POSLOVNI PREGLED, BROJ 122

POSLOVNI PREGLED broj 122 11. - 17. rujna 1999. SADRŽAJ: ? KONCESIJA POMORSKOG DOBRA ZA DVIJE LUKE POSEBNE NAMJENE 2 ? PREMIJER MATEŠA 6. LISTOPADA U SLUŽBENU POSJETU SLOVENIJI 2 ? USKORO PRIJEDLOG ZAKONA O POTICAJIMA RAZVOJU SLABO RAZVIJENIH PODRUČJA 2 ? KONCESIJA AUTRIJSKOM KONCERNU KRESTO 3 ? ISPLATA POTPORE PUTNIČKIM AGENCIJAMA 3 ? HERAK NAJAVLJUJE NIZ STIMULATIVNIH MJERA ZA TURIZAM 3 ? DIREKTORI TURISTIČKIH ZAJEDNICA O SEZONI 2000. 3 ? ERICSSON NIKOLA TESLA SLAVI 50-U OBLJETNICU 4 ? TELITEL OTVARA TVORNICU MOBITELA U NOVOJ GRADIŠKI 4 ? EBRD ĆE KREDITIRATI AUTOCESTU RIJEKA-ZAGREB SA 150 MILIJUNA EURA 4 ? OTKAZI ZAPOSLENICIMA RIJEČKOG BRODARA "CROATIA LINEA" 5 ? U PLOČANSKOJ LUCI PREKRCANO 600.000 TONA ROBE 5 ? "TORPEDO" PROIZVODI KAMIONSKE PRIKOLICE ZA NIJEMCE 5 ? PETROKEMIJA ZA JESENSKU SJETVU OTPREMILA MANJE GNOJIVA 5 ? EKO KAŠTELANSKI ZALJEV - PRIPREME ZAVRŠENE, POČINJE GRADNJA 5 ? DOGOVOR UPRAVE SPAČVE I SINDIKATA 6 ? RADNICI POKREĆU STEČAJ "JAVORA" 6 ? U "HRASTU" PUNA PROIZVODNJA 6 ? PRVA POPUSNA KARTICA "ZAGREBCARD" 6 ? PRIHODI PLIVE OSAM POSTO VEĆI U PRVOM POLUGODIŠTU 6 ? AGROKOR POVEĆAO DOBIT ZA 16,8 POSTO 7 ? DOGOVOR PROIZVOĐAČA I PREDSTAVNIKA VIROVITIČKE TVORNICE ŠEĆERA 7 ? U OSJEČKOJ ŠEĆERANI POČELALA PRERADA ŠEĆERNE REPE 7 ? POLJOPRIVREDA "BRESTOVAC" NE ŽELI SE PRIPOJITI BELJU 7 ? 50. OBLJETNICA TEKSTILPROMETA 7 ? SNIŽENA CIJENA KRIŽEVAČKOJ TVORNICI OBUĆE DERBY 8 ? U 2000. PONOVNO CRUISING PUTOVANJA ZA HRVATSKU 8 ? MICROSOFT HRVATSKA BILJEŽI 32 POSTO MANJI PROMET 8 ? IBM HRVATSKA PREDSTAVIO NOVA DESKTOP I THINKPAD RAČUNALA 8 ? POTPISAN PROTOKOL O WTO PREGOVORIMA S ČEŠKOM I SLOVAČKOM 8 ? OD VIJEĆA EUROPE HRVATSKA OČEKUJE POMOĆ ZA TRŽIŠTA, INVESTICIJE I KREDITE 8 ? HRVATSKA POTPISALA EUROPSKU KONVENCIJU PROTIV KORUPCIJE 9 ? POTPISAN PROTOKOL O TRGOVINSKOJ SURADNJI HRVATSKE I EGIPTA 9 ? TURSKE I HRVATSKE TVRTKE POZVANE JAČATI GOSPODARSKU SURADNJU 9 ? POSLOVNI SUSRETI PREDSJEDNIKA GOSPODARSKIH KOMORA HRVATSKE, SLOVENIJE I BIH 10 ? HRVATSKOJ DONACIJA SVJETSKE BANKE ZA OČUVANJE EKOSUSTAVA KRŠA 10 ? HUP I SLOVAČKA UDRUGA POSLODAVACA POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI 10 ? IZASLANSTVO PRIVREDNE KOMORE BIH U HOK-U 10 ? UHPA, HUH I ACI ZA SMANJENJE PDV-A ZA TURIZAM 10 ? U KAMPOVIMA U PRVIH OSAM MJESECI 7,13 MILIJUNA NOĆENJA 11 ? URSH O PDV-U I GOSPODARSKO-SOCIJALNOM STANJU 11 ? POČEO 75. JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM 11 ? NA ZV-U ODRŽAN HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM 12 ? DAN REPUBLIKE TURSKE NA JESENSKOM ZV-U 12 ? HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SUSRETI NA ZV 12 ? NASTUP TVRTKI ČEŠKE REPUBLIKE NA ZV 12 ? MOGUĆNOSTI ULAGANJA POLJSKIH TVRTKI U HRVATSKU 13 ? PHARE PROGRAM ZA ZEMLJE U TRANZICIJI 13 ? HRVATSKA IZVEZLA ROBA VRIJEDNIH 2,4 MILIJARDE USD 13 ? TIJEKOM KOLOVOZA U HRVATSKOJ 318.132 NEZAPOSLENE OSOBE 14 ? U SEDAM MJESECI 2,5 MILIJUNA DOLAZAKA TURISTA 14 ? PREDSTAVLJEN NOVI SUSTAV ELEKTRONIČKOG PLAĆANJA PBZ-A 14 ? DALMATINSKA BANKA U ŠEST MJESECI OSTVARILA 1,6 MILIJUNA KUNA DOBITI 14 ? USPJEŠNO POSLOVANJE MEĐIMURSKE BANKE 15 ? VJEROVNICI ŽUPANJSKE BANKE TRAŽE PREUSTROJ 15 ? PLANOVI RAIFFEISEN STAMBENE ŠTEDIONICE 15 ? ZAPOČELO S RADOM AUSTRIJA OSIGURANJE D.D. 16 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 16 ? POSEBAN PRILOG: KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - rujan 17 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA KONCESIJA POMORSKOG DOBRA ZA DVIJE LUKE POSEBNE NAMJENE Vlada RH ovoga je tjedna na redovitoj sjednici, među ostalim: - donijela odluke o davanju koncesije za korištenje pomorskog dobra u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja, lukama posebne namjene riječkom brodogradilištu "3 Maj", te luci nautičkog turizma Sutomišćica. Koncesije spomenutim lukama izdat će se na vremenski rok od 32 godine. Koncesijska naknada za korištenje pomorskog dobra, u njezinom stalnom dijelu za brodogradilište će iznosit 0,50 kuna za metar kvadratni kopnenog i morskog dijela pomorskog dobra, te 0,80 kuna za luku nautičkog turizma. Promjenjivi dio koncesijske naknade određen je prema prihodima i to na način da za brodogradilište iznosi jedan posto od godišnje dobiti tvrtke, a za luku nautičkog turizma dva posto od ukupnog godišnjeg prihoda luke; - donijela uredbe o osnivanju javne ustanove nacionalni park Sjeverni Velebit, te četiri parka prirode Papuk, Učka, Vransko jezero te Žumberak - Samoborsko gorje. Uredba je donešena kao provedbeni propis nakon što je Hrvatski državni sabor donio zakone o svim navedenim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Osnivanje javnih ustanova pojedinih nacionalnih parkova i parkova prirode izvršit će se nakon što se državnim proračunom za iduću godinu osiguraju sredstva za njihova osnivanja. Za svaki nacionalni park i park prirode pojedinačno potrebno je osigurati 300.000 kuna, od čega će 140.000 biti iskorišteno za troškove uređenja poslovnog prostora, a ostatak će se koristiti za pokriće troškova rada upravnog vijeća, plaća te tekuće troškove poslovanja; - uredbom dopunila Carinski zakon omogućujući tako da se odredbe toga zakona o vrijednosti robe u carinske svrhe (članci od 29. do 48.) primjenjuju od 1. listopada ove godine. Dopunila je i odluku o predmetima koji se uvoze uz carinske povlastice oslobodivši carine znanstvenike, književnike i umjetnike kada iz inozemstva unose svoja vlastita djela; - odobrila realokaciju milijun USD sredstava iz državnog proračuna koja bi se darovnicom prenijela Međunarodnoj zakladi za razminiranje i pomoć žrtvama mina u BiH. Zaklada bi se pak obvezala u roku deset dana od uplate, ta sredstva prenijeti na račun Hrvatskog centra za razminiranje te istovremeno ishoditi donaciju od milijun USD od američke vlade, i - bila izvješćena o uspješnom završetku pregovora s oba potencijalna strana investitora u Hrvatske telekomunikacije - švedsko-norveške tvrtke Telia-Telenor i njemačkog Deutsche Telekoma. PREMIJER MATEŠA 6. LISTOPADA U SLUŽBENU POSJETU SLOVENIJI Na ovotjednoj je zatvorenoj sjednici hrvatska Vlada, prihvatila pregled zadaća ministara i ministarstava u provedbi mjera koje je odredio Predsjednik Republike u govoru na otvorenju Zagrebačkoga jesenskog velesajma 13. rujna ove godine. Prihvaćeno je izvješće o tijeku privatizacije Hrvatskog telekoma i transakcijska dokumentacija. Vlada je izviještena da će predsjednik Vlade službeno posjetiti Republiku Sloveniju 6. listopada 1999. Tom će prigodom biti potpisan sporazum o imovinsko-pravnim odnosima između RH i Republike Slovenije. Vlada je prihvatila prijedlog zakona o Hrvatskome Crvenom križu te mjere za saniranje i financijski oporavak tvrtaka Kaštelanski staklenici d.d. iz Kaštel Štafilića i Mundus d.d. iz Varaždina. USKORO PRIJEDLOG ZAKONA O POTICAJIMA RAZVOJU SLABO RAZVIJENIH PODRUČJA Državni je vrh svjestan gospodarskoga stanja, koje je teško ne samo u Vukovaru nego i u drugim dijelovima hrvatskog Podunavalja. Međutim, država u svladavanju tih teškoća ne može ići iznad svojih mogućnosti, rekla je savjetnica Predsjednika Republike za politička pitanja i predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare-Ožbolt na sjednici Gradskog vijeća o gospodarskim prilikama u Vukovaru. Na tvrdnje vijećnika da je gospodarstvo pred slomom, da nije dovoljno obnavljati stanove i obiteljske kuće i da se ne čini dovoljno za otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje povratnika, Vesna je Škare-Ožbolt odgovorila kako je više nego očito da je Vukovaru potreban poseban zakon, na temelju kojeg bi se prevladale teškoće nastale zbog toga što se Zakon o područjima posebne državne skrbi nije provodio ni u Vukovaru, ni u hrvatskome Podunavlju. Vlada bi Hrvatskomu državnom saboru u rujnu trebala dostaviti prijedlog zakona o poticajima razvoju slabo razvijenih hrvatskih područja. Ako ga Sabor prihvati, taj bi se zakon počeo provoditi u početku 2000. U njemu bi Vukovar našao dostojno mjesto, rekla je Škare-Ožbolt, pozvavši gradske vlasti da s gospodarskim poduzećima potiču javne radove u gradu. Tako bi se mogao zaposliti znatan broj nezaposlenih Vukovaraca, dodala je, ustvrdivši kako je za vukovarsko gospodarstvo bitno što prije završiti pretvorbu, što je preduvjet za strana ulaganja. KONCESIJA AUTRIJSKOM KONCERNU KRESTO Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva potpisalo je ovoga tjedna ugovor o davanju koncesije na poljoprivredno zemljište u Baranji austrijskom koncernu Kresto. Na približno 750 hekatara zemlje Kresto će zaokružiti proizvodnju oraha od podizanja nasada, sušenja do njihove prerade što, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić, predstavlja začetak industrijske proizvodnje oraha u Hrvatskoj kao i podizanje najveće površine nasada oraha u Europi. Dodatna prednost ovog, deset milijuna USD vrijednog Krestovog ulaganja, je i planirano sukcesivno zapošljavanje 150 stalno zaposlenih radnika te do tristotinjak povremeno zaposlenih u vrijeme sezone berbe. Koncesija na poljoprivredno zemljište dana je na 40 godina, a kompletna proizvodnja trebala bi uslijediti tijekom 5-6 godina. Po riječima poslovodstva tvrtke Kresto Hrvatska, Kresto će u projekt proizvodnje oraha uključiti i obiteljska gospodarstva, kooperante kojima će osigurati potporu tvrtke za podizanje plantaža. Infrastruktura za sušenje i preradu oraha koju će izgraditi austrijski koncern bit će pogodna i za druge kulture, primjerice sušenje šljiva koje se beru ranije. Kresto u Hrvatskoj u budućnosti planira i proizvodnju suncokretovih koštica koja je za sada bazirana u Mađarskoj. Na ovaj način hrvatskim će se proizvodima otvoriti europsko tržište na kojem Kresto posluje. Priprema zemljišta, koje se prema stručnim analizama nalazi u idealnim klimatskim uvjetima za uzgoj oraha, trebala bi započeti već ove jeseni, a prva sadnja u proljeće, napomenuo je ministar Đurkić. ISPLATA POTPORE PUTNIČKIM AGENCIJAMA U cilju poboljšanja konkurentnosti domaćim će se putničkim agencijama iz državnog proračuna za ovu godinu, iz sredstava Ministarstva turizma, isplatiti potpora u ukupnoj visini od 4,232 milijuna kuna, izvijestili su iz Ministarstva turizma. Kriterij za isplatu navedene potpore je broj stranih i domaćih noćenja u Hrvatskoj u 1998. godini, ostvaren posredstvom putničkih agencija, a prema podacima dostavljenih Državnom zavodu za statistiku. Potporu će ostvariti sve agencije koje su u propisanim rokovima Zavodu dostavile obrazac TU-14. Visina potpore iznosi 0,80 kuna po ostvarenom noćenju, što predstavlja deset posto visine potpore koju su dobili hoteli i turistička naselja. O načinu i roku isplate spomenutih sredstava putničke će agencije biti obaviještene putem svojih udruga. HERAK NAJAVLJUJE NIZ STIMULATIVNIH MJERA ZA TURIZAM Za ostvarenje cilja od najmanje 20 postotnog povećanja turističkog prometa u 2000., u odnosu na ovu godinu, Vlada će poduzeti niz stimulativnih mjera među kojima su uvođenje izvoznih stimulacija turističkim poduzećima, snižavanje PDV-a na deset posto, te najmanje dvostruko povećanje proračunskih sredstava za promociju turističke