AU 24. VIII. SN: RUSIJA NAJAVLJUJE POVLAČENJE SVOG KONTINGENTA IZ KFOR-A

financije AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 24. VIII. 1999. Ruse u sastavu KFOR-a muči manjak novca "'Nikakve prosvjedne akcije Albanaca neće naše vojnike omesti u obavljanju zadataka', izjavio je u ponedjeljak zapovjednik ruske desantne postrojbe general Georgij Spak. I nije zaboravio dodati da ni američke ni francuske postrojbe u sastavu KFOR-a nisu u posljednje vrijeme uživale veću naklonost kosovskih Albanaca. Trenutno sve burnije reakcije izaziva inicijativa dva čelna aparatčika u Moskvi: posebni povjerenik ministarstva vanjskih poslova za područje bivše Jugoslavije Boris Majorski i glavni povjerenik ministarstva obrane za međunarodnu suradnju Leonid Ivašov nagovijestili su povlačenje ruskog kontingenta iz sastava KFOR-a. Pojave li se 'neprihvatljive' okolnosti, ostanak na položajima neće više biti moguć, izjavili su diplomat i general. Od kraja ožujka skupština, predsjednički aparat, ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo obrane natječu se međusobno u oštrini u odnosu prema globalnim sigurnosnim temama. Vladimir Putin, bivši ravnatelj ruskog Vijeća za sigurnost, a sada ruski premijer, nije mogao prikriti napetosti. Koncept o ulozi Rusije na Balkanu još nije izrađen. Stav prema Kosovu bio je od samog početka problematičan. U Moskvi je u proljeće bjesnila prava oluja prosvjeda - ne zbog često spominjane, ali ipak nerealne međusobne vjernosti dvaju slavenskih naroda, nego samo zbog pritiska, usmjerenog na povlačenje konkretnih poteza nakon samovoljnih NATO-ovih akcija. Čim je Boris Jeljcin stekao status najboljeg (jer je bio jedini) posrednika za razgovore s Beogradom, uzrujanost je brzo jenjala. Demonstrativno okretanje leđa Slobodanu Miloševiću, ovoga ljeta, jedan ruski diplomat danas naziva 'nužnim' razvojem događaja. Moskva je predvidjela i teškoće s albanskim stanovništvom na Kosovu. Doduše, Rusi priznaju da su razmjeri prosvjeda nadmašili njihove predodžbe. Kad se u ponedjeljak stotinu vojnika u sastavu ruske prethodnice pri smjenjivanju nizozemskih postrojbi KFOR-a u njemačkom sektoru našlo pred blokadom, ponovno se počelo govoriti o minimalističkom cilju Kremlja. Napokon, bivša supersila već je navodno dokazala svoju neslomljivu snagu munjevitim premještanjem ruskih vojnika iz Bosne na Kosovo. No, iza takvih tumačenja jasno se krije pojačani pritisak u Dagestanu. Što snažnije vojska mora na vlastitom teritoriju djelovati protiv čečenskih pobunjenika, to se Kosovo više udaljava iz moskovske perspektive. Rusko vodstvo najmanje si može priuštiti financijski rat na dvije bojišnice. I na sjeveru Kavkaza i na Balkanu nedostaje novaca. Prvi rafal čečenskog vođe Šamila Basajeva u Dagestanu pretvorio je ruski zakon o međunarodnim misijama u mrtvo slovo na papiru. Niti ministarstvo obrane može bez većih problema prikupiti procijenjenih 52 milijuna šilinga za pripremu svojih vojnika u sastavu KFOR-a, niti ministarstvo financija može bez problema platiti odobrenih oko 470 milijuna šilinga troškova, vezanih uz posebno djelovanje na Balkanu. Sam ministar financija Mihajl Kasjanov namamio je ogromnu gomilu vojnika na sudjelovanje u operacijama u Dagestanu obećanom mjesečnom plaćom od najmanje 1000 američkih dolara, zaprepastivši time svoje matematičare. Čelni vojni dužnosnici poput generala Ivašova smjesta su nanjušili da će ministarstvo obrane ostati bez posebnih troškova za kontingent u sastavu KFOR-a. Gledno iz te perspektive, vojsku neće toliko poraziti kosovski Albanci koliko njezina vlastita vlada", ističe na kraju članka Jens P. Dorner.