ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Rasprava o zakonskom prijedlogu o izborima saborskih zastupnika te povratak oporbe u saborska radna tijela, nakon desetomjesečnog izbivanja, obilježili su današnji rad odbora Županijskog doma Hrvatskog
državnog sabora. Zastupnici toga doma sutra će početi svoju 32. sjednicu i time jesensko zasjedanje Sabora.
ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Rasprava o zakonskom prijedlogu o
izborima saborskih zastupnika te povratak oporbe u saborska radna
tijela, nakon desetomjesečnog izbivanja, obilježili su današnji
rad odbora Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Zastupnici
toga doma sutra će početi svoju 32. sjednicu i time jesensko
zasjedanje Sabora. #L#
Podupirući HDZ-ov prijedlog zakona o izboru zastupnika u Sabor,
odbori za Ustav i Poslovnik, te za zakonodavstvo zaključili su da do
drugog čitanja treba razriješiti ustavno-pravnu dvojbu oko tzv.
rotirajućeg mandata za zastupnike nacionalnih manjina. Naime,
prema ponuđenom rješenju pripadnici češke i slovačke manjine imali
bi jednog zastupnika, ali bi se oni nakon dvije godine rotirali tako
da obje manjine budu predstavljene u Zastupničkom domu. Isti bi
slučaj bio i s pripadnicima njemačke, austrijske, židovske,
rusinske i ukrajinske manjine, ali bi se oni rotirali svakih devet i
pol mjeseci.
Te je dvojbe svjestan i Vladimir Šeks koji je danas u ime Kluba HDZ-a
'branio' predloženi zakon. To je i poticaj da se dođe do najboljeg
rješenja, kazao je Šeks na Odboru za zakonodavstvo.
Protiv su predloženog zakona ili pak suzdržani bili zastupnici
oporbe koji imaju zamjerke nizu odredaba, posebice o sastavu tijela
za provedbu izbora. Gotovo su jednoglasni da bi u tim tijelima
(birački odbori i izborna povjerenstva) trebali biti predstavnici
stranaka koje sudjeluju na izborima, a ne na paritetnoj osnovi
predstavnici većinske i oporbenih stranaka. Zašto stranka na
vlasti za sebe osigurava prednost, pa npr. u širem sastavu državnog
izbornog povjerenstva za sebe osigurava tri mjesta, a isto toliko
mjesta imale bi i sve ostale oporbene stranke, upitao je Ratko
Maričić (SDP).
Oporba je zamjerila i na nedfiniranosti instituta nositelja liste,
jer se ne zna mora li on biti na listi, može li jedna osoba biti
nositelj samo jedne ili više listi. Zlatko Komadina (SDP) zatražio
je pak da se ukine mogućnost "političkih zečeva", osoba, kako kaže,
koje se upuštaju u izbornu utrku iako unaprijed znaju da neće
obnašati zastupničku dužnost.
U pogledu pravila o načinu na koji će HRT pratiti izbornu promidžbu
istaknuto je, da bi to trebalo urediti međustranačkim konsenzusom,
te da pravila ne mogu zamijeniti od oporbe traženi izmijenjeni
Zakon o HRT-u.
Potporu odbora dobio je i zakonski prijedlog o izbornim jedinicama
za izbor zastupnika u Zastupnički dom, temeljem kojega je Hrvatska
podijeljena na devet izbornih jedinica (deseta bi bila za
državljane bez prebivališta u Hrvatskoj). No, neki su zastupnici
zamjerili što se neke cjeline, kao npr. Zagreb cijepaju u više
izbornih jedinica, odnosno što se nije primjenilo načelo da se u tom
slučaju bira veći broj zastupnika od predviđenih 12.
Potporu odbora dobio je i Konačni prijedlog ustavnog zakona o
Ustavnom sudu kojeg je, uz međustranački dogovor parlamentarnih
stranka, u proceduru uputilo 26 zastupnika Zastupničkog doma. Taj
je zakon dobio potporu Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja.
Odbor je podržao i predložene dopune Zakona o obveznim odnosima
kojima bi se do donošenja posebnog propisa prekinuli postupci za
naknadu štete koju su uzrokovali pripadnici Hrvatske vojske u
vreenu od 28. svibnja 1991. do 30. lipnja 1996.
(Hina) bm/bn sšh