sezone, najavio je ministar turizma Ivan Herak na sastanku s hrvatskim turističkim djelatnicima u Tučepima. Ministar Herak je u govoru iscrpno analizirao hrvatski turizam zaključivši kako su problemi golemi i dugo stvarani te da za njih nema brzoga rješenja. Pojašnjavajući promjene u sustavu poticanja turizma, Herak je kazao kako će Vlada vjerojatno sljedeći tjedan prihvatiti prijedlog zakona o izvoznim poticajima turizmu kojim će predvidjeti izdvajanje iz državnoga proračuna u prva tri proračunska mjeseca. Najavio je također kako će iz državnog proračuna za promociju naredne turističke sezone biti izdvojeno najmanje 64 milijuna kuna, što je dvostruko više nego ove sezone. Među ukupno 16 mjera koje će Vlada poduzeti radi oporavka turizma ministar Herak je najavio i nastavak sanacije turističkih poduzeća, za što će se izdvojiti ukupno 150 milijuna DEM. Nadalje, nastavio je Herak, potrebno je smanjiti kamate na kredite, sniziti komunalnu naknadu, uskladiti cijene po načelu 'vrijednost za novac', pojačati inspekcije radi suzbijanja rada na crno, produžiti turističku sezonu, te uz ostalo početi rješavati problem viška radnika uvođenjem kategorije "stalnog sezonskog radnika". Herak se zalaže za ubrzanje privatizacije hotelskih poduzeća, uspostavu učinkovite kontrolu nad državnim turističkim poduzećima, poboljšanje ponude te premještanje prognanika i izbjeglica iz hotela, kako bi se počeli komercijalno koristiti. DIREKTORI TURISTIČKIH ZAJEDNICA O SEZONI 2000. Prvenstveni strateški interes hrvatskoga turizma su turisti iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije i Češke, izjavio je predsjednik Hrvatske turističke zajednice Marijan Bulat iznoseći zaključke nedavnog sastanka u Tučepima na kojemu je Hrvatska turistička zajednica analizirala inozemna turistička tržišta i segmente turističke ponude za 2000. godinu. Još je sedam ili osam europskih zemalja od sekundarnog interesa za hrvatski turizam a neke od njih uskoro bi se mogle svrstati i u prvu skupinu, kazao je Bulat ne precizirajući o kojim je zemljama riječ. Bulat je govorio na zajedničkom sastanku hrvatskih turističkih djelatnika s ministrom turizma Ivanom Herakom koji je održan u sklopu jednodnevnog susreta "Za hrvatski turizam 2000.". Kao još jedan važan cilj Hrvatska turistička zajednica ističe oživljavanje turizma na otocima i provođenje sklopa mjera potrebnih za to, naglasio je Bulat. Također, potrebno je pokloniti pozornost turoperatorima koji su u Hrvatskoj previše usitnjeni što nije u skladu s europskim trendom okrupnjavanja i jačanja takvih usluga, kazao je Bulat. On je također istaknuo kako treba pokušati nadoknaditi nesrazmjer povećanih kapaciteta i smanjene potražnje u nautičkom turizmu u Hrvatskoj. Na kraju svoje analize inozemnih tržišta i različitih segmenata turističke ponude u 2000-toj, predstavnici Hrvatske turističke zajednice su zaključili kako turističku promidžbu u Hrvatskoj valja regionalizirati s obzirom na to da su i interesi pojedinih turističkih područja različiti, kazao je Bulat. 2. TVRTKE ERICSSON NIKOLA TESLA SLAVI 50-U OBLJETNICU Tvrtka Ericsson Nikola Tesla, jedna od brojnih kompanija u sastavu švedske grupe Ericsson, koje se nalaze u više od 80 svjetskih zemalja, prošloga je tjedna proslavio 50. obljetnicu postojanja. Ericsson Nikola Tesla vodeći je hrvatski dobavljač potpunih telekomunikacijskih rješenja i usluga, a trenutačno zapošljava 1.600 djelatnika. Tvrtka je s radom počela 1949. godine, kao mala radionica za popravak telefona pod imenom "Nikola Tesla". Od 1953. godine tvrtka blisko surađuje sa švedskim Ericssonom s kojim je tada potpisan i prvi licencni ugovor. Izvozne aktivnosti započete su 1958. godine, a licencni ugovor za proizvodnju digitalnih AXE centrala poduzeće Tesla potpisalo je s Ericssonom već 1977. godine. Kompanija Ericsson Nikola Tesla osnovana je 13. svibnja 1995. godine kada je švedska korporacija postala njezin najveći pojedinačni vlasnik sa 49,07 posto dionica. Ericsson Nikola Tesla specijalizirao se za prodaju, projektiranje, softverski razvoj, implementaciju i usluge održavanja telekomunikacijskih rješenja za Novi telekom svijet. Kako su istaknuli u tvrtki, u polustoljetnom razdoblju poslovanja, ostvareni su brojni uspjesi te je stečen velik ugled u zemlji i inozemstvu. Zahvaljujući ponajprije rekordnim rezultatima u prvim godinama postojanja nove kompanije, Ericsson Nikola Tesla je izborio svoje mjesto u samom vrhu hrvatskog gospodarstva. Proteklih je godina, naime, kompanija postala četvrta hrvatska tvrtka s najvećom dobiti, među dvadeset je poduzeća po visini ukupnog prihoda i šesta po izvoznim rezultatima. Lani je ta tvrtka ostvarila poslovni prihod u visini 300 milijuna DEM, a dobit prije oporezivanja iznosila je deset milijuna DEM. TELITEL OTVARA TVORNICU MOBITELA U NOVOJ GRADIŠKI Otvarajući tvornicu mobitela u Hrvatskoj talijanska tvrtka osigurat će posao za 60 osoba, piše u nedjelju tršćanski list navodeći vijest kao primjer uspješne hrvatsko-talijanske suradnje, koja je, međutim, zakazala kada je riječ o izgradnji autoceste od mađarske granice do Zagreda. Talijanska tvrtka "Telitel" otvara tvornicu mobitela u Novoj Gradiški gdje bi već krajem rujna trebao proraditi pogon koji će dnevno proizvoditi 600 mobitela i zapošljavati 60 osoba. Otprilike deset posto proizvodnje bit će namijenjeno hrvatskom tržištu, koje je u oblasti pokretne telefonije u stalnom porastu, piše tršćanski list "Piccolo". List navodi ta dva primijera ilustrirajući suradnju u slučaju tvornice mobitela, odnosno nesuglasice između talijanske tvrtke Astaldi, s jedne strane, te hrvatske vlade i hrvatskih graditeljskih poduzeća, s druge. Otvaranje tvornice pokretnih telefona dokaz je moguće dobre suradnje talijanskih i hrvatskih tvrtki, piše talijanski list izražavajući nadu da će se i nesuglasice oko izgradnje autoceste od mađarske granice do Zagreba riješiti, jer bi se već idućeg tjedna mogao održati sastanak predstavnika Astaldija i hrvatske vlade. EBRD ĆE KREDITIRATI AUTOCESTU RIJEKA-ZAGREB SA 150 MILIJUNA EURA Financijska konstrukcija za izgradnju preostalih šezdesetak kilometara autoceste Rijeka-Zagreb trebala bi biti zatvorena do početka iduće građevinske sezone, u ožujku ili travnju 2000. dugoročnim kreditiranjem u kojem će Europska banka za obnovu i razvoj sudjelovati sa 150 milijuna eura, dok bi se ostatak sredstava trebao osigurati uz pomoć njemačke razvojne banke Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW) te drugih komercijalnih banaka, objavljeno je iz tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb. Poslovodstvo ističe kako će dugoročnim kreditiranjem omogućiti nesmetana otplata zajmova iz naplate cestarine te refinanciranje preuzetih kratkoročnih zajmova kao i rasterećenje države od danih financijskih garancija. U pronalaženju sredstava za zatvaranje cijele financijske konstrukcije, treba pripomoći i proces privatizacije koncesije autoceste Rijeka-Zagreb koju je EBRD postavio kao uvjet za ulazak u projekt. Izvođači preostalih radova na autocesti izabrat će se prema strogima pravilima EBRD-a međunarodnim natječajem za koji je već raspisana predkvalifikacija na koju su se, kažu u tvrtki, javile mnoge vodeće europske građevinske tvrtke. Pravila za predaju ponuda na međunarodnom natječaju bit će utvrđena krajem ovog i početkom sljedećeg mjeseca, ponude će se zaprimati do siječnja 2000., a odluka o najpovoljnijim ponuđačima trebala bi uslijediti nakon 30 dana od tog roka. Prema procjenama predstavnika EBRD-a radovi koje još treba obaviti te refinanciranje dosadašnjeg mostnog kreditiranja mogli bi koštati približno 450 milijuna eura. Cijena cestarine za osobna vozila na samofinacirajućoj autocesti Rijeka-Zagreb, kojom će se putovati približno sat i pol, u tvrtki kažu da je planirano, cestarina trebala iznositi između 35 i 45 kuna. OTKAZI ZAPOSLENICIMA RIJEČKOG BRODARA "CROATIA LINEA" Odluke o otkazu ugovora o radu u utorak su uručene dvije stotine šezdeset i šestorici radnika riječkog Croatia Linea koji rade na kopnu. Otkaz nije dobilo samo 79 radnika, koji također rade na kopnu. U tijeku otkaznog roka, koji traje od mjesec dana do šest mjeseci, ovisno o radnome stažu, radnici će dobivati plaću a da ne dolaze na posao. Za to vrijeme mogu biti pozvani na posao, ako bude potrebno. I nadalje je, međutim, nesigurna isplata njihovih otpremnina, jer se ne zna iz kojih izvora će se namiriti 26,500.000 kuna. Vlada je iz Hrvatskoga fonda za privatizaciju osigurala 12 milijuna kuna za plaće, a cijeli program skrbi za višak radnika "Croatia Linea stoji 38,500.000 kuna. Program skrbi za višak radnika izrađen je u srpnju ove godine, no ne zna se hoće li ostali zaposlenici uopće imati posla jer je u floti riječkog brodara ostalo samo 16 brodova. Od toga samo tri broda plove, a zbog dugova pitanje je do kada će i oni ploviti, jer od njih samo "Grobnik" i "Lika" nisu pod zalogom inozemnih vjerovnika. Inače, financijske nevolje Croatia Linea počinju 1997. kada je taj brodar uzeo kredit od njemačke "Hamburgische Landesbank", u iznosu od 99 milijuna USD. Ta je banka i najveći vjerovnik Croatia Linea. U PLOČANSKOJ LUCI PREKRCANO 600.000 TONA ROBE U prvih osam ovogodišnjih mjeseci preko vezova u luci Ploče prekrcano je blizu 600.000 tona robe, što je 22 posto više nego lani u isto doba. Do sada je iz luke na ušću Neretve za BiH prekrcano 95 posto lučkog tereta, a za hrvatsko tržište samo neznatan dio, podaci su Odjela za istraživanje tržišta pločanske luke. U navedenom razdoblju preko pločanske luke prekrcano je 277.000 tona generalnih roba, što je čak 57 posto više nego prošle godine. Povećan je i prekrcaj rasutih tereta, dok je istodobno za susjednu BiH otpremljeno 105.000 tona tekućih tereta, poglavito naftnih derivata. Osim brodova SFOR-a, dobrotvornih i drugih roba, najviše prometa ostvarila je Tvornica aluminija Mostar i zenička Željezara, pa se u pločanskoj luci ove godine očekuje planirani promet od milijun, a iduće tri milijuna tona, a potom više od predratnih četiri milijuna tona. Time će luka na ušću Neretve ponovo postati jedna od najvećih hrvatskih luka na našem Jadranu. "TORPEDO" PROIZVODI KAMIONSKE PRIKOLICE ZA NIJEMCE Nedavno su predstavnici Tvornice za proizvodnju dijelova za motore, traktore i građevne strojeve "Torpedo-Đakovo" d.o.o. i njemačke tvrtke "Odenwald Werke Rittersbach" (OWR) potpisali ugovor vrijedan 7,5 milijuna DEM kojim se "Torpedo" obvezao da će ove i iduće godine za njemačku vojsku proizvesti 817 kamionskih prikolica po standardima NATO-a. Iskustva u proizvodnji za vojsku Đakovčani stječu još od 1991., od početka Domovinskog rata, od kada proizvode za Ministarstvo obrane RH. Po riječima poslovodstva "Torpeda" će za Nijemce proizvoditi dvije vrste prikolica. Đakovački je "Torpedo" ugovor s OWR-om sklopio osam mjeseci nakon odvajanja od matične tvrtke, riječkog "Torpeda". Novougovoreni će posao ove i iduće godine, rečeno je, osigurati "Torpedu" u Đakovu punu zaposlenost pogona, posao za dio kooperanata i sigurne plaće za 105 radnika. PETROKEMIJA ZA JESENSKU SJETVU OTPREMILA MANJE GNOJIVA U petnaestak rujanskih