NJ 20.9.SZ: MAKEDONIJA-STRANI ULAGAČI

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 20. IX. 1999. Makedonija mami njemačke ulagače "Zapadne tvrtke očekuju dobre poslove zahvaljujući Stabilizacijskom sporazumu jugoistočne Europe. Za 2000. i 2001. godinu izdvojeno je po 500 milijuna eura. Njemački poduzetnici usredotočuju se na Makedoniju zbog njezina povoljnog strateškog položaja i atraktivnih uvjeta. Prva iskustva njemačkih poduzeća potvrđuju upozorenja gospodarskih udruženja: obnova Kosova bar trenutačno nije veliki posao. Naime, regija je mala, pravna situacija nije razjašnjena, prilazni put je loš. Interes njemačke privrede premjestio se na drugo mjesto te je pojačano zanimanje usmjereno na Makedoniju a ne na Kosovo. Naime, ta mlada republika južno od Kosova, nekadašnji dio Jugoslavije, autonoman od 1991., razvija ambiciozne planove i želi osvojiti ključnu poziciju u regiji jugoistočne Europe. Makedonija mami ulagače atraktivnim okvirnim uvjetima, otvarajući širom svoje prozore prema Zapadu. Prije nekoliko dana, prilikom posjeta izaslanstva njemačkih poduzetnika i predstavnika njemačke vlade glavnom gradu Makedonije Skopju, koji je organizirao Odbor njemačke privrede za istok, pokazalo se da makedonsko državno vodstvo vrlo angažirano nastoji pridobiti potporu za buduće ambiciozne projekte. Pri otvaranju burze za poslovnu suradnju, na kojoj su njemačka poduzeća nastojala uspostaviti kontakte s domaćim tvrtkama, nastupili su i makedonski ministar trgovine i gradnje i premijer Ljubčo Georgijevski, nastojeći pridobiti potencijalne ulagače ponudom besplatnih nekretnina za industrijska postrojenja, niskim poreznim kvotama u joint-venture projektima, zakonskim odredbama o zaštiti ulaganja i planiranom velikom zonom slobodne trgovine u trokutu Bugarske, Albanije i Turske. Makedonski premijer ustvrdio je da je njegova zemlja, odmah nakon Grčke, najstabilniji politički i gospodarski čimbenik u balkanskoj regiji. Komentar iz krugova njemačke vlade: 'Te riječi ni u kom slučaju nisu puka promidžba - treba ih shvatiti ozbiljno'. Makedonija iskorišćuje povoljni trenutak - makedonska vlada već mjesecima uporno podsjeća zapadnoeuropske države i SAD da je Makedonija tijekom rata na Kosovu dopustila raspoređivanje 16 tisuća NATO-ovih vojnika na svom teritoriju i pomogla pri vojnim operacijama. Skopje ne želi da odgovarajuće priznanje i nagrada budu ograničeni na oblik konkretnih gospodarskih mjera i nadoknade za pretrpljene gubitke, nego zahtijeva i veću pozornost na međunarodnoj političkoj pozornici. Primjerice, Makedonija zahtijeva brzo približavanje EU i brzo sklapanje ugovora o pridruženom statusu. U Bruxellesu traju provjere, a pregovori o pridruženom statusu trebali bi početi već u proljeće sljedeće godine. Makedonija želi gurnuti nogu u bruxelleska EU-vrata prije ostalih balkanskih država i biti primljena u EU - a po mogućnosti i u NATO. Inozemni ulagači trebali bi pomoći u utrci za više prihode po stanovniku i u procesu učvršćivanja gospodarske snage. Koliko god Makedonija tvrdila da je usprkos socijalnim i etničkim problemima politički stabilna, njezino gospodarsko stanje sve je drugo samo ne ružičasto. U toj državi s 2,3 milijuna stanovnika nezaposleno je više od 50 posto od ukupno 660 tisuća radnika. Glavni je problem visoki deficit u trgovinskoj i platnoj bilanci. Stoga je Makedonija manje zainteresirana za povećanje izvoza a više za izvlačenje profita iz izravnih ulaganja i joint-venture-projekata - i to u prvom redu u sferi politike zapošljavanja. Takva su bila i iskustva s burze za poslovnu suradnju: makedonska je strana predstavila više tvrtki koje traže posao nego poduzeća koje nude projekte. Obnova Kosova poboljšava izglede Makedonije za napredovanje u tom procesu. No, tek malobrojna njemačka poduzeća, koja trenutačno nastoje na terenu uspostaviti kontakte i isposlovati ugovore, slijede strateški cilj osnivanja kćerinskih poduzeća u toj balkanskoj državi radi kasnijeg iskorištavanja Makedonije kao odskočne daske za Albaniju, Rumunjsku, Bugarsku, a u danom trenutku i Srbiju. Većina tvrtki teži samo otvaranju novih prodajnih tržišta. Financijski gledano, gotovo nitko se ne želi angažirati u regiji koja zapravo nije sigurna unatoč svim tvrdnjama o političkoj stabilnosti. Nadanja su uglavnom usmjerena na izvlačenje profita iz novčanih tokova koji se na Balkan slijevaju iz EU, drugih zemalja-donatora i iz javnih kredita. Ipak, njemačka su poduzeća nakon više od 400 skopjanskih razgovora o suradnji svela neobično pozitivnu bilancu. Rezultat tih razgovora navodno su dragocjeni kontakti, koji zaslužuju daljnji razvoj. Jedna od najvrućih tema na burzi za poslovnu suradnju u Skopju ticala se zamršenih putova koje poduzetnici moraju proći kako bi se pri dodjeli narudžba iz javnih fondova našli na pravom mjestu u pravo vrijeme. Po informacijama iz različitih izvora, u krugovima njemačkih poduzeća jača zabrinutost da će natjecatelji iz ostalih članica EU - primjerice iz Velike Britanije i Švedske - brže dospjeti na cilj - kao što se svojedobno dogodilo s Francuzima u Bosni", napominje novinar na kraju članka.