GR-VA-GRČKA-VATIKAN-POSJET-Vjerske zajednice AU 8.9. DS: GRČKI SVETI SINOD I PAPA AUSTRIJADER STANDARD8. IX. 1999.Papa, gotovo "nepoželjna osoba""Sve dok Papa ne pokaže da se kaje za sve zlo koje je rimokatolička crkva nanijela
pravoslavnoj, ostat će za grčku pravoslavnu crkvu manje-više 'persona non grata', nepoželjna osoba, jasno je poručio mitropolit Kallinikos, glasnogovornik 'Svetog sinoda', u Ateni nakon sjednice toga najvišeg crkvenog tijela. Kao primjer lošeg ponašanja rimokatoličke crkve mitropolit Kallinikos naveo je križarske pohode i unijate, koji priznaju papinsku jurisdikciju ali zadržavaju pravoslavni crkveni ritual i postoje u prvom redu u bivšim komunističkim državama.Ugledni dnevni list Kathimerini naveo je daljnje 'grijehe' Vatikana, upisane u sjećanju naroda pod oznakom 'neprijateljstva prema Grčkoj': Papinu ulogu u procesu raspada Jugoslavije i njegov angažman u priznanju 'Republike Makedonije'. Naime, Atena se neko vrijeme žestoko protivila upotrebi pojma 'Makedonija' u imenu sjevernog susjeda, smatrajući ga grčkim toponimom.Među grčkim duhovnicima postalo je aktualno pitanje Papina posjeta nakon što je Ivan Pavao II. prije nekoliko mjeseci u enciklici
AUSTRIJA
DER STANDARD
8. IX. 1999.
Papa, gotovo "nepoželjna osoba"
"Sve dok Papa ne pokaže da se kaje za sve zlo koje je rimokatolička
crkva nanijela pravoslavnoj, ostat će za grčku pravoslavnu crkvu
manje-više 'persona non grata', nepoželjna osoba, jasno je poručio
mitropolit Kallinikos, glasnogovornik 'Svetog sinoda', u Ateni
nakon sjednice toga najvišeg crkvenog tijela. Kao primjer lošeg
ponašanja rimokatoličke crkve mitropolit Kallinikos naveo je
križarske pohode i unijate, koji priznaju papinsku jurisdikciju
ali zadržavaju pravoslavni crkveni ritual i postoje u prvom redu u
bivšim komunističkim državama.
Ugledni dnevni list Kathimerini naveo je daljnje 'grijehe'
Vatikana, upisane u sjećanju naroda pod oznakom 'neprijateljstva
prema Grčkoj': Papinu ulogu u procesu raspada Jugoslavije i njegov
angažman u priznanju 'Republike Makedonije'. Naime, Atena se neko
vrijeme žestoko protivila upotrebi pojma 'Makedonija' u imenu
sjevernog susjeda, smatrajući ga grčkim toponimom.
Među grčkim duhovnicima postalo je aktualno pitanje Papina posjeta
nakon što je Ivan Pavao II. prije nekoliko mjeseci u enciklici
očitovao želju da 2000 godina nakon Kristova rođenja hodočasti
tragovima apostola Pavla i u glavni grad Grčke.
No, grčki arhiepiskop Christodoulos uskoro je naznačio da se
pravoslavna crkva - blago rečeno - ne veseli Papinu posjetu. Takav
je stav opravdao tvrdnjom da šačici katolika u Grčkoj nije potrebna
tako velika akcija Vatikana. Prije nekoliko dana upozorio da je se u
krilu crkve javljaju snažni otpori Pontifexovu posjetu Ateni.
Po odluci grčkog Svetog sinoda, pokretanje rasprave o službenom
zahtjevu uvjetovano je spremnošću Vatikana da 'prethodno razvija
kršćanske vrline skromnosti i kajanja u vezi s predajom evangeličke
istine i tradicije crkve'", prenosi dopisnik lita iz Atene Robert
Stadler.