FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LIBERATION 7.9.JOSPIN I BLAIR

FR-GB-društva-Političke stranke-Vlada-Zapošljavanje-Tržište/cijene FR-LIBERATION 7.9.JOSPIN I BLAIR FRANCUSKALIBERATION7. IX. 1999.Jospin i Blair se bore oko klasa"Je li socijalistima još potreban pojam društvene klase da bi razmišljali o društvu i iznijeli svoj politički program? Lionel Jospin je tijekom svoga nastupa na ljetnom sveučilištu koje je okupilo socijaliste u La Rochelleu, potvrdno odgovorio na to pitanje nudeći savez između isključenih, narodnih slojeva i srednjih klasa. Ta predodžba o klasno uređenom društvu sasvim je suprotna 'blairističkoj' predodžbi. Pojam društvene klase gotovo je odsutan iz razmišljanja i govora britanskoga premijera. Iako ta razlika u očitavanju suvremenih društava nije glavni uzrok neslaganja koje francuski socijalisti već javno očituju prema 'socijalnom liberalizmu' Tonyja Blaira, nema dvojbe da je ona u korijenu razlika između dvaju političkih programa.Da bismo utvrdili glavne razlike, prvo treba reći da se dvije stranke razvijaju u istom pravcu u zadnjih petnaestak godina.I jedna i druga odbacile su zamisao o klasnoj stranci i središnjoj ulozi radničke klase u programu glavne preobrazbe. I jedna i druga, prema načelu maksimalizacije glasovanja, prihvatile su svoje
FRANCUSKA LIBERATION 7. IX. 1999. Jospin i Blair se bore oko klasa "Je li socijalistima još potreban pojam društvene klase da bi razmišljali o društvu i iznijeli svoj politički program? Lionel Jospin je tijekom svoga nastupa na ljetnom sveučilištu koje je okupilo socijaliste u La Rochelleu, potvrdno odgovorio na to pitanje nudeći savez između isključenih, narodnih slojeva i srednjih klasa. Ta predodžba o klasno uređenom društvu sasvim je suprotna 'blairističkoj' predodžbi. Pojam društvene klase gotovo je odsutan iz razmišljanja i govora britanskoga premijera. Iako ta razlika u očitavanju suvremenih društava nije glavni uzrok neslaganja koje francuski socijalisti već javno očituju prema 'socijalnom liberalizmu' Tonyja Blaira, nema dvojbe da je ona u korijenu razlika između dvaju političkih programa. Da bismo utvrdili glavne razlike, prvo treba reći da se dvije stranke razvijaju u istom pravcu u zadnjih petnaestak godina. I jedna i druga odbacile su zamisao o klasnoj stranci i središnjoj ulozi radničke klase u programu glavne preobrazbe. I jedna i druga, prema načelu maksimalizacije glasovanja, prihvatile su svoje značajke međuklasnih stranaka. I jedna i druga priznale su da podjela na dvije (radničku i srednju klasu prema laburističkom shvaćanju) ili tri klase (radničku, srednju i građansku u predodžbi francuskih socijalista) nije vodila računa o pojavljivanju društvene skupine isključenih koja je zahtijevala osobitu pozornost. New Labour zamjera thatcherizmu da je vodio politiku društvenog isljučenja na račun srednjih klasa. Prema mišljenju te stranke, društvo mora ponovno uključiti isključene. Lionel Jospin, sa svoje strane, izjavljuje da će vlada glede isključenih nastaviti politiku samovoljne integracije. (...) Proglas Blair-Schroeder poziva na oživljavanje duha zajednice i solidarnosti jačanjem suradnje i dijaloga između svih društvenih skupina i dobivanja novog konsenzusa za promjenu i reforme. Jedina kategorija o kojoj govori Tony Blair jest 'business' koji nije toliko klasa, koliko je pokretač blagostanja u novom gospodarstvu gdje neprijateljstvo kapital/rad više nema razloga za postojanje. Dakle, potrebno je, misli on, uspostaviti partnerstvo između New Laboura i 'businessa'. (...) Druga se razlika tiče veza s gospodarskom vlasti. Za Lionela Jospina, nesuglasica se ne tiče priznanja pozitivne uloge poduzeća. O tom je pitanju francuski socijalizam već promijenio mišljenje. No ipak nije riječ o partnerstvu s gospodarskom vlasti, pa možemo pretpostaviti da predloženi savez između isključenih, narodnih slojeva i srednjih klasa sam po sebi ima zadaću da bude protuteža moći kapitala. Slabost raščlambe ipak je u činjenici da se veza s kapitalom prešućuje. Poduzetnik se više ne promatra kao neprijatelj. Priznaje mu se korisna uloga u stvaranju bogatstava i radnih mjesta. Zbog toga su veze koje socijalizam održava s njime nejasne i neodređene. Protivljenje 'socijalnom liberalizmu' očito znači da francuski socijalisti, za razliku od Tonyja Blaira, misle da laburisti i kapital nemaju zajedničke interese, barem što se tiče bitnih stvari. Kapitalist - riječ je nestala - više nije neprijatelj. Ali nije ni saveznik. (...) Lionel Jospin i Tony Blair, kao i svi socijalistički čelnici, pokušavaju dati odgovor na glavno i osobito teško pitanje za suvremeni socijalizam: kako shvatiti i provesti temeljnu nagodbu s gospodarskim liberalizmom, a da se ne napuste socijalističke vrijednosti i ne poveća društvena nejednakost? Kako prihvatiti tržišno gospodarstvo, a da se spriječi nametanje tržišnog društva? Na ta pitanja oni daju djelomice različite odgovore. Još samo treba svratiti pozornost na moguće posljedice tih razlika na sadašnje politike", u rubrici 'Rasprave' piše Gerard Grunberg, direktor odjela za istraživanje u Državnom središtu za znanstvena istraživanja i pisac knjige 'Prema europskom socijalizmu' (Hachette, 1997.).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