dana kutinska Petrokemija d.d. za jesensku je sjetvu otpremila 12.585 tona gnojiva, a operativni je plan za rujan 41.700 tona. To znači da se planirano ne ostvaruje u potpunosti. Obzirom na to da su sjetvene površine po vladinu programu veće od lanjskih za 23 posto i iznose 292.460 hektara, otpremu gnojiva trebalo bi pojačati, a to se može boljim iskorištavanjem državnih poticaja. Za gnojiva je namijenjeno otprilike 100 milijuna kuna poticaja, a već je u funkciji 47,8 milijuna kuna ili blizu pedeset posto. Međutim, čelništvo Petrokemije napominje da je do sada ostvareno tek 35,8 milijuna kuna pa se od županijskih ureda, odnosno izravno potrošača, očekuju narudžbe za još trećinu odobrenih poticaja, odnosno 12,5 milijuna kuna. Iz Petrokemije poručuju kako bi potpuno podmirenje tih potreba i za još 50-ak milijuna kuna poticaja omogućilo ujednačenu dnevnu otpremu i asortimansku pripremu za jesensku sjetvu operativnim državnim planom predviđenih 175.000 tona gnojiva, odnosno po vrsti: 118 000 tona NPK gnojiva, 32.000 tona ureje i 25.000 tona KAN-a. Inače, te količine jedini hrvatski proizvođač mineralnih gnojiva, kutinska Petrokemija, može osigurati iz svojih zaliha i tekuće proizvodnje. EKO KAŠTELANSKI ZALJEV - PRIPREME ZAVRŠENE, POČINJE GRADNJA Izvedbeni radovi na trenutačno najvećem ekološkom projektu u Europi - EKO Kaštelanskom zaljevu, ukupne vrijednosti 300 milijuna DEM, počinju krajem godine izgradnjom kanalizacijskog sustava od Splita do Solina i vodoopskrbnog sustava Split-Solin-Kaštela- Trogir, objavila je Agencija za provedbu integralnog projekta zaštite Kaštelanskog zaljeva "EKO Kaštelanski zaljev". Po njihovim riječima, najveći je dio priprema - od istraživanja, projektiranja, do rješenja imovinsko-pravnih odnosa, završen, a početak radova, najavljen za svibanj ove godine, kasni zbog opiranja mještana Slatine na otoku Čiovu da završetak kanalizacije, kako je projektom predviđeno, bude upravo u tom mjestu. Pripremni radovi, kažu, stajali su do sada otprilike 20 milijuna DEM, znatno manje od predviđenoga iznosa, s tim da je najveći dio sredstava za pripremu iz proračuna osigurala hrvatska Vlada, a manji je dio osiguran zajmovima Svjetske i Europske banke. Samo na pripremnim radovima na izradi projekta i drugih poslova zaposleno je približno 200 projektanata i suradnika, a u 2000. godini, kada radovi budu na vrhuncu, bit će zaposleno više od 2.000 ljudi, što je od iznimnog značenja s obzirom na veliku nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji. DOGOVOR UPRAVE SPAČVE I SINDIKATA Otprilike 800 zaposlenika u najvećem vukovarsko-srijemskom drvoprerađivaču - vinkovačkoj "Spačvi" - primiti će pune plaće za mjesec rujan, a do kraja mjeseca trebalo bi se pronaći dugoročno rješenje visine plaća zaposlenika Spačve, koje bi zadovoljilo i Upravu i radnike, dogovoreno je na ovotjednom sastanku Uprave i Nadzornog odbora Spačve s predstavnicima sindikata i Hrvatske udruge sindikata (HUS). Ovaj bi dogovor trebao prekinuti štrajk. Radnici Spačve u petak, 10. rujna, počeli su štrajk zbog odluke Uprave poduzeća da u slijedeća četiri mjeseca zaposlenicima, umjesto normalnih, budu isplaćene zajamčene plaće, budući da je Ministarstvo financija blokiralo Spačvin žiro-račun. Ministarstvo je račun blokiralo na temelju jamstva koje je dalo kako bi Spačva od austrijske Reiffeisen banke dobila kratkoročni kredit u iznosu od 20 milijuna kuna. U ovoj godini Spačva očekuju ukupan prihod od 35 milijuna DEM. Samo od izvoza očekuje se prihod od 20-tak milijuna DEM i zato Uprava poduzeća računa na daljnju vladinu potporu. RADNICI POKREĆU STEČAJ "JAVORA" Radnici tvornice stolarije "Javor" pokrenut će na zagrebačkome Trgovačkom sudu stečaj toga poduzeća, odlučeno je na nedavnoj skupštini ulagača. Radnici su odbili prijedlog većinskog vlasnika Ivana Roda da od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uzme 15.000 DEM zajma po radniku za oživljavanje proizvodnje, izjavljuju sindikalni povjerenici te tvrtke. Po njihovim riječima budući da vlasnik "Javora" nije odgovorio odakle bi se financirala isplata zaostalih i nadolazećih plaća, radnici su se odlučili na stečaj. Najavljuju da će uskoro biti osnovano vjerovničko vijeće, u koje bi trebali ući i Samoborska banka i Croatia osiguranje kao najveći vjerovnici. "Javor" duguje ukupno otprilike četiri milijuna kuna, a vrijednost tvrtke je dva milijuna kuna. Iako od prosinca prošle godine nisu primili plaću, radnici su radili sve do prije mjesec dana, od kada održavaju stalni skup zaposlenika. U "HRASTU" PUNA PROIZVODNJA Temeljem dogovora Zaposleničkog vijeća i Uprave čakovečke tvrtke "Hrast" d.d. početkom ovoga tjedna prekinut je skup zaposlenika započet 24. kolovoza. Svi djelatnici od rade i započela je puna proizvodnja. Uprava se obvezala povući sve otkaze ugovora o radu, a zaposlenicima koji nisu primili isplatu od 1.500 kuna, ovisno o priljevu novca, platiti u roku od deset dana. Također je dogovoreno da se plate doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za one zaposlenike koji nisu radili. Sva pitanja i eventualni problemi rješavat će se dogovorima i sporazumno. Odmah je započelo je dovršenje opremanja studentskih domova u Zagrebu, a o početku redovne proizvodnje obavješteni su i poslovni partneri. U čakovečkom "Hrastu", koji zapošljava 230 radnika, većinski su dioničari sadašnji i bivši djelatnici tvrtke. PRVA POPUSNA KARTICA "ZAGREBCARD" Mlada zagrebačka tvrtka "C Card" d.d. uvela je na hrvatsko tržište prvu potrošačko-popusnu karticu, ZagrebCARD. Riječ je o kartici koja potrošaču nudi mogućnost kupnje s popustom uz gotovinsko plaćanje svih proizvoda i usluga na onim prodajnim mjestima koja su s tvrtkom "C Card" d.d. sklopila Ugovor o posredovanju u prometu roba i usluga. Takvih je prodajnih mjesta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji trenutačno 150, a njihov je broj u svakodnevnom porastu. Do kraja godine, predviđaju u "C Cardu", uz ZagrebCARD karticu moći će se kupovati na 400 prodajnih mjesta. Potrošači, tj. imatelji ZagrebCARD kartice uz nju stječu prednost i niz pogodnosti pri kupnji na spomenutim mjestima, kao što su primjerice: bezuvjetnih deset posto popusta na gotovinsko plaćanje (osim na prodajnim mjestima s posebno određenim popustom). Također, posjedovanje ZagrebCARD kartice pruža i policu osiguranja za slučaj smrti u nesretnom slučaju 24 sata dnevno uz osiguranu svotu od 20.000 kuna pri Jadranskom osiguranju. Korisnici će imati i besplatnu pretplatu na časopis za oblikovanje potrošačke kulture "Povećalo". Po riječima poslovodstva, za otprilike mjesec dana uspostavit će se i regionalna popusna kartica za osječko područje - OsijekCARD, a za početak sljedeće godine planirane su i RijekaCARD te SplitCARD. Cilj je projekta, kažu u tvrtki, razvijanje odnosa između poslovnih subjekata i potrošača na tržištu, a time i unaprjeđenje čitavog hrvatskog trgovinskog sustava s posebnim naglaskom na veće hrvatske centre. Prije pokretanja projekta, tvrtka "C Card" provela je primarno opisno istraživanje na području Zagreba i Zagrebačke županije na 133 ispitanika. Rezultati su pokazali da 75 posto ispitanih smatra kupnju uz karticu vrlo poželjnom, a njih 35 posto popuste promatra kao poticaj za kupnju. O izgledu i imenu kartice 98 posto ispitanika ima izrazito pozitivno mišljenje, a 75 posto bi htjelo imati karticu. Po prognozama iz "C Carda", u idućih godinu dana na zagrebačkom se području očekuje 20.000 korisnika ZagrebCARD kartice. Godišnja članarina ZagrebCARD kartice iznosi otprilike 400 kuna za gotovinsko plaćanje, a prvih 1.000 kartica izdat će se uz popust od 30 posto. PRIHODI PLIVE OSAM POSTO VEĆI U PRVOM POLUGODIŠTU Tvrtka Pliva u prvoj je polovici ove godine ostvarila ukupan prihod od 1,98 milijardi kuna, što je osam posto više nego u istom razdoblju lani, od čega je 60 posto realizirano na stranim tržištima. Tvrtka je istodobno ostvarila 377 milijuna kuna neto dobiti, tj. sedam posto manje nego godinu ranije. Operativna dobit porasla je za šest posto na 652 milijuna kuna. Niža neto dobit Plive zabilježena je, kako objašnjavaju iz tvrtke, zbog troškova financiranja, negativnih tečajnih razlika kao i zbog velikih troškova vezanih uz proces restrukturiranja tvrtke. Proces restrukturiranja nastavljen je i u prvom polugdištu ove godine, ističu u Plivi napominjući da se od sada tvrtka fokusira na farmaceutsko poslovanje. Nastavlja se i strateško usmjerenje na istraživanje i razvoj i sukladno tome izdaci za te svrhe porasli su za 43 posto. Istodobno, ukupne investicije Pliva Grupe iznosile su 367,8 milijuna kuna, od čega su ulaganja u materijalnu imovinu 307,8 milijuna kuna ili 84 posto. Od ukupnih prihoda Plive, u prvih su šest ovogodišnjih mjeseci prihodi s međunarodnih tržišta porasli za 13 posto i iznosili su 1,19 milijardi kuna. Ukupna prodaja Plive u Hrvatskoj je porasla 1,2 posto i iznosila je 789 milijuna kuna, na području Sjeverne i Južne Amerike ostvareno je 668 milijuna kuna od prodaje, dok je prodaja na području srednje i istočne Europe iznosila 476 milijuna kuna. Prodaja farmaceutskih proizvoda u prvoj je polovici ove godine iznosila 947 milijuna kuna ili 2,9 posto manje nego prošle godine, od čega je na domaće tržište otpalo 522 milijuna kuna, što je pak 2,9 posto više nego lani. Ukupna je prodaja farmaceutskih proizvoda na međunarodnom tržištu pala za 9,2 posto na 425 milijuna kuna, a pad prodaje, kako ističu iz Plive, uzrokovan je ponajprije ruskom krizom, te prodajom imitacija Sumameda na nereguliranom ruskom i kineskom tržištu. To je i uvjetovalo 17,4 posto nižu prodaju Sumameda koja je u prvom polugodištu iznosila 116 milijuna kuna. AGROKOR POVEĆAO DOBIT ZA 16,8 POSTO Koncern Agrokor prošle je godine, unatoč općoj gospodarskoj stagnaciji, ostvario više od tri milijarde kuna prometa te za 16,8 posto povećao čistu dobit. Kako je istaknuto, u svim ključnim kompanijama Agrokora - Ledu, Jamnici, Zvijezdi, Konzumu - poslovni rast i realizacija planova, nastavljaju se i u ovoj godini. U sklopu svojih srednjoročnih poslovnih planova Agrokor tijekom ove i sljedeće godine u proizvodnju i distribuciju planira investirati 100 milijuna DEM. Jedna od najznačajnijih investicija je gradnja Distribucijskog centra na Žitnjaku, prvog objekta takve vrste u Hrvatskoj, čija je vrijednost otprilike 70 milijuna DEM. Na tom projektu Agrokor radi već pet godina, a radi se o logističkoj potpori već postojećem maloprodajnom lancu s obzirom da će 50 posto kapaciteta toga centra biti za potrebe trgovaca koji se bave maloprodajom. Novost na tržištu bit će veleprodaja s dostavom. Naime, 'mali' će trgovac imati informatičku vezu s centrom i moći će naručiti robu koja će mu biti dostavljena istoga dana. Rezultati natječaja za izvođača radova uskoro će se objaviti, a nakon što radovi otpočnu trebali bi trajati otprilike godinu dana. DOGOVOR PROIZVOĐAČA I PREDSTAVNIKA VIROVITIČKE TVORNICE ŠEĆERA Proizvođači šećerne repe i predstavnici Uprave i većinskog vlasnika nizozemskog Cosuna potpisali su prošloga petka u virovitičkoj Tvornici šećera promemoriju o spremnosti vlasnika da isplatu