ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otvorio je danas 75. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (JMZV), na kojem se do 19. rujna predstavlja gotovo 2200 izlagača iz 40 zemalja.
ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman otvorio je danas 75. Jesenski međunarodni zagrebački
velesajam (JMZV), na kojem se do 19. rujna predstavlja gotovo 2200
izlagača iz 40 zemalja. #L#
Ističući da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u stanju izlaza iz
recesije s kraja prošle godine, predsjednik Tuđman je kao strateške
ciljeve daljnjeg razvitka naveo očuvanje postignute stabilnosti,
dosizanje visokih održivih stopa gospodarskog rasta, uz što bržu
integraciju u međunarodna gospodarska kretanja, vodeći računa o
nacionalnim interesima te učinkovito funkcioniranje pravne i
socijalne države.
Navodeći niz pokazatelja predsjednik Tuđman je rekao da je trenutna
gospodarska i socijalna situacija u zemlji složena, ali ne i
dramatična, kako je žele prikazati neki kritičari, i, u cjelini
gledano, stanje je danas bolje nego početkom godine.
Hrvatska je u proteklom devetgodišnjem razdoblju kao samostalna i
nezavisna država ostvarila zapažene rezultate na svim područjima
pa i u gospodarstvu, istaknuo je tom prigodom dr. Tuđman. Izdvojio
je pritom uspostavljanje tržišnog gospodarstva, ostvarenu
stabilnost tečaja i cijena, dulje razdoblje visokih stopa
gospodarskog rasta, uspostavljanje modernog poreznog sustava,
znatan rast životnog standarda, te socijalnu skrb kojoj je
posvećena posebna pozornost. Samo za saniranje izravnih posljedica
rata - izdvajanja za obnovu i za skrb o stradalnicima Domovinskog
rata - morali smo davati oko četvrtine sredstava državnog
proračuna. Ti su se izdaci negativno odrazili na gospodarski i
kulturni, odnosno ukupni razvitak zemlje, no i unatoč tomu,
istaknuo je dr. Tuđman, Hrvatska se uspjela održati u krugu
razvijenih tranzicijskih zemalja.
Predsjednik Tuđman upozorio je da smo, osim ostvarenih pozitivnih
rezultata, svjesni stanovnitih negativnih pojavnosti u
dosadašnjem razvoju. Kao takve naveo je i one koji su plod
nedostatka morala i građanske i političke odgovornosti - počev od
sebičnog ponašanja i pretpostavljanja pojedinačnih interesa
zajedničkom dobru pa do različitih oblika kršenja zakonitosti,
mita, korupcije, utaje poreza, rada na crno i slično. Podsjetio je
da je više puta ukazivao na potrebu energičnog uklanjanja tih
pojavnosti, primjereno kažnjavanje njihovih nositelja i tražio
osobnu odgovornost u konkretnim slučajevima bez obzira o kome se
radi i kakav položaj u državnoj hijerarhiji zauzima. Ocijenio je da
su u tom pogledu učinjeni određeni pomaci i procesuirano nekoliko
slučajeva, ali da s postignutim ne možemo biti zadovoljni. "Bez
milosti treba uklanjati sve one koji svjesno krše važeće zakone i ne
provode državnu politiku, ali ne smijemo tolerirati ni one koji su
se pokazali nesposobnima ili nespremnima da obavljaju povjerene im
dužnosti", rekao je predsjednik Tuđman. Istaknuo je da u skladu s
tim treba dovršiti kontrolu svih slučajeva pretvorbe i
privatizacije gdje je ustanovljeno da je bilo kršenja zakonitosti
ili korištenja privilegija bilo koje vrste. Energičnije se treba
uhvatiti u koštac i s razotkrivanjem i suzbijanjem rada na crno i
svih oblika šverca, poručio je dr. Tuđman.
Hrvatski je predsjednik vrlo uspješnim ocijenio primjenu
stabilizacijskog programa od kolovoza 1993., ističući da još
odlučnije treba ustrajati na cjelovitom restruktuiranju
gospodarstva kao pretpostavci za stabilan i održiv gospodarski
rast.
