenje blaženim pretposljednja je stepenica do statusa
sveca.
Bio je to drugi Papin posjet Sloveniji, toj malenoj i uglavnom
rimokatoličkoj zemlji, otkad se ona odcijepila od Jugoslavije
nakon desetodnevnoga rata 1991. No Papin jednodnevni boravak u
Sloveniji bio je njegov prvi posjet teritoriju bivše republike
Jugoslavije nakon rata na Kosovu. U nedjelju, on je preporučio
Slovencima da budu 'graditelji nade u Europi'.
Kao demokraciju koja je gotovo slobodna od gospodarskih i etničkih
podjela koje muče njezine susjede, predsjednik Clinton je za svog
lipanjskog posjeta pozdravio Sloveniju kao svjetlo nade u regiji.
Sveta Stolica počela je izražavati svoju potporu mnogo ranije,
priznajući neovisnost Slovenije i susjedne Hrvatske, koja je
također uglavnom rimokatolička, 1991., prije nego što su Europska
zajednica ili Sjedinjene Države to učinile. Slovenija je imala
najjače gospodarstvo u jugoslavenskoj federaciji za vlasti
komunista. Ona je poslije raspada Jugoslavije prosperirala,
izvlačeći koristi od blizine susjedne Austrije i Italije. Sad traži
članstvo u Europskoj uniji i NATO-u.
No kasnije, Slovenija je također pokazala znakove sekularizma u
europskom stilu, što je za Vatikan toliko zabrinjavajuće.
Katolička crkva ovdje nije igrala onu vrst središnje uloge u padu
komunizma kao što je to bilo u Poljskoj. Oko 80% stanovništva je
rimokatoličko, no redoviti odlazak u crkvu nije ni približno tako
visok. Čak i u nedjelju, gomila koja se okupila da vidi Papu bila je
upadljivo mala.
Tražeći više utjecaja u društvu, slovenska crkva lobira za promjenu
zakona iz 1996., koji zabranjuje vjersku poduku u državnim školama
i traži povrat šumske zemlje zaplijenjene za vrijeme komunizma.
Dajući Sloveniji njezina prvog blaženika, Papa, čini se, pokušava
oživiti vjerski aktivizam u zemlji koja je uglavnom više
zaokupljena gospodarskom reformom.
A Ivan Pavao je iskoristio svoj posjet da bi izvršio blagi pritisak
na političke vođe zemlje, od kojih su mnogi nekad bili dužnosnici
komunističke vlade. 'Razmatrajući temeljnu ulogu kršćanstva i
Katoličke crkve u povijesti i kulturi Slovenije', rekao je Papa
nakon posjeta katedrali gdje je pokopan Slomšek, koji je umro
1862.,'opravdano je željeti da proces prema djelotvornoj suradnji
između crkve i države brzo napreduje, što bi pogodovalo
prevladavanju sadašnjih teškoća.'
Vatikan i Slovenija još nisu potpisali konkordat, ugovor koji
određuje prava Katoličke crkve u suverenoj zemlji. Papa se u
nedjelju privatno sastao sa slovenskim predsjednikom Milanom
Kučanom, bivšim komunistom koji je vodio zemlju u odcjepljenje
1991. te je ponovno izabran 1997. Vladini dužnosnici rekli su da se
razgovaralo o Balkanu, no ne i unutarnjim pitanjima Slovenije.
Neka su pitanja još otvorena što se tiče odnosa crkve i države, no
posjet će pomoći da se ona riješe, rekao je Marjan Podobnik (38),
zamjenik premijera i vođa stranke slovenskog naroda,
konzervativnoga krila u koalicijskoj vladi. (...)
Neki vjernici kažu da dijele razočaranje crkve vladinim pokušajima
odvajanja crkve i države. 'Roditelji su me odgajali u vjerskom
duhu, usprkos komunizmu', rekla je Milena Ciglar (41), nezaposlena
tajnica koja je na misu dovela troje djece. 'Želim isto za svoju
djecu koja žive u doba demokracije.'"