ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Hrvatska će od Vijeća Europe zatražiti pomoć za povoljniji pristup zapadnim tržištima, za strane investicije i povoljno kreditiranje regionalnih projekata koji povezuju više zemalja kako bi ublažila
posljedice napada NATO-a na SRJ, rekao je u četvrtak voditelj hrvatskog saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Nikola Obuljen.
ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Hrvatska će od Vijeća Europe zatražiti
pomoć za povoljniji pristup zapadnim tržištima, za strane
investicije i povoljno kreditiranje regionalnih projekata koji
povezuju više zemalja kako bi ublažila posljedice napada NATO-a na
SRJ, rekao je u četvrtak voditelj hrvatskog saborskog izaslanstva u
Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Nikola Obuljen.#L#
Na jesenskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od
20. do 24. rujna u Strasbourgu će se raspravljati o gospodarskoj
obnovi jugoistočne Europe nakon kosovskog sukoba .
Dio izvješća o gospodarskoj obnovi koje će zastupnici imati pred
sobom načinjen je temeljem prošlotjednog posjeta "fact-finding"
misije izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji.
"Mi ne očekujemo neku izravnu pomoć, ali očekujemo, u skladu s
Paktom o stabilnosti, povoljniji pristup tržištima, posebno EU,
EFTA-i i CEFTA-i, strane investicije i povoljno kreditiranje
regionalnih projekata koji povezuju više zemalja", rekao je
Obuljen u telefonskom razgovoru za Hinu.
Radi se o prvoj ocjeni gospodarskog stanja u regiji i prijedlogu
mjera koje bi trebalo primijeniti u obnovi, u okviru Pakta o
stabilnosti, pojasnio je Obuljen.
"Ono što je bit je da se mi zalažemo za svekoliku obnovu cijele
regije, ne samo od izravnih ratnih šteta, nego i za pomoć
gospodarstvu zemalja regije kako bi se ona oporavila bilo od
izravnih, bilo od neizravnih šteta" uzrokovanih napadima
Sjevernoatlantskog saveza na SRJ, rekao je Obuljen.
Iako su izvjestitelji svjesni da posljedice napada trpe i Grčka,
Mađarska, Ukrajina, Slovačka i Slovenija, u nacrtu izvješća koje su
načinili predlažu mjere potpore za šest zemalja: Hrvatsku, BiH,
Makedoniju, Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju.
Među posljedicama napada, u nacrtu izvješću se navodi ogromni val
izbjeglica koji je najviše pogodio Albaniju i Makedoniju, čija su
gospodarstva, osim SRJ, također najviše pogođena, zatim prekid
trgovine i prometa - cestovnog i riječnog, nepovjerenje stranih
ulagača, te manjak turista.
"Sukob u SRJ će značajno pogoditi hrvatsku turističku industriju,
ugroziti izvoz, povećati percepciju regionalnog rizika i
spriječiti pristup međunarodnim tržištima kapitala", kaže se u
nacrtu izvješća.
Od ostalih tema, na dnevnom redu zasjedanja Parlamentarne
skupštine VE bit će i humanitarno stanje u SRJ, posebno u Crnoj Gori
i na Kosovu u okviru čega će se zastupnicima 41 parlamenta zemalja
članica VE obratiti crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Poštivanje obveza Slovačke, ekstremne stranke i pokreti u Europi i
njihova opasnost za demokraciju, potreba pojačavanja gospodarske
suradnje na Mediteranu, te europske demokracije suočene s
terorizmom, bit će ostale teme na dnevnom redu sjednice.
(Hina) maš sl