Trenutnu gospodarsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj dr. Tuđman
je opisao nizom gospodarskih pokazatelja. Iako je fizički obujam
industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto
razdoblje prošle godine bio manji za 1,9 posto, proizvodnja u
zadnjih šest mjeseci neprestano raste po godišnjoj stopi od 9,8
posto što znači, kazao je, da je u međuvremenu došlo do naglog
oporavka mjesečnih stopa rasta industrijske proizvodnje. Pad
prometa u turizmu zbog kosovske krize bio je manji od najavljivanog
i procjenjuje se da će u 1999. u odnosu na prošlu godinu iznositi 15
do 20 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz izražen u kunama
porastao je za 2,9 posto u odnosu za isto razdoblje prošle godine,
uvoz je smanjen za 1,2 posto odnosno deficit vanjskotrgovinske
razmjene za 5,7 posto je manji od prošlogodišnjeg. "Na temelju
ovakvih pokazatelja, suprotno ranijim očekivanjima, moglo bi se
dogoditi da ostvarena razina buto domaćeg proizvoda u ovoj godini
ipak dostigne razinu onog iz prethodne godine, što se s obzirom na
okolnosti i događanja u ovoj godini ne bi trebalo smatrati
neuspjehom", rekao je predsjednik Tuđman.
Istaknuo je da je u prvom polugodištu ove godine porast prosječnog
broja nezaposlenih na međugodišnjoj razini iznosio oko 10 posto. To
se dogodilo unatoč ostvarenim pozitivnim početnim rezultatima
Vladinog programa zapošljavanja kojim je od lipnja prošle do 17.
kolovoza ove godine otvoreno novih i spašeno postojećih oko 25
tisuća radnih mjesta. Tome treba dodati i oko 72 tisuće radnih
mjesta spašenih programima sanacije poduzeća. Iz tih je podataka
vidljivo, rekao je dr. Tuđman, da je problem nezaposlenosti
prvenstveno strukturne naravi i da se ne može rješavati samo
poticanjem gospodarskog rasta nego i drugim mjerama za povećanje
mobilnosti radne snage te boljim funkcioniranjem tržišta rada. Pri
tome je istaknuo da se nacionalni program zapošljavanja, posebice
mladih, mora pojačati s dvije skupine mjera: proširenjem javnih
radova u različitim društveno korisnim aktivnostima, te mjerama
kojima bi se preuzeo veći dio troškova uvođenja u rad mladih
školovanih osoba koji po prvi put traže posao.
Predsjednik Tuđman naveo je i podatke o rastu prosječne neto plaće u
prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine za
12,5 posto, rastu prosječne bruto plaće za 7,4 posto, inflaciji od
3,8 posto, stabilizaciji tečaja kune na razini od 3,88 kuna za jednu
DEM. Prihodi državnog proračuna u srpnju su bili najizdašniji u
dosadašnjem dijelu godine, ali još uvijek nedovoljni za pokriće
proračunskih rashoda, rekao je dr. Tuđman dodajući da će boljim
ostvarenjem tih proračunskih prihoda deficiti biti pokriveni.
Na osnovu tih pokazatelja predsjednik Tuđman ističe kako je
nedvojbeno da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u stanju izlaza iz
recesije s kraja prošle godine.
Predsjednik Tuđman upozorio je da sa socijalnog stanovništa
poželjni zabilježeni rast plaća ne prati odgovarajuće povećanje
proizvodnje i proizvodnosti rada što umanje konkurentnost naših
ponuđača i ugrožava postojeću gospodarsku stabilnost. Upozorio je
također da su, makar se radilo i o privatnim tvrtkama, s moralnog
stanovišta neprihvatljive isplate izrazito visokih plaća i ostalih
oblika dohodaka koje nekada sežu i milijunske iznose mjesečno. To
je, ocijenio je, u neskladu sa socijalnim karakterom naše države, a
i neprimjereno je sadašnjem gospodarskom i socijalnom stanju u
zemlji. "U takvim bi slučajevima svi subjekti morali razmisliti i o
moralno političkim posljedicama, kako bi se ubuduće izbjegle
ovakve pojave", rekao je.
Predsjednik Tuđman ocijenio je da je trenutna gospodarska i
socijalna situacija u zemlji složena, ali ne i dramatična, kako je
žele prikazati neki kritičari, te da je u cjelini gledano stanje
danas bolje nego početkom godine.
Strateškim ciljevima daljnjeg razvitka označio je očuvanje
postignute stabilnosti, dosizanje visokih održivih stopa
gospodarskog rasta uz što bržu integraciju u međunarodna
gospodarska kretanja, vodeći računa o hrvatskim nacionalnim
interesima te učinkovito funkcioniranje pravne i socijalne države.
Tim ciljevima, kazao je dr. Tuđman, moramo prilagoditi našu
gospodarsku politiku i institucionalna rješenja kako bi što prije
izašli iz recesije i što bolje zaštitili socijalno najugroženije
kategorije stanovništa.
