NJ 7.VIII.-TAZ-POGODNA RAZGRANIČENJA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 7. VIII. 1999. Posve pogodna razgraničenja "Etnički motivirana mržnja pripada najodvratnijim pojavama našeg stoljeća. To je još početkom stoljeća bilo tako, a sada je utoliko više što jedan dio svjetskih društava u tijeku globalizacije pokušava prevladati nacionalne granice. Suvremeni svijet može se dobro i rado odreći političkih pokreta koji se bore protiv drugih ljudi samo zato što su druge vjere, boje kože, jezika ili kulture. Ono što se odigrava u bivšoj Jugoslaviji i što se naziva 'etničkim čišćenjem' odgovara načinu mišljenja koji postoji i u našem društvu i stalno izlazi na površinu. Napadi na azilante, svakodnevna diskriminacija onih koji nisu Nijemci te predrasude čak i u obrazovanim krugovima nisu samo ostatak nacizma, nego se stalno predstavljaju kao obrambeni mehanizmi stacionarnih dijelova društva protiv dubokih promjena. Budući da je povezano u proces europske integracije, naše društvo nije uistinu na ispitu kako bi reagiralo u krizama, no tko zna ne bi li u drukčijim okolnostima opet zapalo u stanje barbarstva. Nipošto, dakle, nije na mjestu događaje na Balkanu držati izoliranima i ljude koji žive 'tamo dolje' ocijeniti kao 'necivilizirane'. Razgraničenje se pokazuje do najsitnijih pojedinosti. U novinama prevladavaju fotografije starih žena u tradicionalnim nošnjama, koje se predaju zaštiti suvremenih humanitarnih organizacija. To što su mlade žene koje izgledaju kao da su iskočile iz modnih časopisa također morale i moraju bježati, što normalni ljudi poput tebe i mene čine većinu izbjeglica, takve fotografije prikrivaju. Poruka je da tamošnji bijeg nema s nama nikakve veze. Emocionalno razgraničenje od ratnih događanja na Balkanu ima još jednu prednost: odvraća pozornost od političkih kategorija koje su izazvale te katastrofe. Politika jednog Miloševića nije samo 'srpska' politika, nego politika koja počiva na totalitarizmu, koja povezuje desno radikalne, nacionalističke kategorije s naslijeđenim staljinističkim strukturama vlasti jednostranačke države. Politika likova poput Franje Tuđmana u Hrvatskoj također počiva na ovim temeljima, u ponešto drukčijoj konstelaciji. Oni koji događaje na Balkanu tumače samo kao borbu naroda i nacija, neće shvatiti da se u tamošnjim obračunima radi o borbama koje postoje i u našem vlastitom društvu. Dokaz za to je naš strah da politiku crveno-smeđe koalicije u Beogradu nazovemo 'fašističkom'. Baš su posljednji mjeseci pokazali kako je naše društvo i dalje nesigurno u odnosu na otvoreni povratak nacionalističkog ekstremizma i totalitarnih oblika politike. Nepolitičko proturatno držanje, odbojno držanje prema NATO-ovoj akciji, uklapaju se u tu sliku. Oni koji na prosvjedima Stranke demokratskog socijalizma (PDS) nose Miloševićeve slike, pokazuju da za neke dijelove našega društva vrijednosti poput slobode, demokracije i ljudskih prava još uvijek nisu postale ishodište političkog razmišljanja. Kad sada Albanci protjeruju Srbe, to treba osuditi jednako kao i progone koji su se događali ranije. 'Pobjeda' na Kosovu ne bi smjela kosovsko-albanske nacionaliste navesti da sada i sami preuzmu kategorije ranijih tlačitelja. Oslobođenje kosovskih Albanaca od Miloševićeve vladavine bilo je moguće samo akcijom NATO-a na koju se poslije godina pritiska od strane javnosti usmjerene na ljudska prava, odlučio na 'intervenciju za ljudska prava'. A od političara Zapada treba očekivati da u mirovnom procesu i u gospodarskoj obnovi izostave nacionalističke ekstremiste i pristaše totalitarnih režima" - piše Erich Rathfelder.