GB-RU-IZVJEŠĆA-Politika-Terorizam BBC-PREGLED TISKA-14-9 BRITANSKI RADIO - BBC14. IX. 1999.Pregled tiska"Britanski su listovi podijeljeni između nove eksplozije u moskovskom stambenom bloku i špijunske afere koja se protekloga vikenda
razvila u Velikoj Britaniji, potisnuvšu tako krizu u Istočnom Timoru na unutarnje stranice. 'The Guardian' piše kako su ruske sigurnosne snage započele pretragu po 30.000 rezidencijalnih blokova u Moskvi, nakon što je masivna bomba sravnila sa zemljom stambenu osmerokatnicu ubivši 66 osoba. Riječ je o četvrtom napadu u dva tjedna, drugom na zajednički blok u moskovskim predgrađima, u nizu eksplozija koje su odnijele sve skupa oko 200 života. Ubrzo nakon poljednjeg napada, nastavlja list, počele su curiti pojedinosti o navodnom čečenskom planu da Kremlj terorom odvrati od intervencije u Dagestanu. No, čečenski državi tajnik Husein Ahmedov ustrajava kako se Čečenija nikada ne bi utekla takvim metodama ratovanja. Usprkos tome, moćni moskovski gradonačelnik Jurij Lužkov ne dvoji u to da iza napada stoje islamski ekstremisti. Govoreći usred ruševina, gospodin Lužkov je podignuo prst optužbe, rekavši: 'Čečenske bandite imenujemo izvorom ovog terorizma'. Moćni moskovski gradonačelnik, jedan od čelnika oporbenog bloka,
BRITANSKI RADIO - BBC
14. IX. 1999.
Pregled tiska
"Britanski su listovi podijeljeni između nove eksplozije u
moskovskom stambenom bloku i špijunske afere koja se protekloga
vikenda razvila u Velikoj Britaniji, potisnuvšu tako krizu u
Istočnom Timoru na unutarnje stranice. 'The Guardian' piše kako su
ruske sigurnosne snage započele pretragu po 30.000 rezidencijalnih
blokova u Moskvi, nakon što je masivna bomba sravnila sa zemljom
stambenu osmerokatnicu ubivši 66 osoba. Riječ je o četvrtom napadu
u dva tjedna, drugom na zajednički blok u moskovskim predgrađima, u
nizu eksplozija koje su odnijele sve skupa oko 200 života. Ubrzo
nakon poljednjeg napada, nastavlja list, počele su curiti
pojedinosti o navodnom čečenskom planu da Kremlj terorom odvrati od
intervencije u Dagestanu. No, čečenski državi tajnik Husein
Ahmedov ustrajava kako se Čečenija nikada ne bi utekla takvim
metodama ratovanja. Usprkos tome, moćni moskovski gradonačelnik
Jurij Lužkov ne dvoji u to da iza napada stoje islamski ekstremisti.
Govoreći usred ruševina, gospodin Lužkov je podignuo prst optužbe,
rekavši: 'Čečenske bandite imenujemo izvorom ovog terorizma'.
Moćni moskovski gradonačelnik, jedan od čelnika oporbenog bloka,
predložio je da sami stanari ispred svakog od 30.000 stambenih
blokova organiziraju svoje straže. Savezna sigurnosna služba, tj.
bivši KGB, sada izučava dokazni materijal koji upućuje na to da je
dva nedavna napada organizirala ista skupina. Policija je stoga
izdala potjernicu za muškarcem koji je nedavno iznajmio prizemne
stanove u oba eksplozijama bomba uništena stambena bloka, čitamo u
'The Guardianu'.
'The Financial Times' dodaje kako je čečensko vrhovništvo,
opovrgavši svoju upletenost u napade, naznačilo kako iza svega
možda stoje, ipak, ruski unutarnjopolitički obračuni. Isto je
sugerirao i samoproglašeni premijer Dagestana Širazdin Ramazano.
Neki ruski političari traže sada uvođenje izvanrednog stanja,
mobilizaciju vojnih snaga i odgađanje izbora.
Na istu se temu nadovezuje 'The Independent', pitajući se jesu li
bombe posljedica nekog smrtonosnog unutarnjopolitičkog obračuna.
Bez obzira na to tko je odgovoran, ti su teroristički napadi već
bacili najcrnju sjenu na predstojeće izbore. Njihovim
približavanjem unutarnjopolitički problemi u Kremlju prerasli su u
borbu za moć bez presedana. Uzmimo, nastavlja list, optužbe za
korupciju, pronevjeru, pranje novca i odljev kapitala iz Rusije.
Sve se to već duže vrijeme zna, no tek je sada isplivalo na površinu.
Jeljcinovo zbunjujuće smjenjivanje premijera u posljednjih 18
mjeseci, smatra list, potraga je za nasljednikom koji bi mu jamčio
imunitet od sudskog gonjenja kad siđe s vlasti. Ne uspije li to,
nastavljaju oni najciničniji, zašto ne orkestrirati terorističku
kampanju kako bi se opravdalo uvođenje izvanrednog stanja koje bi
dopustilo da se izbori odgode na neodređeno vrijeme, piše list.
Kao što smo rekli, špijunski škandali potresaju Veliku Britaniju.
Ministar unutarnjih poslova Jack Straw naredio je temeljitu
reviziju poslovanja obavještajne službe MI-5, nakon što je
otkriveno da je 1992. Služba odlučila ne uhititi špijunku KGB-a
Melitu Norwood, s obzirom na njezinu starost i količinu vremena
koja je protekla od kako je ona aktivno špijunirala. 'The Times'
piše kako je 87 godina stara gospođa Norwood prilično flegmatično
reagirala na vijest da bi ipak mogla biti izvedena pred lice pravde.
Pijući čaj iz šalice s likom Che Guevare, ona je listu izjavila kako
je jednostavno htjela pomoći običnim Rusima te da bi sve to još
jednom uradila.
'The Daily Telegraph' veli kako se čini da imunitet od sudskog
gonjenja počinje negdje nakon 85. godine života. Gospođa Norwood
ima 87, a čileanski diktator Pinochet tek 83.
'The Guardian', s druge strane, upozorava Konzervativnu stranku
koja napada laburističku vlada da je zatajila cijelu aferu, kako je
o cijelom škandalu još 1996. godine bio upoznat njihov ministar
vanjskih poslova Malcom Rifkind, te da je odobrio postupak koji je
predložio MI-5. Sigurnosne su službe posegnule potom za najdražim
im načinom objavljivanja osjetljivih informacija. Doturile su ih
povjerljivom sveučilišnom profesoru koji ih je pretočio u knjigu.
List, doduše, smatra da je gospodin Straw ipak počinio jednu
pogrješku. Znajući za cijelu aferu još u prosincu prošle godine,
možda je ipak trebao nešto natuknuti svome pretpostavljenom
premijeru Tonyju Blairu, koji je o aktivnostima Melite Norwood
saznao tek prošloga tjedna, koji dan prije nego je cijela afera
došla na naslovne stranice britanskog tiska. Sve u svemu, afera
nije propust laburista, riječ je o općem, dugotrajnom neuspjehu
koji bi trebao natjerati sve političke stranke da se dolaskom na
vlast pobrinu da sigurnosne službe nauče značenje riječi
odgovornost, piše list".
(BBC)