Kako je istaknuo, Vlada bi čim prije trebala pripremiti cjelovit
program mjera i djelatnosti koje bi, uz ostalo, obuhvatile
ograničavanje i preusmjeravanje javne potrošnje na manji broj
prioriteta; okončanje reformi mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja; smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja
gospodarstva. Među tim mjerama istaknuo je i potrebu stanovite
korekcije porezne politike radi poticanja izravnih stranih
investicija, štednje, zaštite socijalno ugroženih i poreznog
rasterećenja plaća, te potrebu korekcije sustava PDV-a radi
pravednije raspodjele poreznog tereta i socijalne zaštite
siromašnijih slojeva stanovništa uvođenjem nulte stope PDV-a za
kruh, mlijeko, knjige i ljekove.
Dr. Tuđman je također naveo i potrebu izdvajanja većih sredstava
Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj i Hrvatskog garancijskoj
agenciji radi kreditiranja i povećanja izvoza, uspješan dovršetak
privatizacije još neprivatiziranih poduzeća i odlučniju
privatizaciju javnih poduzeća, banaka i drugih financijskih
institucija; paket mjera koji bi bankama omogućio davanje kredita
uz niže kamate radi poticanja gospodarskog razvitka; te ubraznje
konsolidacije banaka u poteškoćama. Istaknuo je također kako je
potrebno svesti selektivnu sanaciju pojedinih tvrtki na najmanju
moguću mjeru; kako na osnovi analize dosadašnjih rezultata
programa za rješavanje problema nelikvidnosti i nezaposlenosti
treba donijeti odluke o poduzimanju dodatnih svrhovitih koraka;
potrebu donošenje posebnog programa za skladniju provedbu obnove
na područjima od posebne državne skrbi; te posebno težiti
izdvajanju većih sredstava za znanost i unapređenje ljudskog
kapitala, učinkovitiju primjenu novih tehnologija i tehnološku
modernizaciju gospodarstva.
Predsjednik Tuđman napomenuo je kako se stanje u gospodarstvu kao i
u čitavom društvenom životu ne može promijeniti preko noći. To,
međutim, ne može i ne smije biti izlika za bilo kakvo oklijevanje.
"Sigurno je da bi širi konsenzus svih društvenih subjekata o
poduzimanju potrebnih mjera bitno povećao njihovu učinkovitost",
rekao je dr. Tuđman.
U sklopu ukupnog nastojanja za što većim otvaranjem prema svijetu,
predsjednik Tuđman je kazao kako se u najskorije vrijeme očekuje
punopravno članstvo Hrvatske u Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji, kako će se nastojati što prije postići sporazum o
suradnji s Europskoj unijom i ostvariti uvjeti za uključivanje u
CEFTA-u te kako treba iskoristiti mogućnosti koje otvara Pakt o
stabilnosti. Hrvatska će i ovaj put pokazati i onom svijetu, koji
joj nije baš uvijek sklon da smo u stanju biti pouzdan partner i
kooperativan član međunarodne zajednice, rekao je hrvatski
predsjednik otvarajući 75. JMZV.
Generalni direktor Zagrebačkog velesajma Jurica Pavelić kazao je
kako na ovogodišnjem 75. jubilarnom JMZV-u na 132.921 četvornih
metara izložbene površine sudjeluje gotovo 2200 izlagača iz 40
zemalja. Više od polovice izlagača su iz inozemstva što potvrđuje
poslovni interes svjetskih gospodarstvenika za hrvatsko tržište.
JMZV će pratiti 40-ak stručnih skupova s oko 4 tisuće sudionika na
kojima će se razmotriti najaktualnija pitanja daljnjeg razvoja.
Među tim skupovima, Pavelić je kao najznačajniji istaknuo Hrvatski
gospodarski forum - susret gospodarstvenika s predstavnicima
hrvatske Vlade. Ove godine na JMZV-u održat će se i dvije sajamske
priredbe Intertekstil - Međunarodni sajam tekstila i prateće
industrije te Cromoney - Sajam financija i poslovnih mogućnosti.
Veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj Selahattin Alpar kazao
je kako će se Turska, zemlja partner ovogodišnjeg JMZV-a,
predstaviti sa više od 30 vodećih poduzeća. Nastup Turske kao
zemlje partnera turski je državni ministar Fikret Uenlue označio
prekretnicom u razvijanju trgovinskih i gospodarskih odnosa između
dvije zemlje.
Zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić kazala je
kako Grad snažno podupire planove za razvitak Velesajma koji će toj
priredbi omogućiti da na osnovama suvremenog poslovnog
razmišljanja i ponašanja zadrži mjesto i ugled u zajednici
značajnih europskih i svjetskih sajamskih događanja.
(Hina) bn/alt ds