ovogodišnjeg roda šećerne repe jamči šećerom od nove proizvodnje, jer ne može dobiti bankovno jamstvo niti ponuditi druga sredstva plaćanja. Jamstvo je dano na zahtjev proizvođača koji su se zbog velikog kašnjenja u isplati prošlogodišnjeg roda repe te još nedefinirane politike i teškoća u poslovanju Tvornice šećera željeli osigurati za isplatu ovogodišnje proizvodnje. Dogovorili su se da će Tvornica i poduzeće "Poljodjelac" (predstavnik proizvođača) potpisati i kupoprodajni ugovor za 15.000 tona repe, što će služiti kao jamstvo za podmirenje ukupnih obveza proizvođačima. Kupoprodaja će biti ugovorena po tržišnoj cijeni ako za proizivođače bude povoljnija od cijene koju zajamči Vlada. Tvornica se obvezala da će odgovarati za standardnu kakvoću i propisno uskladištenje šećera dok se ne provede ugovor te da će kupcu, dakle proizvođačima, omogućiti nadzor i uvid u stanje šećera. U OSJEČKOJ ŠEĆERANI POČELALA PRERADA ŠEĆERNE REPE Potpaljivanjem vapnenih peći u IPK Tvornici šećera Osijek u četvrtak je označen početak kampanje prerade šećerne repe. U ovogodišnjoj 93. kampanji repa će se vaditi na površinama od 11.000 hektara, a očekuje se prerada otprilike 500.000 tona repe te proizvodnja približno 60.000 tona šećera. POLJOPRIVREDA "BRESTOVAC" NE ŽELI SE PRIPOJITI BELJU Članovi sindikalne podružnice Poljoprivrede "Brestovac", društva s ograničenom odgovornošću u sastavu poljoprivrednog poduzeća Belja d.d., u četvrtak su oštro osudili zahtjev ovlaštenog predstavnika "Brestovca" za sklapanje ugovora o pripajanju Belju bez razgovora sa zaposlenicima i objašnjenja o namjerama poslodavca. Predstavnici podružnice Sindikata zaposlenih u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Hrvatske (SZPPIH) od Uprave Belja d.d. i predsjednika Uprave "Brestovca" zahtijevaju da se obustavi postupak u Trgovačkome sudu u Osijeku. Sindikalni dužnosnici u priopćenju ističu da će radnici zatražiti od svojeg predsjednika uprave da se "Brestovac" registrira kao samostalno dioničko društvo. Upravi Belja d.d. ponovljen je zahtjev da poništi odluku o opozivu bivše uprave jer su, kako tvrde, za njezina upravljanja tvrtkom ispunjeni svi zahtjevi poslovoditeljskog ugovora, kao što su povećanje kapitala, proizvodnje i zaposlenosti. Ako se ne nađe prihvatljivo rješenje, sindikat će upotrijebiti sva zakonski dopuštena sredstva kako bi ostvario zahtjeve radnika, ističe se u priopćenju. 50. OBLJETNICA TEKSTILPROMETA Zagrebački Tekstilpromet planira da će ostati najbolja tvrtka na hrvatskome tržištu tekstilnih proizvoda, istaknuto je u četvrtak tijekom konferenciji za novinare u prigodi 50. obljetnice rada tvrtke. Nastojat ćemo sustavnom obradom tržišta približiti kupcima i potrošačima, kakvoćom usluge i širokom ponudom po prihvatljivim cijenama izboriti svoje mjesto na tržištu i razvijati vlastit proizvod, poručuju iz tvrkte. Pratit će tehnološki razvoj u svjetskoj trgovini, osuvremeniti mrežu poslovnica i prodavaonica te uvoditi najsuvremenije oblike prodaje. Prošle je godine promet Tekstilprometa dosegnuo 387,7 milijuna kuna, a za ovu godinu je predviđen rast na 413,6 milijuna kuna. SNIŽENA CIJENA KRIŽEVAČKOJ TVORNICI OBUĆE DERBY Križevačka tvornica obuće Derby u stečaju prodaje se za 750.000 DEM u kunskoj protuvrijednosti, što je za četvrtinu niža cijena nego dosad. To je odlučilo Stečajno vijeće pri bjelovarskom Trgovačkom sudu zajedno s Odborom vjerovnika budući da na prvi natječaj nije stigla nijedna pismena ponuda. Novi natječaj je otvoren do kraja rujna, a vjerovnici su zamoljeni da i sami pokušaju pronaći zainteresirane kupce. Oni inače potražuju više od devet milijuna kuna, a ponajviše bivši zaposlenici tvornice i Hrvatski mirovinski fond, po 2,4 milijuna kuna. Bivša vlasnica tvornice Marijana Olujić nije im podmirila višegodišnje obveze. Na listi vjerovnika slijede Hrvatski fond za zdravstveno osiguranje, Zagrebačka banka i druge tvrtke i poduzetnici kojima nisu plaćeni zajmovi, sirovinu i usluge. Stečajni upravitelj Antun Bencek napominje da se još uvijek kani tvornicu prodati "u paketu" sa svim strojevima i opremom, a jedino ako to ne uspije prodavat će se u dijelovima. Bivši radnici se nadaju da će se naći poduzetnik koji bi ponovno pokrenuo proizvodnju obuće za strane partnere. U 2000. PONOVNO CRUISING PUTOVANJA ZA HRVATSKU Luksuzni brodovi i jahte brodarske tvrtke "Cunar Line Ltd" iz Miamija, SAD, u 2000. godinu bi, prema planovima, trebali ostvariti 24 uplovljenja u luke na području hrvatskog Jadrana. U dubrovačku će luku u svom programu krstarenja uploviti i luksuzni brodovi britanske tvrtke "P&O", a predviđa se da će imati sedam uplovljenja. Za grad Dubrovnik, kako navode u odjelu krstarenja dubrovačke putničke agencije Atlas, ugovoreno je 12 uplovljenja brodova "Cunar Linea Ltd", za Hvar devet, te za Korčulu tri. U tom programu krstarenja bit će brodovi "Royal Viking Sun", "Caronia" i "Seabourn Spirit" te jahte "Sea Goddess I" i "Sea Goddess II", koji su i u proteklim godinama dolazili u Dubrovnik. To je dosad najbogatiji aranžman s cruising tržišta SAD-a, a predviđa se da će na poludnevne i cjelodnevne izlete doći 3.000 američkih i kanadskih turista. Britanski brodar "P&O" u Dubrovnik i Korčulu dovest će 8.000, uglavnom engleskih gostiju. Uz brod "Orianu", "Arcadiu" i "Victoriu", Dubrovnik će posjetiti i "Aurora", koji je ujedno i najveći putnički brod koji će doploviti u hrvatske vode. MICROSOFT HRVATSKA BILJEŽI 32 POSTO MANJI PROMET Tvrtka Microsoft Hrvatska u fiskalnoj je godini od srpnja 1998. do početka ovogodišnjeg srpnja, na hrvatskom tržištu ostvarila promet od otprilike 5,5 milijuna USD. To je 32 posto manje u odnosu na ostvareni promet godinu prije. Iz tvrtke Microsoft Hrvatska ocijenili su kako je gospodarstvo u Hrvatskoj u recesiji od uvođenja PDV-a u siječnju prošle godine, te je prema nekim podacima i prodaja osobnih računala u Hrvatskoj pala 22 posto. Složenija gospodarska situacija, prema mišljenju poslovodstva tvrtke, djelomično je i obnovila piratstvo odnosno nelegalno korištenje softverskih programa, a usporena je i legalizacija programa u javnom i državnom sektoru. Naime, po njihovim riječima, najmasovniji nelegalni korisnici softvera su i dalje država i javna poduzeća. Pozitivnim u prošlogodišnjem poslovanju ocijenili su povećan udio Microsofta na račun svojih najvećih konkurenata, realan rast prometa Microsofta, te prihvaćanje njihovih proizvoda u velikim tvrtkama, kao i kvalitetna tehnološka osnova. IBM HRVATSKA PREDSTAVIO NOVA DESKTOP I THINKPAD RAČUNALA Tvrtka IBM Hrvatska predstavila je nove modele IBM-ovih prijenosnih računala ThinkPad, Desktop računala, te servere Netfinity i sisteme Intellistation. Od ThinkPad (TP) prijenosnih računala, popularnih Notebooksa, stručnjaci iz tvrtke IBM Hrvtska, kao i predstavnici IBM-a iz njihovog ureda u Beču, predstavili su modele TP 390, TP 570, TP 600 i TP 770. Kako su istaknuli, približno 70-tak posto od tih prodanih uređaja u Hrvatskoj, otpada na najjeftiniji model TP 390. Model TP 390, tvrtka IBM je predstavila u tri verzije koje se, između ostalog, razlikuju po procesorima, hard disku, dužini trajanja baterije ali i veličini monitora, odnosno displeja, koji može biti 12,1 inčni, 14,1 ili najveći - 15 inčni. IBM je ovom prigodom predstavio i desktop modele računala PC 300PL, PC 300 GL, te servere Netfinity 1000, 3000, 3500M10, 5000, 5600 i najjači model servera 8500R. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPISAN PROTOKOL O WTO PREGOVORIMA S ČEŠKOM I SLOVAČKOM Protokol o završetku dvostranih pregovora između Hrvatske, s jedne te Češke i Slovačke, s druge strane, koje su kao carinska unija pregovarale u postupku prijema RH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) potpisan je u srijedu u Ženevi. Računajući Češku i Slovačku, Hrvatska je s dvanaest država i formalno zaključila dvostrane pregovore oko ulaska u WTO. OD VIJEĆA EUROPE HRVATSKA OČEKUJE POMOĆ ZA TRŽIŠTA, INVESTICIJE I KREDITE Hrvatska će od Vijeća Europe zatražiti pomoć za povoljniji pristup zapadnim tržištima, za strane investicije i povoljno kreditiranje regionalnih projekata koji povezuju više zemalja kako bi ublažila posljedice napada NATO-a na SRJ, rekao je u četvrtak voditelj hrvatskog saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Nikola Obuljen. Na jesenskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 20. do 24. rujna u Strasbourgu će se raspravljati o gospodarskoj obnovi jugoistočne Europe nakon kosovskog sukoba. Dio izvješća o gospodarskoj obnovi koje će zastupnici imati pred sobom načinjen je temeljem prošlotjednog posjeta "fact-finding" misije izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Riječ je o prvoj ocjeni gospodarskog stanja u regiji i prijedlogu mjera koje bi trebalo primijeniti u obnovi, u okviru Pakta o stabilnosti, pojasnio je Obuljen. Od ostalih tema, na dnevnom redu zasjedanja Parlamentarne skupštine VE bit će i humanitarno stanje u SRJ, posebno u Crnoj Gori i na Kosovu u okviru čega će se zastupnicima 41 parlamenta zemalja članica VE obratiti crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Poštivanje obveza Slovačke, ekstremne stranke i pokreti u Europi i njihova opasnost za demokraciju, potreba pojačavanja gospodarske suradnje na Mediteranu, te europske demokracije suočene s terorizmom, bit će ostale teme na dnevnom redu sjednice. HRVATSKA POTPISALA EUROPSKU KONVENCIJU PROTIV KORUPCIJE Hrvatska je od ove srijede potpisnica Europske kaznenopravne konvencije protiv korupcije kojom se zemlje članice Vijeća Europe obvezuju na međusobnu suradnju u otkrivanju, suzbijanju i kažnjavanju svih oblika korumpiranja domaćih i stranih državnih dužnosnika, odgovornih osoba u gospodarstvu, te svih djelatnika međunarodnih organizacija i međunarodnih sudova. Izvijestio je to na Susretima u Vladi, šef hrvatskog izaslanstva u odboru Vijeća Europe za probleme kriminala i državni savjetnik u Ministarstvu pravosuđa, Željko Horvatić, koji je sudjelovao u izradi konvencije. Konvencija je stupila na snagu početkom ove godine, a do sada ju je potpislo tridesetak zemalja. Navodeći posebnost konvencije Horvatić je rekao da u njoj nije predviđen institut imuniteta. To znači da bez obzira na dužnost nitko nije izuzet od mogućeg kaznenog progona za počinjenu korupciju. Izvijestio je kako je najavljeno da će Konvenciju potpisati i SAD, Japan, Kanada, Meksiko, Bjelorusija i Vatikan. Pomoćnik ministra pravosuđa, Dubravko Palijaš, je izjavio kako će to ministarstvo uskoro pokrenuti postupak za usaglašavanjem hrvatskih zakona s potpisanom konvencijom i postupak za što bržom ratifikacijom toga dokumenta. POTPISAN PROTOKOL O TRGOVINSKOJ SURADNJI HRVATSKE I EGIPTA Protokol o trgovinskoj suradnji između Egipta i Hrvatske potpisan je u petak na Prvoj sjednici Mješovitog hrvatsko-egipatskog odbora za trgovinsku suradnju u Ministarstvu gospodarstva. Prema riječima predstavnika Ministarstva gospodarstva, značajno je da se sjednica odbora za trgovinsku suradnju dogodila upravo sada. Naime, tijekom ove godine trgovinska razmjena između Hrvatske i Egipta pokazuje tendenciju smanjenja iako za