ZAGREB, 26. kolovoza (Hina) - Iako je Hrvatski državni sabor zabranio uvoz genetski modificirane (GM) hrane i sjetvu takvog sjemena, pa i u pokusne svrhe, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dalo je dozvolu tvrtki "Pioneer" za
sjetvu GM hibrida kukuruza u svibnju ove godine na šest lokacija u Hrvatskoj. Hrvatska će stranka prava (HSP) stoga preko svojih zastupnika na prvoj saborskoj sjednici postaviti pitanje odgovornosti za takav postupak, rekao je glavni tajnik Vlado Jukić na konferenciji za novinare HSP-a.
ZAGREB, 26. kolovoza (Hina) - Iako je Hrvatski državni sabor
zabranio uvoz genetski modificirane (GM) hrane i sjetvu takvog
sjemena, pa i u pokusne svrhe, Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva dalo je dozvolu tvrtki "Pioneer" za sjetvu GM hibrida
kukuruza u svibnju ove godine na šest lokacija u Hrvatskoj.
Hrvatska će stranka prava (HSP) stoga preko svojih zastupnika na
prvoj saborskoj sjednici postaviti pitanje odgovornosti za takav
postupak, rekao je glavni tajnik Vlado Jukić na konferenciji za
novinare HSP-a. #L#
Odgovarajući na novinarska pitanja o prijavi Hrvatske Vijeću
sigurnosti, Jukić je odgovorio kako je "HSP uvjeren da Hrvatska
neće dobiti sankcije". Dodao je da Hrvatska "tihe sankcije" trpi
još od 1991.
Govoreći o genetski modificiranoj hrani i usjevima, genetičar i
oplemenjivač bilja Marijan Jošt s Visokog gospodarskog učilišta u
Križevcima, rekao je da će, pristane li Hrvatska vođena željom da
uđe u WTO (Svjetska trgovinska organizacija) na uvoz GM proizvoda,
neki proizvodi pojeftiniti, ali da će time domaća poljoprivredna
industrija biti uništena.
"Svatko ima pravo znati i odabrati hoće li kupovati genetski
modificiranu ili konvencionalnu hranu", rekao je Jošt navodeći da
bi glas javnosti bio presudan u zabrani uvoza GM hrane i sjemena.
Dometnuo je da i Europska unija općenito pruža otpor GM usjevima
(moratorij do 2002.), a to pitanje i u SAD-u sve više dolazi na
dnevni red Kongresa.
Po njegovu mišljenju, za Hrvatsku bi najbolje rješenje bila
orijentacija prema održivoj, organskoj poljoprivrednoj
proizvodnji budući da ima tlo i vodu koji nisu zasićeni pesticidima
kao u razvijenijim zemljama. Takva proizvodnja traži više ljudskog
rada na manjim gospodarstvima, ali zato pretpostavlja dobru prođu
na inozemnim tržištima uz višu cijenu, kazao je Jošt. Mnogi teže da
ekološka proizvodnja ima trećinu udjela u proizvodnji hrane, pa ne
čudi postupak Velike Britanije koja je u tamošnjim dječjim vrtićima
zabranila upotrebu genetski modificirane hrane, kazao je.
Jošt je izvijestio i o radu Bioetičkog povjerenstva u Hrvatskoj te
se odlučno usprotivio mogućem davanju "zelenog svjetla" prijedlogu
zakona koji bi otvorio vrata GM usjevima u Hrvatsku. Po njegovim
riječima, od 1996. kada je počeo komercijalni uzgoj GM usjeva
(soja, kukuruz, uljana repica, pamuk, rajčica) do danas, utvrđeno
je da GM soja i kukuruz daju manje urode, a troše jednako ili
nekoliko puta više pesticida od konvencionalnih sorti.
(Hina) bdj sšh