FR MONDE 8.9. PINOCHETOVO IZRUČENJE

FRANCUSKA LE MONDE 8. IX. 1999. Čileanske vlasti pokušavaju pod svaku cijenu spriječiti Pinochetovo izručenje "U Santiagu vode utrku s vremenom, jer čileanska vlada sve brojnijim diplomatskim ofenzivama nastoji spriječiti izručenje generala Augusta Pinocheta Španjolskoj.(...)S druge strane, čileansko pravosuđe pokreće brojne sudske procese u vezi s kršenjem ljudskih prava za vrijeme vojnoga režima (1973. - 1990.) kako bi pokazalo da može suditi i starome diktatoru. Jer, britanski suci moraju od 27. rujna početi razmatrati španjolski zahtjev za Pinochetovim izručenjem, a u Španjolskoj mu namjeravaju suditi zbog genocida, ubojstava i mučenja. Čileanski ministar vanjskih poslova Juan Gabriel Valdes opet je od španjolske vlade zatražio da pristane na međunarodnu arbitražu kako bi se utvrdilo koji sud može biti ovlašten za suđenje Pinochetu. Ako se u Madridu ogluše na taj zahtjev, Čile će poslati poziv i Međunarodnom sudu, izjavio je 3. rujna J. G. Valdes. U okruženju nekadašnjega diktatora stalno spominju njegovo sve lošije zdravlje i zahtijevaju njegov povratak u Čile 'zbog humanitarnih razloga'. (...) U Santiagu je sudac Juan Guzman Tapia potvrdio da je 3. rujna zatražio izručenje bivšega satnika Armanda Fernandeza Lariosa koji se nalazi u SAD-u, a sudjelovao je u ubojstvu Orlanda Leteliera, nekadašnjega ministra vanjskih poslova Salvadora Allendea, u Washingtonu 1976. Prema riječima suca Guzmana, satnik Fernandez Larios mora se pojaviti pred čileanskim sudom zato što je i kasnije sudjelovao u ubojstvima počinjenim na sjeveru Čilea 1973., a izvodila ih je 'karavana smrti'. I glavni krivac za taj pokolj, nekadašnji general Sergio Arellano Stark, uhićen je u Čileu zajedno s petoricom svojih visokih časnika. Ta su uhićenja, a zatražio ih je Vrhovni sud, izazvala veliku nelagodu među vojnim časnicima. Sudac Guzman, koji je preuzeo tridesetak tužbi protiv Pinocheta, primio je krajem srpnja tajni dokument koji, navodno, dokazuje da su zločine koje je počinila DINA, strašna tajna policija čileanskoga diktatora, 'organizirali i počinili dužnosnici državnog aparata'. Sin Manuela Contrerasa, nekadašnjega zapovjednika DINA-e, izjavio je da je poslije uspostave demokracije, godine 1990., iz skupnih grobnica izvađeno oko tisuću tijela i bačeno u Tihi ocean kako bi se zametnuli tragovi zločina. Ministar pravosuđa Čilea najavio je da će do kraja godine dopustiti obavljanje genetskih ispitivanja s ciljem identificiranja tijela osoba ubijenih za vrijeme diktature. Više od stotinu žrtava identificirano je tradicionalnim metodama, ali i dalje postoji nekoliko desetaka neidentificiranih tijela. (...) Zapovjednik vojne mornarice i nekadašnji Pinochetov pomoćnik, admiral Jorge Arancibia, zanijekao je 30. kolovoza da je mornarica mučila zatočenike, ali je priznao da su neki dijelovi vojske 'prekoračili ovlasti'. To je prvi put da neki visoki časnik čileanske vojske priznaje da su vojnici kršili ljudska prava. Samo tri mjeseca prije predsjedničkih izbora, socijalistički kandidat Ricardo Lagos, favorit svih anketa, radosno je dočekao ovu izjavu admirala Arancibie. Neki desničarski vođe nagovaraju vladu da dade imunitet bivšim časnicima odgovornim za počinjene zločine u zamjenu za njihova priznanja", piše Christine Legrand.