YU-POLITIKA-STRANKE-PROSVJEDI-Vlada-Špijunaža-Diplomacija-Masovni prosvjedi NJ 11.9. SZ: SRPSKI REŽIM NIJE SLOMLJEN NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG11. IX. 1999.Beogradska oporba bori se protiv sebe same"Ni tri mjeseca nakon kapitulacije
pred NATO-om nije izvjesno kako će i kada završiti vladavina jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića. Srpske demonstracije protiv Miloševića jenjale su nakon glavne manifestacije, održane 19. kolovoza u Beogradu. Umjesto toga, produbljena je podjela u takozvanoj demokratskoj oporbi. Vuk Drašković iz Srpskog pokreta obnove (SPO) nadmašuje danas čak i režimsku propagandu u borbi protiv svog rivala Zorana Đinđića iz Demokratske stranke. Đinđić, dominantna figura u Savezu za promjene, glavnom organizatoru demonstracija, nastoji izazvati građanski rat po nalogu inozemstva, tvrdi Drašković. Režim je ubacio u igru mogućnost prijevremenih izbora - i time zbunio protivničku stranu.U takvim okolnostima sljedeća manifestacija, sazvana 21. rujna u Beogradu, očekuje se sa skepsom. Po dramaturškom konceptu Saveza za promjene, taj bi skup trebao označiti početak neprekidnih demonstracija u svim većim gradovima, kao i akcija građanskog neposluha uključujući i 'zastoj' u cijeloj Srbiji. No, već u
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
11. IX. 1999.
Beogradska oporba bori se protiv sebe same
"Ni tri mjeseca nakon kapitulacije pred NATO-om nije izvjesno kako
će i kada završiti vladavina jugoslavenskoga predsjednika
Slobodana Miloševića. Srpske demonstracije protiv Miloševića
jenjale su nakon glavne manifestacije, održane 19. kolovoza u
Beogradu. Umjesto toga, produbljena je podjela u takozvanoj
demokratskoj oporbi. Vuk Drašković iz Srpskog pokreta obnove (SPO)
nadmašuje danas čak i režimsku propagandu u borbi protiv svog
rivala Zorana Đinđića iz Demokratske stranke. Đinđić, dominantna
figura u Savezu za promjene, glavnom organizatoru demonstracija,
nastoji izazvati građanski rat po nalogu inozemstva, tvrdi
Drašković. Režim je ubacio u igru mogućnost prijevremenih izbora -
i time zbunio protivničku stranu.
U takvim okolnostima sljedeća manifestacija, sazvana 21. rujna u
Beogradu, očekuje se sa skepsom. Po dramaturškom konceptu Saveza za
promjene, taj bi skup trebao označiti početak neprekidnih
demonstracija u svim većim gradovima, kao i akcija građanskog
neposluha uključujući i 'zastoj' u cijeloj Srbiji. No, već u
kolovozu pokazalo se da sadašnji prosvjedi neće dosegnuti razmjere
nalik onima dosegnutim za vrijeme masovnih demonstracija u zimi
1996./1997., koje je oporbeni savez Zajedno tada proigrao. I bivši
načelnik glavnog stožera Momčilo Perišić osnovao je Pokret za
demokratsku Srbiju, pritajivši se tim potezom među manje
istaknutim rascjepkanim oporbenim skupinama.
Doduše, uz dobro poznate, diskreditirane oporbene vođe, pojavili
su se i novi, lokalni čelnici, poput čačanskog gradonačelnika
Velimira Ilića. Gradovi poput Kruševca i oporbene utvrde Čačka
postali su žarištima prosvjeda već tijekom ratnog stanja. Danas
prevladava procjena da će pokretači promjene prije stići iz
provincije nego iz Beograda.
Po procjeni stručnjaka UN-a, ostatak Srbije očekuje ove zime
ozbiljno pa čak i katastrofalno stanje, obilježeno nestankom
električne energije i grijanja. Već se sada javljaju problemi s
opskrbom svježim mlijekom, mesom, jestivim uljem i šećerom zato što
osiromašeno, velikim dijelom nezaposleno stanovništvo ne bi moglo
platiti cijene koje bi pokrivale troškove. Srpskim izbjeglicama iz
Hrvatske i Bosne pridružili su se i oni s Kosova. Milošević, kojeg
međunarodna zajednica izbjegava kao optuženika haaškog suda za
ratne zločince, nalazi se u najvećem škripcu dosad.
Usprkos tome, podijeljena oporba ne uspijeva usmjeriti socijalno
nezadovoljstvo i nacionalnu frustraciju Srba. Ogorčenje NATO-ovim
bombama još je duboko urezano u ljudima, a nespriječeno albansko
projerivanje kosovskih Srba dodatno ga je osvježilo. Takva
situacija izaziva prkos prema zapadnim obećanjima o pomoći i
integraciji ako se Srbi riješe Miloševića.
Umjesto opčaranog zurenja u oporbu, prorijeđena diplomatska scena
u Beogradu s većim zanimanje traga za pukotinama u režimu, koje bi
mogle najaviti 'dvorsku revoluciju' u skladu s dobrom starom
srpskom tradicijom. Službena propaganda slika danas sliku
'domoljubnog bloka' koji je okupljen oko Miloševića, složno
suprotstavljen 'NATO-ovim kvislinzima' u oporbi i posvećuje se
'obnovi'. Klijentela i miljenici 'sultanističkog' vladarskog para
Slobe Miloševića i Mire Marković, trpe bolne posljedice blokade
svojih bankovnih računa u inozemstvu i popis čelnih 300 osoba,
kojima članice Europske unije uskraćuju vizu. No, naznake o
kontaktima osoba iz režimskih krugova s oporbenim blokom i
predstavnicima američke vlade u crnogorskim ljetovalištima ostale
su jako neodređene.
U skladu s Miloševićevim stilom vladanja, u Beogradu očekuju da bi
ugroženi jugoslavenski Predsjednik mogao potražiti utočište u
novoj krizi - primjerice, u zaoštravanju sukoba sa Crnom Gorom. No,
Milošević je ignorirao inicijativu prozapadnoga crnogorskog
predsjednika Mile Đukanovića u Podgorici, usmjerenu na tek
konfederativnu 'zajednicu Srbije i Crne Gore'. Bude li se Crna Gora
čak osamostalila na temelju zaprijećenog referenduma o
neovisnosti, položaj jugoslavenskog Predsjednika više neće
postojati", napominje na kraju izvješća Bernhard Kueppers.