FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR 6. IX. LIBERATION MMF

FR-FINANCIJE-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Politika FR 6. IX. LIBERATION MMF FRANCUSKALIBERATION6. IX. 1999.Preobrazba MMF-a"Očiti dokazi o pronevjeri međunarodnoga novca u Rusiji opet su postavili Međunarodni monetarni fond pod svjetla medija. Pa ipak, MMF je mnogo napredovao u posljednje dvije godine. Iako se mora priznati da je ta ustanova u prošlosti često davala neprilagođene analize, savjete i izvodila neprilagođene intervencije, učinjeni su napori da se to promijeni, a time je bolje određena i njegova uloga.Događaji od 1997. do 1999. pokazali su da postoje krize različite prirode. Brazilska je kriza bila rezultat izlaska kapitala koji su ulagači povukli u strahu od velike devalvacije brazilskoga reala. U takvoj vrsti krize, priljev stranoga novca, koji omogućuje povećavanje pričuva, nužan je za vraćanje povjerenja. Korejska kriza izazvana je shvaćanjem da su se korejske banke upuštale u prevelike rizike. Izlaz iz krize u tom se slučaju može ostvariti održavanjem likvidnosti bankarskoga sustava: zato je nužna jaka monetarna ekspanzija i davanje bankama novca iz javnih fondova. U makroekonomskoj krizi tečajeva (brazilski slučaj), intervencija
FRANCUSKA LIBERATION 6. IX. 1999. Preobrazba MMF-a "Očiti dokazi o pronevjeri međunarodnoga novca u Rusiji opet su postavili Međunarodni monetarni fond pod svjetla medija. Pa ipak, MMF je mnogo napredovao u posljednje dvije godine. Iako se mora priznati da je ta ustanova u prošlosti često davala neprilagođene analize, savjete i izvodila neprilagođene intervencije, učinjeni su napori da se to promijeni, a time je bolje određena i njegova uloga. Događaji od 1997. do 1999. pokazali su da postoje krize različite prirode. Brazilska je kriza bila rezultat izlaska kapitala koji su ulagači povukli u strahu od velike devalvacije brazilskoga reala. U takvoj vrsti krize, priljev stranoga novca, koji omogućuje povećavanje pričuva, nužan je za vraćanje povjerenja. Korejska kriza izazvana je shvaćanjem da su se korejske banke upuštale u prevelike rizike. Izlaz iz krize u tom se slučaju može ostvariti održavanjem likvidnosti bankarskoga sustava: zato je nužna jaka monetarna ekspanzija i davanje bankama novca iz javnih fondova. U makroekonomskoj krizi tečajeva (brazilski slučaj), intervencija MMF-a savršeno je opravdana. Naprotiv, u slučaju mikroekonomske krize zbog zaduživanja (korejski slučaj), riječ je o monetarnim zahvatima i javnim deficitima, a to se mora riješiti na državnoj razini. Nedavno iskustvo pokazuje da se povjerenje vraća samo ako se svlada smanjivanje gospodarske aktivnosti. Svuda gdje je zavladala recesija (Argentina, Venezuela, Kolumbija, Rumunjska, Rusija...), financijske su se napetosti zadržale, a socijalni nemiri plaše strane ulagače. Stoga je posve opravdano donošenje čak i 'ortodoksnih' mjera za podupiranje unutarnje potražnje: veliki javni deficit (Koreja), devalvacija reala (Brazil i države jugoistočne Azije), brzo spuštanje kamatnih stopa (Koreja)... Nužnost podupiranja potražnje sada MMF, iako sa zakašnjenjem, počinje prihvaćati. Novi način razmišljanja vidi se i kod onoga što se obično naziva 'arhitekturom' međunarodnoga monetarnog sustava. Čini se da se tu svi slažu da treba odbaciti neodržive mjenjačke sustave. Održavanje nominalnog tečaja u odnosu na dolar sada se ne savjetuje državama s vrlo raznolikom i na razne strane usmjerenom vanjskom trgovinom (prema Japanu, prema Europi...) i onima koje i dalje imaju visoku inflaciju (jer se u tom slučaju razvija precjenjivanje valute, a to tečaj ne može podnijeti). Način razmišljanja promijenio se i u vezi s problemom protoka kapitala. Nedavni prijedlozi usmjereni su prema ograničavanju protoka kratkoročnoga kapitala. No, postoje i druge vrste protoka kapitala koje mogu biti vrlo razorne. Tako se od kraja 1998. može opaziti veliki povratak kapitala u nove države, ali u obliku ulaganja na tržištima vrijednosnica. A taj kapital ništa ne donosi: time se povisuju burzovni indeksi, ali se time ne pridonosi financiranju gospodarstva, a postoji i opasnost da sve to izazove precjenjivanje valute. Zaključak: čak i dugoročni kapital mora biti pod nadzorom. I opet dolazimo do ideje prema kojoj bi trebalo dati prednost izravnom ulaganju u tvrtke. Neki zajmodavci sve do sada nisu željeli analizirati rizike zato što su bili sigurni da će državne vlasti ili MMF intervenirati (kao u slučaju Rusije). Sada mora biti jasno da će privatni zajmodavci pretrpjeti gubitke u slučaju bankrota i da će se sadašnje neravnopravnosti u odnosu prema javnom dugu (koji se može restrukturirati) i privatnome dugu (do sada još nije bilo gubitaka) sada će popraviti", piše Patrick Artus.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