to ne postoje nikakvi realni razlozi. Primjerice, prije desetak godina razmjena je iznosila dvostruko više nego lani. Suradnju su uspostavile hrvatske tvrtke - Ina, Končar i Ingra koje su tamo izvodile različite incvesticijske i građevinske radove, no čitav niz novonastalih tvrtki u Hrvtskoj nedovoljno poznaje mogućnosti tog tržišta. Kao jedan od bitnih dijelova posjeta egipatskog izaslanstva Hrvatskoj istaknuo je dogovor o sastavljanju poljoprivrednih strojeva iz Hrvatske u Egiptu. Egipat će se uskoro pridružiti i organizaciji Comesa - koja obuhvaća zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku, odnosno 21 zemlju i 360 milijuna stanovnika, čime bi zajednički hrvatsko- egipatski proizvodi mogli ući na ta tržišta bez carina. Inače, tijekom boravka egipatskog izaslanstva, od 15. do 17. rujna, pregovarano je i o osnivanju zajedničke graditeljske tvrtke koja bi poslovala u Hrvatskoj i Egiptu, odnosno u drugim zemljama, a dogovoren je i nastup Hrvatske na sajmu u Kairu iduće godine. TURSKE I HRVATSKE TVRTKE POZVANE JAČATI GOSPODARSKU SURADNJU Nakon četiri do pet godina kontinuiranog rasta, hrvatsko je gospodarstvo došlo u određeno poteškoće, ali se već sada nazire oporavak, rekao je srijedu u Zagrebu hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges poslovnim ljudima iz Hrvatske i Turske. Ministar Porges i turski državni ministar Fikret Unlu govorili su na otvorenju treće sjednice Hrvatsko-turskog gospodarskog vijeća predstavnicima tvrtki iz dviju zemalja. "Nadam se da će ova sjednica pomoći da se konkretiziraju projekti koji su u završnoj fazi pripreme", rekao je Porges ističući da su politički odnosi između Hrvatske i Turske dobri te da su vlade obiju zemalja napravile pravni okvir koji jamči uspješnu gospodarsku suradnju. Ministar Porges je izrazio "začuđenost" malim odazivom hrvatskih poslovnih ljudi na ovome sastanku, ističući kako nije "na vladi da osigurava položaj tvrtkama na stranom tržištu niti da prodaje njihove proizvode". Turski državni ministar Unlu je rekao da je potrebno "pronalaziti putove za poticanje zajedničkih ulaganja", te unaprijediti gospodarsku suradnju u svim područjima gdje postoji zajednički interes. Turska je posebno zainteresirana za suradnju u turizmu, građevinarstvu i infrastrukturi. Dan ranije Poreges i Unlu potpisali su Protokol Druge sjednice Mješovitog hrvatsko-turskog odbora za gospodarsku suradnju, pozivajući tvrtke obiju zemalja da povećaju robnu razmjenu i osmisle zajedničke nastupe u trećim zemljama. Ministar Porges tom je prigodom istaknuo da će vlade dviju država ostvariti dvostranu ugovornu infrastruktu, koja je većim dijelom i potpisana, te sufinancirati adekvatne informacijske kanale. "No, ostalo moraju učiniti sami gospodarstvenici", upozorio je Porges, pozivajući Hrvate da krenu u osvajanje "golemog i stabilnog" turskog tržišta koje je u snažnom rastu. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Turske u zadnjih nekoliko godina kreće se ispod 0,4 posto ukupne hrvatske robne razmjene. Gospodarstvenici obiju zemalja ne smiju biti usmjereni isključivo na prisustvo turskih gospodarstvenika u Hrvatskoj i hrvatskih u Turskoj, već nastupati i zajedno, drži Porges. Koristeći se "lokacijskim kompetitivnim prednostima trebaju razvijati mogućnosti za triangularne poslove", vezane na šire područje oko Turske i na zemlje s kojima Ankara ima tradicionalno dobre odnose. "Ako se naši napori konkretiziraju i krene se s realnim projektima, kazao je turski državni ministar Unli, "bit će to isplativo za obje strane". On je dodao da će potpisani Protokol realizirati i neka očekivanja većih turskih poduzeća, kao što su Enka i Koč. Prema njegovim riječima, Turska je poglavito zainteresirana za suradnju u turizmu, građevinarstvu i infrastrukturi. "Konkretno, svi poslovni ljudi koji žele poslovati u Hrvatskoj, posebno u građevinarstvu, stekli su znatna iskustva i ugled u svijetu i takva su poduzeća referentne tvrtke i za samu Tursku", istaknuo je Unlu. Turska je ovogodišnjem Jesenskom zagrebačkom velesajmu zemlja-partner Hrvatske. POSLOVNI SUSRETI PREDSJEDNIKA GOSPODARSKIH KOMORA HRVATSKE, SLOVENIJE I BIH U organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb u četvrtak je održan poslovni susret predsjednika gospodarskih komora iz Sarajeva, Ljubljane, Krškog i Zagreba. Teme razgovora bile su vezane uz unaprjeđenje međukomorske i ukupne gospodarske suradnje susjednih država. Zaključeno je kako su zajednički gospodarski interesi otvaraju mogućnosti za daljnje unaprjeđenje međukomorske suradnje kroz razmjenu informacija i uporabu komorskih servisa. Dogovoreno je da četiri gospodarske komore odrede projekte od zajedničkog interesa, te da se unutar toga podijele i poslovi vezani uz njihovo ostvarenje. Glede razvoja gospodarske suradnje, zajedničko je mišljenje da treba što češće organizirati poslovne susrete gospodarstvenika, posebice malih i srednjih tvrtaka koje, kako pokazuje komorsko iskustvo, najviše trebaju usluge gospodarskih komora. Četiri komore povezuju kompatibilnost njihovih gospodarstava, potreba traženje novih tržišta i aktivnosti vezanih uz ulazak u euroatlantske integracije, te suradnja na energetskim i drugim važnim infrastrukturnim projektima, kao i njihova konkretizacija u okviru Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. HRVATSKOJ DONACIJA SVJETSKE BANKE ZA OČUVANJE EKOSUSTAVA KRŠA Svjetska banka (SB) odobrila je 230.000 USD za projekt očuvanja ekosustava krša u četiri hrvatska nacionalna parka, priopćeno je u srijedu iz odjela SB-a za Europu i Središnju Aziju. Vijeće SB-a za globalni okoliš (GEF, Global Environmental Facility Council) odobrilo je početni iznos za projekt, čija je ukupna vrijednost 3,500.000 USD, a koji će financirati GEF. Cilj je projekta zaštiti biološku raznolikost i ekološku cjelinu ekosustava nacionalnih parkova: Plitvice, Paklenica, Risnjak i Velebit. Prvotno odobrenim iznosom financirat će se priprema projekta, što uključuje, između ostalog, troškove angažiranja domaćih i međunarodnih stručnjaka, te brojna ispitivanja, primjerice sveobuhvatnu procjenu bioraznolikosti. Troškovi uključuju i pravno praćenje projekta, procjenu razvitka društva i sela, edukaciju i senzibiliziranje javnosti, ekonomske analize, izradu ulagačkih programa i drugo. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HUP I SLOVAČKA UDRUGA POSLODAVACA POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Federacija poslodavačkih udruga Republike Slovačke, potpisali su u srijedu u Dubrovniku Sporazum o suradnji. To je osmi sporazum koji je HUP dosad potpisao sa srodnim udrugama poslodavaca. Izaslanstvo slovačke Federacije poslodavačkih udruga sudjelovat će na godišnjoj skupštini europskih članica Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE) koja se u organizaciji HUP-a 16. i 17. rujna održava u dubrovačkom hotelu Argentina. Sporazumom o suradnji zapravo su formalizirani višegodišnji dobri međusobni odnosi dviju udruga, a predviđena je uža suradnja i razmjena iskustava i informacija u svezi organizacijskih i strukturnih pitanja. Kako je istaknuto, posebno će se surađivati na povezivanju članica radi ostvarenja njihovih gospodarskih interesa za što su predviđena održavanja seminara, konferencija i posebnih programa usavršavanja. Dogovorena je i potpora sudjelovanju članica na izložbama i sajmovima koji se održavaju u dvijema zemljama. Godišnja skupština europskih udruga poslodavaca okupit će pedesetak predstavnika 26 europskih udruga poslodavaca, visoke hrvatske dužnosnike, te predstavnike Međunarodne organizacije rada, Međunarodne udruge poslodavaca, Europske udruge industrijalaca i poslodavaca, Svjetske trgovinske organizacije, Europske unije i Svjetske banke. IZASLANSTVO PRIVREDNE KOMORE BIH U HOK-U Predstavnici Privredne komore BiH i Hrvatske obrtničke komore (HOK) razgovarali su ovih dana u Zagrebu o mogućnostima uspostavaljanja i unapređivanja međusobne suradnje. Pritom je posebice bilo riječi o proizvodnom obrtu, školovanju za potrebe obrtništva i financiranju obrtništva. Predstavnici HOK-a, među ostalim, istaknuli su mogućnost skorog potpisivanja ugovora o suradnji između HOK-a i Privredne komore BiH. Naglašeno je, kako bi HOK Privrednoj komori BiH mogao pomoći u davanju informativne ili bilo koje druge vrste pomoći na osnovu znanja dobivenih u suradnji s bavarskom obrtničkom komorom. Bilo je govora o vrlo dobroj suradnji s obrtničkim komorama iz Njemačke, Italije, Francuske, Austrije, Mađarske, Slovačke i Slovenije te je istaknuto kako je cilj HOK-a izaći iz okvira hrvatskih granica i povezati se s ostalim inozemnim obrtničkim komorama. Inače, HOK je pridruženi član Udruženja europskih obrtničkih komora. Buduća suradnja između HOK-a i PK BiH, predloženo je, mogla bi se temeljiti i na zajedničkim nastupima na inozemnim obrtničkim sajmovima. UHPA, HUH I ACI ZA SMANJENJE PDV-A ZA TURIZAM Hrvatski turistički djelatnici podržavaju prijedlog ministra turizma Ivana Heraka o smanjenju stope PDV-a s postojećih 22 na deset posto. Time bi se, po njihovom mišljenju, ponovno podignula razina konkurentnosti hrvatskog turizma što bi dovelo do većeg odaziva inozemnih turista za odmor u hrvatskim ljetovalištima. U Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA), mišljenja su, kako bi ta odluka da je donesena već sada omogućila hrvatskim turističkim agencijama bolje uključenje domaće turističke ponude u kataloge inozemnih turoperatora i bolje poslovne pregovore s njima. U UHPA-u drže da će se smanjena stopa PDV-a, po svemu sudeći, odnositi na fakturirani smještaj iz inozemstva, tj. na manje oporezivanje cijena smještaja. Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH) ustrajna je već dvije godine u namjeri snižavanja stope PDV-a, koja bi za hotelijerstvo trebala iznositi 12 posto. Pritom dodaju, kako je HUH stručna Udruga koja ne politizira nego smatra da je sve što je iznad tog postotka, štetno za hrvatski turizam. Sa sniženom stopom PDV-a hotelijeri bi mogli dati niže cijene svojih usluga ili ostaviti cijene na postojećoj razini, ali podignuti kvalitetu usluge po sistemu "value for money" (vrijednost za novac). U ACI-ju su vrlo zadovoljni najavama smanjenja stope PDV-a za turizam. Oni, pak, smatraju da će se smanjenjem PDV-a na žiro-račun te tvrtke sliti najmanje pet milijuna kuna više nego dosad. Pritom se neće morati zaduživati za pripremu iduće turističko-nautičke sezone. Smanjenje toga poreza odnosit će se, pretpostavljaju u ACI-ju, na ugovore stalnog godišnjeg veza i tranzit u sezoni, što i donosi 80 posto ACI-jevog ukupnog financijskog prometa. U KAMPOVIMA U PRVIH OSAM MJESECI 7,13 MILIJUNA NOĆENJA U hrvatskim je kampovima u prvih osam ovogodišnjih mjeseci ostvareno 7,13 milijuna noćenja, od čega je samo u Istri zabilježeno 4,28 milijuna noćenja ili 60 posto svih ostvarenih noćenja. U tom je razdoblju ostvareno 700.000 noćenja manje nego lani, najvećim dijelom zbog podbačaja u srpnju i kolovozu. U odnosu na prvih osam lanjskih mjeseci, najbolje rezultate imaju istarski kampovi s padom od deset posto, potom Kvarner s 20 posto pada te Dalmacija u čijim je kampovima ostvareno 37 posto manje noćenja nego lani. Prema podacima Kamping udruge Hrvatske (KUH), prosječni podbačaj u svim hrvatskim kampovima u promatranom razdoblju iznosio je otprilike 12 posto, što je skoro deset posto bolje nego u čvrstim objektima, koji bilježi podbačaj između 20 i 22 posto. Ukupna iskorištenost kampova za cijelu godinu iznosit će približno 50 dana, što je u datim okolnostima dobar rezultat, drže u KUH-u. Prema nepotpunim podacima Ministarstva turizma, u Hrvatskoj je do 20. kolovoza ostvareno 16,5 milijuna noćenja, ali u to nisu uključena kamping-noćenja. Ukupno ostvarenje noćenja u kolovozu trebalo bi iznositi otprilike 23 milijuna noćenja, pri čemu bi kamping sudjelovao s 30 posto ostvarenih noćenja. Za pripremu iduće turističke sezone, Ministarstvo turizma je KUH-u izjednačilo iznos subvencija s hotelima, preporučilo ograničavanje stope poreza nameta lokalne samouprave, svrstalo kampove u osnovne kapacitete, reprogramiralo dugove i kredite zbog efekata "kosovske krize", predložilo veće iznose za promociju kamping turizma te dalo prijedlog za definiranje sajmova za 2000. godinu. URSH O PDV-U I GOSPODARSKO-SOCIJALNOM STANJU "Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) pozdravlja najavu uvođenja nulte stope PDV-a za kruh, mlijeko, knjige i lijekove, ali i osuđuje odgovorne osobe iz vladajuće stranke što takav potez nisu poduzele ranije, ne čekajući drastičan pad životnog standarda", izjavio je u Osijeku predsjednik toga sindikata Boris Kunst. Ocijenivši da je najava uvođenja nulte stope PDV-a za određene proizvode predizborni trik HDZ-a, Kunst je na konferenciji za novinare ustvrdio da će, unatoč tome, zadržavanje opće stope od 22 posto i nadalje štetiti gospodarstvu. Ponovio je da se URSH zauzima za model PDV-a s više poreznih stopa pojasnivši da takav sustav imaju i ekonomski razvijenije europske zemlje. Kunst je izrazio zabrinutost gospodarskim i socijalnim pokazateljima za prvih šest mjeseci ove godine, navedenima u izvješću koje je Sindikat prije mjesec dana zatražio od Vlade RH, posebice padom izvoza inudstrijskih proizvoda te povećanjem vanjskog duga i unutarnje nelikvidnosti. Istaknuo je da bi za rješavanje postojećih problema bio nužan sporazum o konsenzusu svih socijalnih partnera u zemlji kojim bi se oni obvezali na zajedničko donošenja odluka o svim značajnim gospodarskim i socijalnim pitanjima. U tom slučaju Vlada ubuduće ne bi mogla sama donositi ključne odluke, poput onih o zaduživanju i javnoj potrošnji, rekao je Kunst dodajući da jedna stručna radna skupina radi na prijedlogu takvog sporazuma. URSH je izradio prijedlog mjera za poboljšanje gospodarsko-socijalnih prilika koje, uz ostalo, sadrže žurno donošenje strategije ekonomskog razvoja, saniranje novčarskog sustava i smanjivanje fiskalnih opterećenja te kreditno-monetarno i fiskalno poticanje ulaganja, o čemu će se uskoro razgovarati s predsjednikom Vlade Zlatkom Matešom, rekao je Kunst. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI POČEO 75. JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM U ponedjeljak je otvoren 75. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (JMZV), na kojemu izlaže gotovo 2.200 izlagača. Na ovogodišnjem Zagrebačkom velesajmu, koji traje do 19. rujna, više od polovice izlagača je iz inozemstva, što potvrđuje poslovni interes svjetskih gospodarstvenika za hrvatsko tržište. Na više od 40 stručno-popratnih skupova okupit će se gospodarstvenici i znanstvenici iz zemlje i svijeta kako bi razmatrali najaktualnija pitanja iz gospodarstva. Prošle je godine JMZV posjetilo više od 190.000 posjetitelja, od čega 70.000 poslovnih ljudi. Upravo zbog visoke posjećenosti poslovnih ljudi, ove je godine organizirana i specijalizirana priredba Cromoney - Prvi sajam financija i poslovnih mogućnosti. NA ZV-U ODRŽAN HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM Dugoročan održivi gospodarski rast moguć je samo makroekonomskom politikom koja daje naglašenu prednost jačanju otvorenog gospodarstva. Uz to, temelji moraju biti i liberalizacija vanjsko- trgovinskog sustava i liberalizacija cijena, te integriranost u europsku infrastrukturu. Istaknuo je to ministar gospodarstva Nenad Porges na Hrvatskom gospodarskom forumu održanom u utorak na 75. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu. Uz njega, brojnim su se gospodarstvenicima obratili i ministri turizma, poljoprivrede i šumarstva, te pomorstva, prometa i veza Ivan Herak, Ivan Đurkić i Ivan Pavlović. Ministar Porges i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević slažu se da se ništa ne može napraviti bez političkog i socijalnog konsenzusa. "Jesmo u ozbiljnoj situaciji, imamo ozbiljnih problema, no, potreban je konsenzus koji treba graditi na nekim elementarnim stvarima koje nemaju nužno stranačka obilježja", kazao je Porges. Prema riječima ministra Heraka, Ministarstvo turizma u programima za iduću godinu planira povećanje turističkog prometa za 20 do 25 posto, povećanje stupnja iskorištenosti kapaciteta i proširenje sezone. Uz ostalo je najavio i izvozne stimulacije čime bi se povećala i konkurentnost hrvatskog turizma. U poljoprivredi pak ministar Đurkić najavljuje dogradnju zakonodavne regulative izradom krovnog zakona o poljoprivredi, mogućnost osnivanja novih institucija, kao npr. poljoprivrene komore. Pomorstvo je u vrlo teškoj situaciji, a ministar Pavlović rješenja uz ostalo vidi u potrebi da se brodovi za hrvatske brodare grade u domaćim brodogradilištima, kao i povratku brodova pod hrvatsku zastavu. DAN REPUBLIKE TURSKE NA JESENSKOM ZV-U Na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu u srijedu je obilježen Dan Republike Turske - zemlje partnera na ovogodišnjoj jesenskoj priredbi, na kojoj sudjeluje otprilike 2.200 izlagača iz 40 zemalja. U okviru Dana Republike Turske na sajmu se turski državni ministar Fikret Unlu sastao sa članovima Hrvatsko-turskog gospodarskog vijeća. Predsjednik hrvatskog dijela mješovitog gospodarskog vijeća Zlatan Froelich rekao je kako hrvatsko-turska gospodarska suradnja nije na razini na kojoj bi željeli, no broj hrvatskih izlagača na sajmu u turskom gradu Izmiru kao i broj turskih izlagača na ovogodišnjem Zagrebačkom velesajmu ukazuje da će se ta suradnja povećati. Celik Kurdoglu, predsjednik turskog dijela vijeća istaknuo je da je svjestan kako treba vremena za razvitak gospodarskih odnosa između dvije zemlje. Turski gospodarstvenici, rekao je, poznaju potencijale hrvatskog gospodarstva te se nada kako će i hrvatska tvrtka Končar dobiti posao za koji se natječe u Turskoj. To bi bio između ostalog i veliki poticaj za razvoj hrvatsko-turskih gospodarskih odnosa, a Kurdoglu je posebno istaknuo i mogućnost suradnje na području građevinarstva te zajedničkih nastupa na trećim tržištima. HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SUSRETI NA ZV U sklopu 75. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma (JMZV) održani su u utorak Hrvatsko-mađarski poslovni susreti, na kojem su sudjelovale 31 mađarske tvrtke i šezdesetak hrvatskih tvrtki različitih gospodarskih djelatnosti. Cilj susreta je da se gospodarstvenici iz obje države informiraju o trenutnom stanju, mogućnostima kao i tehničkim pitanjima trgovinske suradnje te uspostave bolju suradnju. Trgovinska razmjena između Republike Mađarske i Republike Hrvatske u prošloj je godini iznosila gotovo 263 milijuna USD. No, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci razmjena je 20 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a razlozi tome leže u općoj recesiji u svijetu i nelikvidnosti hrvatskih tvrtki. Istodobno, ukupna razmjena Mađarske s inozemstvom porasla je šest posto. Obje bi zemlje trebale povećati svoje udjele u vanjsko- trgovinskoj razmjeni, istaknuto je na prošlotjednoj konferenciji za novinare mađarskih gospodarstvenika uoči kolektivne mađarske izložbe, koja se ovoga tjedna održava u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma. Pritom je spomenuto kako Mađarska smatra Hrvatsku svojim strateškim partnerom i podupire njezin prijam u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Dosad su stvoreni međudržavni okviri gospodarskih odnosa između dviju zemalja i potpisani skoro svi važniji bilateralni sporazumi, a, kako je najavljeno, uskoro se može očekivati i potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Mađarske. Mađarske tvrtke zainteresirane su za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, a trenutačno sudjeluju u završetku obnove mola u Luci Ploče, čije radove sufinancira i Svjetska banka. Mađarska nacionalna naftna kompanija Mol pregovara o udruživanju s hrvatskom Inom. Velike multinacionalne kompanije pokušavaju ulagati u Hrvatsku i putem svojih poduzeća, a primjer je Tvornica duhana Zadar u koju British American Tobacco (BAT) namjerava ulagati, posredstvom svoje tvornice u Pečuhu. Suradnja postoji i na području turizma, pa je tako nedavno mađarska zračna kompanija Malev pokrenula stalne letove na relaciji Zagreb-Budimpešta. Mađarska je lani, kako je istaknuto na konferenciji za novinare, unatoč svjetskoj recesiji, imala porast bruto nacionalnog dohotka (GDP) od 5,1 posto, a ove godine očekuju još veći rast. NASTUP TVRTKI ČEŠKE REPUBLIKE NA ZV Češko-hrvatski gospodarski odnosi odlikuju se dugogodišnjom tradicijom, a posljednjih godina bilježe značajne pozitivne rezultate, kazali su predstavnici gospodarske izložbe Češke Republike na ovogodišnjem 75. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu (JMZV). S tim su povezani ponajprije neophodno kreiranje modernih normativnih okvira suradnje, potpora gospodarskih kontakata i aktivnosti na razini vlada, kao i aktivan pristup zainteresiranih hrvatskih i čeških tvrtki na međusobnoj suradnji. Ove godine na jesenskom sajmu, u sklopu zajedničke češke izložbe svoje proizvode izlaže 18 čeških tvrtki. Po njihovim riječima, na razini međudržavnih sporazuma Hrvatske i Češke, u posljednje je vrijeme učinjen značajan posao zaključivanjem trgovinskog sporazuma te sporazuma o potpori i zaštiti investiranja, koji stvaraju povoljan trgovinskopolitički prostor za aktivno sudjelovanje poduzetnika. Radi potpore daljnjem razvoju gospodarske suradnje između dvije zemlje osnovana je i Češko- hrvatska međuvladina mješovita komisija, koja je već u nekoliko navrata razmotrila daljnje mogućnosti proširenja suradnje, posebice na području industrije, brodogradnje, energetike, obnove, razvoja i dr. Doprinos uspješnom razvoju je i područje turizma, budući su Česi među najbrojnijim gostima na Jadranu, a Prag i druga češka mjesta česta destinacija hrvatskih posjetitelja. Češka Republika zainteresirana je za razvoj svih oblika gospodarske i trgovinske suradnje na principima modernog tržišnog gospodarstva, naglašavaju predstavnici gospodarske izložbe Češke Republike. RH sudjeluje u ukupnom vanjskotrgovinskom prometu Češke s 0,3 posto i trenutačno zauzima 23 mjesto na listi vanjskotrgovinskih partnera. Od razmjene u visini od otprilike 50 milijuna USD 1992. godine, došlo se do vrijednosti od 206,5 milijuna USD u prošloj godini. Iako je vanjskotrgovinska razmjena u prvih šest mjeseci ove godine nešto niža nego u isto razdoblje prošle godine, uvjereni su da još uvijek postoje velike mogućnosti širenja daljnje suradnje Hrvatske i Češke. Ovogodišnju, kao i prethodne tri izložbe češkog gospodarstva iniciralo je i financijski potpomoglo Ministarstvo industrije i trgovine Republike Češke, u okviru sustava poticanja izvoza. Na Zagrebačkom velesajmu na četiri jesenske gospodarske izložbe predstavilo se čak 109 čeških tvrtki. MOGUĆNOSTI ULAGANJA POLJSKIH TVRTKI U HRVATSKU O mogućnostima poljskih tvrtki iz Rybničke industrijske zone u kompleksnom izvođenju građevinskih investicija i obnove u Hrvatskoj bilo je riječi u utorak na seminaru koji je u organizaciji Industrijsko-trgovačke komore Rybnik i Ureda Trgovinskog savjetnika poljskog veleposlanstva u RH održan u sklopu 75. