FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LIBERATION 13.9.AMERIKA-FRANC.KULTURA

FR-US-hrana-Film-Masovni prosvjedi-Organizacije/savezi-Gastronomija FR-LIBERATION 13.9.AMERIKA-FRANC.KULTURA FRANCUSKALIBERATION13. IX. 1999.Protiv McDo, protiv Dallasa"Prosvjedi poljodjelaca u Dauvilleu tijekom festivala američkog filma više su od simbola francuskog 'otpora' Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Oni otkrivaju duboku vezu između kulture i agrikulture koji se tako spajaju u onome što smo nazvali francuskom iznimkom, a što bi moglo postati zajedničkim europskim stajalištem. Naše je poljodjelstvo izvrstan sektor koji se na temelju jake tradicije uspio osuvremeniti, prilagoditi i zadržati drugo mjesto svjetskog izvoznika. Možemo, dakle, istodobno ići za svojim interesom i osigurati poštivanje kulture koja je temelj našoj agrikulturi. Tako se izbjegava industrijalizirana i zemljopisno odveć usredotočena hiperprodukcija i zadržava stanovita ravnoteža područja, odmjeren odnos prema prirodi, životinjama i općenito svemu živome. S razlogom, dakle, naša zemlja i Europa nastoje prilagoditi pravila svjetske trgovine kako bi sačuvale svjetsku ravnotežu i omogućile razuman razvitak tisućgodišnje kulture. (...)Treba stoga nadići granice izravnog sukoba, a nadasve pitanje
FRANCUSKA LIBERATION 13. IX. 1999. Protiv McDo, protiv Dallasa "Prosvjedi poljodjelaca u Dauvilleu tijekom festivala američkog filma više su od simbola francuskog 'otpora' Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Oni otkrivaju duboku vezu između kulture i agrikulture koji se tako spajaju u onome što smo nazvali francuskom iznimkom, a što bi moglo postati zajedničkim europskim stajalištem. Naše je poljodjelstvo izvrstan sektor koji se na temelju jake tradicije uspio osuvremeniti, prilagoditi i zadržati drugo mjesto svjetskog izvoznika. Možemo, dakle, istodobno ići za svojim interesom i osigurati poštivanje kulture koja je temelj našoj agrikulturi. Tako se izbjegava industrijalizirana i zemljopisno odveć usredotočena hiperprodukcija i zadržava stanovita ravnoteža područja, odmjeren odnos prema prirodi, životinjama i općenito svemu živome. S razlogom, dakle, naša zemlja i Europa nastoje prilagoditi pravila svjetske trgovine kako bi sačuvale svjetsku ravnotežu i omogućile razuman razvitak tisućgodišnje kulture. (...) Treba stoga nadići granice izravnog sukoba, a nadasve pitanje prehrambenih navika. Amerikanci su mogli industrijalizirati brzu hranu isto kao što smo mi mogli industrijalizirati dobre proizvode koji se jako dobro izvoze. Istina je da Amerikanci imaju naglašenu sklonost za stereotipe, standardizirane proizvode (to je uostalom kulturno obilježje koje jamačno odgovara želji da se, samo prividno, unificira raznolik narod), ali sve zemlje imaju takve kulinarske stereotipe, a američki su požnjeli svjetski uspjeh. Taj bi uspjeh trebao izazvati konkurentski odgovor umjesto prijezira, to više što stvarno ne prijeti našim prehrambenim navikama. Mnogi Amerikanci, kao i mi, odbacuju pretjeranosti njihove brze hrane (Amerikanka koja živi u Parizu nedavno je preko interneta pokrenula kampanju kako bi spriječila izgradnju McDonald'sa u četvrti koju bi on mogao nagrditi) i ljubitelji su dobre hrane. (...) Pitanje OGM-a (genetski promijenjenih organizama) ozbiljno je i teško. Možemo žaliti što je zbog europskog zahtjeva za odgodom u izdavanju dopuštenja za te proizvode, STO ovlastio SAD da odgovori samovoljnim i donekle smiješnim mjerama. Osim opravdanih, ali pojedinačnih gospodarskih izazova, američke se mjere čine kao neki prijezir prema proizvodima koji simboliziraju našu izvrsnost. Poželimo da ti sukobi rasvijetle bitku u kulturi, kinu, knjizi i jezicima. Lakše se izvrgavaju ruglu francuska stajališta na području kulture nego na području poljodjelstva. Ona su prečesto izraz narodne drskosti i popustljivosti prema kulturama drugih zemalja. Te nastranosti postoje, ali su pretjerane. Većina zagovornika francuske kulturne posebnosti voli i poštuje vrsnu američku književnost i film. Koji su, uostalom, ugroženi kao što priznaju i mnogi Amerikanci. Izazov te kulturne bitke puno je odsudniji jer je kultura zadnja kočnica razumnog otpora globalizaciji. Europljani će se oduprijeti promjeni svojih prehrambenih navika samo ako se njihova kultura usprotivi tomu. No, dok se sama naša kultura mijenja i standardizira, naše se obrambene mogućnosti smanjuju. Tada ćemo čitati knjige koje više neće biti književnost, gledati televizijske serije koje se proizvode na vrpci, bez sklonosti za nešto drugo. Umjesto da omogućimo zajednički život McDou i roquefortu, vratiti ćemo se u globaliziranu kulturnu pustinju koja je izbrisala područja i njihove povijesti", u rubrici 'Rasprave' piše Marc Guillaume, profesor na sveučilištu Pariz-Dauphine.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