ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Jedinstvenu ljepotu biševske Modre špilje, u kojoj su do sedamdesetih obitavale sredozemne medvjedice svijetu, 'otkrio' je svijetu bečki slikar i putopisac Barun E. Ransonnet. Naime, bečkog su 'kunstmalera'
1884. godine komiški ribari na gajeti falkuši odveli u Modru špilju. "Tada zijevnu ispred mene prizor toliko divan, zamamljiv i vilinski da sam jedva vjerovao svojim očima", zapisao je bečki slikar. L#L Onovremeni europski tisak objavio je tu 'geomorfološku senzaciju', prenoseći Ransonnetovo ushićenje Modrom špiljom svojim čitateljima, piše u ogledu Mihovila M. Mihalića objavljenom pod naslovom Biševskoj ljepotici u pohode u časopisu Matica. U ljeto 1885., dakle već iduće godine, u Komižu je doputovalo stotinjak članova bečkog Turist kluba, koji su na sva usta razglasili "neviđene ljepote hrvatske Blau Grotte u podmorju otočića Biševa". Još iste godine i hrvatski su uglednici pohrlili u Modru špilju. U brodicu za Biševu ukrcali su se slavni hrvatski slikari Celestin Medović i Vlaho Bukovac, književnik Fran (Vladimir) Mažuranić, te polihistor Izidor Kršnjavi. Uz slikare i književnike u prvom posjetu Modroj špilji našli su se i geograf Milan Šenoa, mineralog Mijo Kišpatić i bard suvremene hrvatske arheologije don Frane Bulić.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Jedinstvenu ljepotu biševske Modre
špilje, u kojoj su do sedamdesetih obitavale sredozemne medvjedice
svijetu, 'otkrio' je svijetu bečki slikar i putopisac Barun E.
Ransonnet. Naime, bečkog su 'kunstmalera' 1884. godine komiški
ribari na gajeti falkuši odveli u Modru špilju. "Tada zijevnu
ispred mene prizor toliko divan, zamamljiv i vilinski da sam jedva
vjerovao svojim očima", zapisao je bečki slikar. L#L
Onovremeni europski tisak objavio je tu 'geomorfološku senzaciju',
prenoseći Ransonnetovo ushićenje Modrom špiljom svojim
čitateljima, piše u ogledu Mihovila M. Mihalića objavljenom pod
naslovom Biševskoj ljepotici u pohode u časopisu Matica. U ljeto
1885., dakle već iduće godine, u Komižu je doputovalo stotinjak
članova bečkog Turist kluba, koji su na sva usta razglasili
"neviđene ljepote hrvatske Blau Grotte u podmorju otočića Biševa".
Još iste godine i hrvatski su uglednici pohrlili u Modru špilju. U
brodicu za Biševu ukrcali su se slavni hrvatski slikari Celestin
Medović i Vlaho Bukovac, književnik Fran (Vladimir) Mažuranić, te
polihistor Izidor Kršnjavi. Uz slikare i književnike u prvom
posjetu Modroj špilji našli su se i geograf Milan Šenoa, mineralog
Mijo Kišpatić i bard suvremene hrvatske arheologije don Frane
Bulić.
Od tog povijesnog rujna 1885. godine do danas uglednici, turisti,
znatiželjnici dohode u Modru špilju. Nažalost, tamo više nema
njenog slavnog stanara - sredozemne medvjedice ili, kako to biće
zovu komiški ribari - 'morskog čovika'. Hoće li se 'morski čovik'
ikada više vratiti u svoje prelijepe modre dvore?
(Hina) ld ld