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma (JMZV). Hrvatskim je gospodarstvenicima predstavljeno nekoliko privatnih poljskih tvrtki, među kojima i tvrtka Salex, koja se bavi telekomunikacijskim radovima te izgradnjom mreže svjetlosnih vodiča. Predstavljena je i tvrtka Partners, čije je područje rada vezano uz proizvodnju plastične i drvne stolarije te metalno- aluminijskih krovnih obloga. Na JMZV-u sudjeluje 40-tak poljskih tvrtki, a 80 posto njihovih troškova izlaganja subvencionira poljsko Ministarstvo gospodarstva, što iznosi otprilike 8.000 DEM po izlagaču. PHARE PROGRAM ZA ZEMLJE U TRANZICIJI Predstavnici europskih udruga poslodavaca u četvrtak su tijekom svoje godišnje skupštine koja se održava u Dubrovniku, između ostaloga, raspravljali o reorganizaciji Međunarodne organizacije rada (ILO), novoj ulozi udruga poslodavaca u gospodarstvu, te posebno o ulozi Europske komisije i Europske unije s programima PHARE, TACIS i Programa poslovne pomoći zemljama u tranziciji. Posebno se raspravlja o ekonomskom i socijalnom razvitku južne i istočne Europe, te jačanju međusobne pomoći. Pedesetak predstavnika 27 europskih udruga poslodavaca, koji su na trodnevnoj skupštini u Dubrovniku, istaknuli su kako su promjene u gospodarstvu posljednje vrijeme nametnule potrebe mijenjanja i redefiniranja dosadašnje uloge udruga poslodavaca. Sve veća udruživanja i stvaranja velikih međunarodnih kompanija i istodobno temeljenje razvitka pojedinih država na jačanju malih i srednjih tvrtki, postavljaju nove zahtjeve i pred Europsku uniju koja svojim programima PHARE i TACIS pomaže zemljama u tranziciji, istaknuli su direktor Ureda poslodavačkih aktivnosti ILO-a Bjorn Grunowald i izvršni direktor ILO-a Goran Hultin. Proračun PHARE programa posljednje vrijeme je povećan na čak 6,7 milijardi eura i to je osnovni kanal financijske i tehničke suradnje Europske unije sa zemljama srednje i istočne Europe. Uključuje 13 država u kojima se primjenjuje, a koje se dijele na dvije temeljne grupe: one koje su podnijele zahtjeve za članstvo u EU - Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, te one koje nisu podnijele taj zahtjev - Albanija, BiH i Makedonija. Hrvatska je, kako stoji u službenom izvješću podijeljenom novinarima, suspendirana iz PHARE programa 1995. PHARE programom aktivno se provodi i tzv. agenda 2000. Europske unije za jaču i širu uniju, a posebno je zanimljivo da sve zemlje koje sudjeluju u programu mogu računati i na pomoć za razvoj poljoprivrede s godišnjim proračunom većim od 500 milijuna eura. PHARE program pruža tehničku pomoć i prijenos znanja za različite gospodarske grane, kroz izrade studija, davanje jamstava, zajmova, a istodobno je moguće i izravno financiranje infrastrukturnih programa. Inače, osnovne teme trodnevne Godišnje skupštine europskih članica Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), su ekonomski i socijalni razvoj južne i istočne Europe i uloga udruga poslodavaca, posebno u okviru nedavno potpisanog Pakta o stabilnosti te aktivnosti Europske unije, Međunarodne organizacije rada (ILO) i Svjetske banke. Skup je okupio 50-ak predstavnika 27 europskih udruga poslodavaca kao i visoke hrvatske dužnosnike i predstavnike IOE-a, ILO-a, Europske udruge industrijalaca i poslodavaca (UNICE), Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Svjetske banke. 6. STATISTIKA HRVATSKA IZVEZLA ROBA VRIJEDNIH 2,4 MILIJARDE USD U prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti 2,4 milijarde USD, što je 5,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, uvezeno je roba za 4,4 milijarde USD ili 9,2 posto manje. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih je sedam mjeseci iznosio dvije milijarde USD. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 826,8 milijuna USD, 7,3 posto manje. Najviše je, pak, uvezeno kapitalnih proizvoda i to za 1,5 milijardu USD, tj. 1,9 posto manje. Najveći porast izvoza zabilježen je kod energije, 2,8 posto na 163,4 milijuna USD, dok je najveći rast uvoza evidentiran također kod energije, 20,5 posto, na 384 milijuna USD. Izvoz prerađivačke industrije u prvih je sedam mjeseci dosegnuo 2,3 milijardi USD, 5,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 3,8 milijardi USD ili 9,2 posto manje. U zemlje Europske unije (EU) usmjereno je 50,5 posto ukupnog izvoza. Tako je na tržišta zemalja EU izvezeno roba za 1,2 milijardu USD, 3,2 posto manje, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi USD ili 9,6 posto manje. Najviše je robe izvezeno u Italiju, u vrijednosti od 451 milijuna USD, odnosno 6,1 posto manje, te u Njemačku, 411,4 milijuna USD, 6,6 posto manje. Izvoz u BiH, u visini od 314,96 milijuna USD, manji je 10,5 posto, dok je u susjednu Sloveniju izvezeno roba za 257,9 milijuna USD, što je 0,3 posto manje nego u prvih sedam lanjskih mjeseci. Hrvatska je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci najviše uvezla iz Njemačke, za 870,5 milijuna USD, što predstavlja smanjenje za 4,7 posto. Istodobno, uvoz iz Italije, u vrijednosti od 731,6 milijuna USD, manji je 18,4 posto. Iz Slovenije je uvezeno robe vrijedne 356 milijuna USD, što je za 15,5 posto manje, a iz BiH za 67 milijuna USD, što je za 16,7 posto manje nego u prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. TIJEKOM KOLOVOZA U HRVATSKOJ 318.132 NEZAPOSLENE OSOBE Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 318.132 nezaposlene osobe, što je 0,1 posto više nego u srpnju, a 14,2 posto više nego u prošlogodišnjem kolovozu. Od toga broja prvi put posao su tražile 95.433 osobe (ili 30 posto), što je 6,9 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Tijekom ovogodišnjeg kolovoza, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 17.615 novih osoba, tj. 13,6 posto više nego u kolovozu 1998. Istodobno se s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlilo 7.696 osoba, što je 19,1 posto više nego u isto lanjsko vrijeme. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme - 5.639 osoba ili 73,3 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 9.467 osoba, odnosno 36,6 posto više nego u prošlogodišnjem kolovozu, navodi se u mjesečnom statističkom biltenu Zavoda. Krajem ovogodišnjeg kolovoza u ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba bilo je 12.984 osoba sa visokom stručnom spremom (VSS), 10.348 sa višom stručnom spremom (VŠS), 74.741 osoba sa srednjom stručnom spremom (SSS), 110.208 kvalificiranih (KV) i visokokvalificiranih (VKV) osoba, 44.672 polukvalificiranih (PKV) i onih s nižom stručnom spremom (NSS) te 65.179 niskokvalificiranih (NKV) osoba. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine povećan je broj nezaposlenih VSS osoba za 22 posto, VŠS osoba za 17,2 posto, SSS osoba za 15,9 posto, KV i VKV osoba za 17,1 posto, PKV i NSS osoba za 12,6 posto te NKV za sedam posto. Ukupno je krajem kolovoza registrirana 208.281 stručna nezaposlena osoba, što je 17 posto više te 109.861 nestručna nezaposlena osoba, tj. 9,2 posto više nego u kolovozu 1998. Udio se stručnih nezaposlenih osoba u usporedbi s lanjskom godinom povećao sa 63,9 posto na 65,5 posto. U SEDAM MJESECI 2,5 MILIJUNA DOLAZAKA TURISTA U Hrvatskoj je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci evidentirano 2.534.108 dolazaka turista, odnosno 13 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, od toga se na strane goste odnosi 1.772.965 dolazaka, što je 17 posto manje nego u istom razdoblju lani, a na domaće turiste 761.143, ili četiri posto manje nego lani. U prvih se sedam mjeseci ostvareno 13,1 milijun turističkih noćenja, što je 16 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Inozemni su turisti zabilježili 10,2 milijuna noćenja, 19 posto manje, a domaći 2,9 milijuna, odnosno dva posto manje. U hrvatskim je ljetovalištima u prvih sedam mjeseci ove godine boravilo najviše Slovenaca, a kod gostiju iz te susjedne države, za razliku od većine za hrvatski turizam značajnijih emitivnih zemalja, bilježe se plusevi i u broju dolazaka i ostvarenih noćenja. Tako je registrirano 419.344 dolazaka turista iz Slovenije, što je deset posto više nego u istom razdoblju lani,a gosti iz Slovenije ostvarili su i najviše noćenja - 2,3 milijuna, tj. četiri posto više. Dolazaka Nijemaca je bilo 248.411 ili 30 posto manje nego lani, a ostvarili su dva milijuna noćenja, odnosno 27 posto manje. Registrirano je 208.464 dolazaka turista iz Austrije, što je 21 posto manje nego u sedam prošlogodišnjih mjeseci, a za isti je postotak smanjen i broj noćenja austrijskih gostiju, na 1,2 milijuna. Osjetan podbačaj, za 35 posto, zabilježen je kod dolazaka turista iz Italije, kojih je bilo 198.770 a ostvarili su 724.000 noćenja. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE PREDSTAVLJEN NOVI SUSTAV ELEKTRONIČKOG PLAĆANJA PBZ-A Privredna banka Zagreb (PBZ) predstavila je ovih dana novi sustav elektroničkog plaćanja. Riječ je o tzv. POS uređajima koji su u mogućnosti primiti sve kartice koje trenutačno postoje na hrvatskom tržištu, primjerice American Express, Diners ili pak Maestro. PBZ se brine o instalaciji i održavanju te 24-satnoj pomoći za te uređaje. PBZ već ima mnogo korisnika spomenutih uređaja, ponajviše hotele i trgovine. Instaliranje te najsuvremenije tehnologije dio je strateških odrednica PBZ-a. DALMATINSKA BANKA U ŠEST MJESECI OSTVARILA 1,6 MILIJUNA KUNA DOBITI Dalmatinska banka d.d. u prvom je polugodištu ove godine ostvarila operativnu dobit od 35 milijuna kuna, što je 16,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Nakon izdvojenih dodatnih posebnih rezervi za rizične plasmane u visini od 33,4 milijuna kuna ostvarena je dobit prije oporezivanja od 1,6 milijuna kuna. Ukupni prihodi banke u prvom polugodištu iznosili su 89,9 milijuna kuna i bili su 0,95 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom su prihodi od kamata porasli 8,6 posto, odnosno neto kamatni prihodi povećani su 13,5 posto. Neto prihodi po tečajnim razlikama, zbog bančine pozicije u važnijim valutama i ostali prihodi također su ostvarili rast u odnosu na iste prethodne godine. Na ostvarenje prihoda od naknada za bankovne usluge znatno su utjecali smanjenje kreditne aktivnosti banke i gospodarska aktivnost bančinih klijenata, tj. platni promet s inozemstvom - uvoz i izvoz. Rashodi iz redovitog poslovanja čiji su najvažniji segment troškovi plaća, materijala i usluga zadržani su pod kontrolom, a u odnosu na prvih šest prošlogodišnjih mjeseci smanjeni su 3,9 posto. U prvom je polugodištu porasla i neto aktiva Dalmatinske banke i to 1,2 posto, na 2,29 milijuna kuna. Struktura aktive nije se bitno mijenjala, neto krediti zadržani su na prošlogodišnjoj razini, dok je najznačajnija promjena u povećanju plasmana središnjoj banci i smanjenju deviznih depozita kod inozemnih banaka. Posljedica je to uvođenja instrumenta devizne obvezne rezerve koja se izdvaja kod Hrvatske narodne banke. USPJEŠNO POSLOVANJE MEĐIMURSKE BANKE Unatoč negativnim kretanjima u gospodarstvu i povećanoj nelikvidnosti, te problemima u hrvatskom bankarskom sustavu, Međimurska banka d.d. Čakovec uspješno je poslovala u prvom polugodištu. Prema izvješću Uprave, stabilizirala se i štednja koja je ponovno počela rasti. Bilanca banke krajem polugodišta iznosila je 1,08 milijardi kuna. Banka je iskazala dobit prije oporezivanja u iznosu od 12,2 milijuna kuna, što je na razini lanjskog ostvarenja, ali je znatno povećala izdvajanja za rezervacije koja iznose 12 milijuna kuna. U izvješću se podsjeća da je Međimurska banka d.d. Čakovec bila prva hrvatska banka koja je još u travnju ove godine svojim korisnicima stavila na raspolaganje internet bankarstvo. VJEROVNICI ŽUPANJSKE BANKE TRAŽE PREUSTROJ Vjerovnici Županjske banke dd u stečaju u srijedu su na izvještajnom ročištu u osječkom Trgovačkom sudu jednoglasno odlučili stečajnoj upraviteljici banke Vinki Ivanković dati nalog da preispita mogućnost izrade preustroja banke te oformi stručni tim koji bi izradio takav plan. Vjerovnici će se moći izjasniti o ekonomskoj opravdanosti i provedivosti takvoga plana. Stečajnoj upraviteljici nije izdan obvezujući rok za izradu plana preustroja, ali je odlučeno da će na novome izvještajnom ročištu, koji će biti sazvano najkasnije do 15. prosinca ove godine, izvijestiti o poduzetim aktivnostima. Nedavno imenovani sedmeročlani privremeni Odbor vjerovnika banke u stečaju popunjen je s prestavnicima Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Bjelovarske banke dd, LB Interfinanz AG iz Zuricha, kao predstavnika iznozemnih vjerovnika te redovitim profesorom osječkog Pravnog fakulteta dr. Srećkom Jelinićem, koji će pomoći u rješavanju pravnih pitanja. U Odbor vjerovnika već su imenovani predstavnici Hrvatske narodne banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, poduzeća "Đuro Đaković - tvornica poljoprivrednih strojeva i uređaja" iz Županje, županjskog Doma zdravlja, poduzeća 2Son-ugo-cor" te predstavnici štediša i zaposlenika Županjske banke. Stečajna upraviteljica izvijestila je da je pregledala 626 tražbina pravnih te 3.209 tražbina fizičkih osoba s ukupnim iznosom od milijardu i 880 milijuna kuna. Od toga iznosa priznato je 839 milijuna kuna potraživanja, osporeno je 269 milijuna kuna, a zbog potrebe daljnjeg ispitivanja odgođeno je izjašnjavanje za 667 milijuna kuna potraživanja, među kojima su i jamstva koje je Županjska banka izdavala poduzećima za dobivanje kredita kod inozemnih finacijskih institucija. Dodala je kako su u sklopu stečajnog postupka zatvorene sve podružnice i poslovnice banke, dok je od nekadašnjih 305 zaposlenika, kojima su otkazani ugovori o radu, za potrebe ispitivanja prijavljenih potraživanja zaposleno 96 osoba. PLANOVI RAIFFEISEN STAMBENE ŠTEDIONICE Raiffeisen stambena štedionica, koju je u Hrvatskoj osnovala Raiffeisenbank Austria (RBA) d.d., planira do kraja ove godine s hrvatskim građanima sklopiti 10.000 ugovora o stambenoj štednji. Planovi za iduću godinu Raiffeisen stambene štedionice, koja je s radom započela sredinom svibnja, kako ističe poslovodstvo te štedionice, također su vrlo ambiciozni, odnosno poslovodstvo očekuje sklapanje s građanima između 30.000 i 40.000 ugovora o stambenoj štednji. Stambena štedionica RBA građanima nudi tri vrste štednje, ovisno o vremenskom razdoblju štednje, godišnja kamatna stopa na štedne uloge i na državna poticajna sredstva iznosi tri posto, dok na stambeni kredit iznosi šest posto. Ukoliko štediša nakon pet godina štednje ne želi iskoristiti mogućnost stambenog kredita Raiffeisen stambena štedionica takvim štedišama nudi i poseban bonus od 0,5 posto, a kako ističu iz te štedionice, njihova stambena štednja namijenjena je svima, te i uz male štedne uloge osigurava visoku dobit od 12,15 posto. Ugovori o stambenoj štednji te štedionice, uz poslovnice RBA banke, moći će se sklapati i u poslovnicama Hrvatske pošte (HP), te u filijalama putničke agencije Atlas. Time je, kako ističu iz RBA, hrvatskom građanima omogućeno sklapanje ugovora o stambenoj štednji u 1.200 poslovnica HP-a diljem Hrvatske, te u 25 filijala Atlasa duž Jadranske obale, a sklapanje ugovora obavljat će i ovlašteni posrednici štedionice. RBA u Hrvatskoj posluje pet godina i trenutačno se po veličini, od svih hrvatskih banaka nalazi između petog i desetog mjesta, dok banka uzimajući kao pokazatelj profitabilnost zauzima peto mjesto između svih hrvatskih banaka. U odnosu na početak ove godine, RBA je u Hrvatskoj zabilježila 30 postotni rast štednje, a uz otvaranja svojih podružnica, u petak u Čakovcu, te uskoro i u Splitu, namjerava u Hrvatskoj osnovati leasing tvrtku, te mirovinski fond. U Austriji je RBA najveća privatna, odnosno druga po veličini od svih tamošnjih banaka, a njihova stambena štedionica ima na tržištu Austrije 34 postotni udio. Dosad su u toj zemlji financirali izgradnju približno 300.000 stanova i kuća. Inače, u Austriji je takav oblik štednje izuzetno popularan, a ugovore o stambenoj štednji ima pet milijuna Austrijanaca. Od toga, dva milijuna ugovora sklopljeno je u RBA Stambenoj štedionici koja je i najveća stambena štedionica u toj zemlji. ZAPOČELO S RADOM AUSTRIJA OSIGURANJE D.D. Austrija osiguranje d.d., tvrtka u 100 postotnom vlasništvu najveće austrijske osiguravateljne grupacije BARC - koja od srpnja ove godine nastupa pod novim imenom UNIQA -, nedavno je i službeno počelo s radom u Zagrebu. Jamstveni kapital društva iznosi 40 milijuna kuna, što je dvostruko veći iznos od zakonom propisanog, a hrvatskim korisnicima nudi se cjelovita paleta osiguravateljskih usluga, uključujući i mirovinsko osiguranje. Rezultat redovnog poslovanja koncerna UNIQA za 1998. godinu po prvi je puta premašio milijardu ATS, u odnosu na 950,2 milijuna ATS ostvarenih godinu ranije. Premije su, pak, porasle 1,9 posto. S vodećim udjelom od otprilike 21 posto UNIQA je vodeća osigurateljna grupa u Austriji, a preko svojih kćeri-tvrtki zastupljena je u Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Mađarskoj te odnedavno i u Hrvatskoj. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 13. rujna - 16. rujna 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 433 -13,40 1.847.616 1.053,28 2. Bjelovarska banka 4.400 - 1.490.100 - 3. Zagrebačka banka O 620 -3,13 362.285 -76,37 4. Plava laguna 325 8,33 211.706 10.290,20 5. Kraš 57 -3,39 79.775 266,06 6. Podravka 69,40 1,91 72.541 -42,24 7. Zagrebačka pivovara 600 - 55.800 - 8. Varaždinska banka 69 0,00 35.742 2,61 9. Privredna banka Zagreb 90 - 15.700 - 10. Sunčani Hvar 7 -16,67 6.062 -44,23 UKUPAN PROMET 4.189.478 77,04 Vrijednost indeksa CROBEX 579 -11,06 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 13. rujna - 16. rujna 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Kooperativa Garešnica 32 - 847.904 - 2. Hoteli Jadran Ploče 25,20 - 295.923 - 3. Banija Zagreb 90 - 295.920 - 4. Tempera Zagreb 1.363,28 - 126.785 - 5. PIF Expandia 11 18,92 96.259 3.341,51 6. PIF Dom 11 0,00 89.905 -45,72 7. PIF Sunce 3,85 10,00 25.828 182,58 8. PIF Središnji nacionalni 5 -1,96 25.500 141,45 9. PIF Slavonski 4,12 0,24 20.607 -29,09 10. Chromos Samobor 440 - 11.000 - UKUPAN PROMET 1.857.654 36,68 Vrijednost indeksa VIN 263 -1,50 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 14.09. Ministarstvo financija 42 dana 133.600.000 11,00% 15.09. HNB 35 dana 120.400.000 10,25% 15.09. HNB 91 dan 18.200.000 11,31% 15.09. HNB 182 dana 8.000.000 12,24% Ukupno upisano trezorskih zapisa HNB na dan 14.09. - 763.800 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 15.09. - 1.010.800 kn PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 02. rujna - 09. rujna 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 09.09. 25.000.000 16.500.000 13,78% 317.995.000 10.09. 17.000.000 13.450.000 13,02% 286.442.000 13.09. 24.000.000 17.500.000 12,84% 304.243.000 14.09. 24.000.000 16.000.000 12,56% 219.582.000 15.09. 27.000.000 16.000.000 14,03% 325.824.000 16.09. 13.000.000 9.400.000 13,29% - Dnevni prosjek 21.666.600 14.808.300 13,25% 290.817.000 9. POSEBAN PRILOG KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - rujan a) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) BANKE kamatna stopa Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 3,16-3,96 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 b) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca 36 mjeseci Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovorno Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00-8,00 6,00-9,00 Gospodarsko kreditna banka 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank kamatna stopa prema dogovoru Istarska kred. banka Umag kamatna stopa prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka kamatna stopa prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 kamatna stopa prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 kamatna stopa prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00-6,75 6,25-7,00 6,50-7,125 6,75-7,25 6,75-7,26 6,75-7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split kamatna stopa prema dogovoru c) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (%godišnje) BANKA EURO DEM USD ATS CHF GBP Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austrija Creditanstalt kamatne stope prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna banka - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka Umag 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka kamatna stopa prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska banka Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 d) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50** 3,75** 4,00** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00-4,00 3,50-4,50 5,00-6,00 5,50-6,50 6,00-7,00 6,50-7,50 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 3,00-4,00 3,30-4,30 3,50-4,50 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 - - Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod. Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamatne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM e) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00** 5,25** 5,50** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 2,40-3,20 2,64-3,44 2,80-3,60 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod. Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamatne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM